Po podacima iz 2002. godine, od ukupno 39 zemalja Europe, SAD i Kanade, hrvatska su djeca bila na 29 mjestu, što znači da su bila „mršavija“ od prosjeka europskih zemalja, kazala je dr. Marina Kuzman. Dodala je međutim kako se taj podatak postupno mijenjao, pa smo sada na šestom ili sedmom mjestu po prekomjernoj tjelesnoj težini, a što potvrđuju i rezultati rutinskih sistematskih pregleda.
Govoreći o prevenciji prekomjerne težine u školskoj dobi dr. Kuzman je kazala kako je ona jednostavna– treba unositi manje kalorije nego što ih se troši.
Međutim za to bi se, po njezinim riječima, trebali brinuti roditelji kako bi se navike u prehrani u obitelji promijenile, dok bi škole trebale imati dobre standarde i normative. Djecu, naglasila je, treba potaknuti i na povećanu fizičku aktivnost.
Apsurdna je situacija da su se roditelji u nekim školama koje su htjele uvesti zdraviju i pravilniju prehranu roditelji bunili jer, kako su rekli, njihova djeca to neće jesti, kazala je dr. Kuzman.
Zabrinjava je i podatak, iznesen na skupu, a prema kojem čak tri posto dječaka u dobi od 18 godina ima više od 100 kilograma.
Govoreći o smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za reguliranje reklamiranja prehrambenih proizvoda namijenjenih djeci dr. Antoinette Kaić-Rak rekla je kako postoji 12 smjernica SZO-a za ponašanje država u odnosu na namirnice bogate mastima, naručito transmasnim kiselinama, solima i šećerima. U tim smjernicama traži se od država članica SZO-a da izrade određeni sustav kontrole konzumacije takvih proizvoda kod djece bilo putem pravilnika ili pak pokretanjem inicijative za odgovornost industrije koja proizvodi takve namirnice.
Pretilost, kako je rečeno, nije samo problem individualne odgovornosti već je problem odgovornosti zajednice i tu država mora definirati pravila igre i kazne za one koji se toga ne pridržavaju.
Dr. Vesna Jureša naglasila je kako smo mi jedna od 17 zemalja u svijetu koja odnedavna ima antropometrijske krivulje rasta i razvoja školske djece koje uključuju tjelesnu masu, tjelesnu visinu, indeks tjelesne mase, te krivulje za opseg struka i bokova, za uzrast od 6,5 godina do 18,5 godina.
One će nam služiti da dobijemo objektivne pokazatelje koliko dijete u svom fizičkom razvoju odstupa od svojih vršnjaka, kazala je dr. Jureša.
Skup „Hrvatske referentne vrijednosti antropometrijskih mjera školske djece i mladih“ koji je okupio više od 150 liječnika i stručnjaka, organiziran je u povodu obilježavanja Dana škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“.