ZAGREB
Uhićenje Josipa Boljkovca i nagađanja o novih uhićenjima zbog optužbi za zločine za vrijeme i nakon drugog svjetskog rata, mogla bi biti dio taktike ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka za preuzimanje HDZ-a nakon sve izvjesnijeg poraza te stranke na parlamentarnim izborima, piše The Economist. Neki komentatori u regiji povezuju Boljkovčevo uhićenje s imidžom HDZ-a i izborima, posebice u svjetlu suđenja Ivi Sanaderu. Drugi pak smatraju da se ne radi o tome, navodi The Economist. Ističe da bi se prema načelu "Cui bono" ili "tko ima koristi" u slučaju uhićenja Boljkovca mogla uzeti u obzir pozicija ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka. The Economist također podsjeća da je prošli tjedan bio nevjerojatan za Hrvatsku - uz Boljkovčevo uhićenje, raspušten je parlament, predsjednik Ivo Josipović raspisao je izbore, objavljeno je da je vladajući HDZ pod istragom za korupciju, a počelo je i suđenje bivšem šefu HDZ-a i premijeru Ivi Sanaderu. Te događaje The Economist stavlja u kontekst zelenog svjetla za ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, koje je Hrvatska dobila u lipnju. Ocjenjuje se da je iza Hrvatske golem posao modernizacije i reforme države kako bi se mogla pridružiti EU-u. Dio tih nastojanja je, kako se dodaje, jačanje pravosuđe kako bi se dokazalo da su svi jednaki pred zakonom i da izvršna vlast ne ometa rad pravosudnih tijela.
ATENA
Grčki političari postigli su u nedjelju kasno navečer dogovor o formiranju prijelazne vlade nacionalnog jedinstva, koju neće voditi dosadašnji premijer George Papandreu, a 19. veljače je dogovoren kao najpogodniji datum za održavanje izbora. Rasprava o tome tko će voditi prijelaznu vladu nastavlja se u ponedjeljak, priopćio je ured grčkog predsjednika Karolosa Papuliasa, nakon razgovora u kojima su sudjelovali premijer Jorgos Papandreu i vođa oporbe Antonis Samaras. Grčki mediji u ponedjeljak javljaju da je najizgledniji kandidat za novog premijera koji bi vodio prijelaznu vladu do izbora 19. veljače bivši zamjenik predsjednika Europske središnej banke Lukas Papademos. Ekonomist Papademos obnašao je dužnost zamjenika predsjednika ECB-a od 2002. do 2010., prije toga je od 1994. do 2002. bio guverner grčke Narodne banke. Od prošle godine je bio savjetnik premijera Papandreua.
MANAGUA
Bivši vođa sandinističkog pokreta u Nikaragvi Daniel Ortega premoćno vodi na predsjedničkim izborima održanim u nedjelju u toj zemlji, pokazali su prvi nepotpuni podaci koje je u ponedjeljak priopćila izborna komisija u Managui. Po tim podacima, Ortega je osvojio 66 posto glasova, dok je najbolje plasirani predstavnik razjedinjene desnice Fabio Gadea dobio tek 25 posto glasova. Bivši predsjednik države, konzervativni kandidat Arnoldo Aleman na dalekom je trećem mjestu s oko 7 posto glasova. Vladajuća sandinistička stranka već je tijekom noći objavila pobjedu i tisuće Orteginih pristaša preplavile su ulice Manague, glavnog grada Nikaragve, skandirajući Ortegino ime. Luis Yanez, šef misije EU-a koji je poslao stotinjak promatrača u 15 okruga i dvije autonomne pokrajine u zemlji, kazao je da je uočio anomalije tijekom glasovanja. Dante Caputo, šef promatrača Organizacije američkih država, izrazio je pred novinarima žaljenje što su njegove ekipe naišle na "teškoće" u pristupu glasačkim uredima, njih 20 posto od 52 ureda u koje su namjeravali otići, ne pružajući druge detalje.
JERUZALEM
Opći štrajk počeo je u Izraelu u ponedjeljak ujutro, posebice u bolnicama i glavnoj međunarodnoj zračnoj luci, ali bi se trebao ograničiti na samo četiri sata, objavio je vojni radio. Odluku o ograničavanju štrajka na četiri sata donio je sud prošle noći nakon neuspjeha pregovora između sindikalne središnjice Histadrout i ministarstva financija oko uvjeta rada zaposlenika na određeno vrijeme u javnom sektoru. Sud je zatražio da mu obje strane podnesu izvješće o napredovanju razgovora u četvrtak.