ZAGREB - Svaka politička stranka, nezavisna lista ili kandidat nacionalnih manjina će po jednom osvojenom zastupničkom mjestu na parlamentarnim izborima za troškove izborne promidžbe od države dobiti po 180 tisuća kuna, odlučila je danas hrvatska Vlada. Odlukom o privremenom financiranju državnog proračuna u prvom tromjesečju 2012. za troškove predizborne kampanje osigurano je ukupno 28 milijuna kuna. To je, istaknula je premijerka Jadranka Kosor, za 20 milijuna kuna manje nego na prošlim parlamentarnim izborima 2007. "Moramo i dalje vjerovati da je trend štednje, skromnosti i natjecanja u programima prije i iznad svega", poručila je Kosor. Ministar uprave Davorin Mlakar kazao je kako odluku, kojom je za 20,7 milijuna kuna smanjen iznos naknade za troškove kampanje, vlada ne donosi samo u cilju štednje, već i zbog činjenice da su dosadašnje kampanje često u javnosti ostavljale gorak okus da iskazani troškovi nisu odgovarali potrošenom u kampanji. Novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe unio je više restrikcija i može se bolje nadzirati cijela izborna utakmica, kao i troškovi izborne promidžbe, kazao je. Prema odluci, stranke, nezavisne liste i kandidati za zastupnike manjina imaju pravo na naknadu troškova izborne promidžbe u visini od 180 tisuća kuna po osvojenom zastupničkom mjestu.
ZAGREB - Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici izmijenila i dopunila Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa čime se ustrojava nova kaznionica i zatvor u Šibeniku, budući da je njihova izgradnja nužan preduvjet za ispunjavanje obveza Republike Hrvatske prema Europskoj komisiji u odnosu na Poglavlje 23. Pravosuđe i ljudska prava, priopćeno je danas iz Vlade. Akcijskim planom za unaprjeđenje zatvorskog sustava za razdoblje od 2009. do 2014. prihvaćena je izgradnja navedenog objekta, a projekt gradnje prezentiran je radi kreditiranja Razvojnoj banci Vijeća Europe. Da bi zajam bio odobren, nužno je u Uredbi dati prikaz kadrovske strukture u kaznionici i zatvoru te broj službenika i namještenika. Izmijenjena je Odluka o davanju državnog jamstva u korist Zagrebačke banke d.d. u Zagrebu, za kreditno zaduženje društva Hrvatske autoceste d.o.o., radi financiranja izgradnje autocesta iz Plana građenja i održavanja autocesta za 2008. te je izmijenjena s tim vezana Odluka o davanju suglasnosti navedenom Društvu. Naime, Ugovor o kreditu u iznosu od 70.000.000,00 eura potpisan je 12. prosinca 2008., a izmjenom se odgađa dospijeće glavnice za 12. prosinca 2016. godine.
ZAGREB - Odvjetnici bivšeg premijera Ive Sanadera izjavili su nakon prvog dana suđenja u aferi Hypo da će od suda zatražiti zaštitu zbog učestalog curenja dokumenata iz istrage. "Mi sigurno nemamo interes objavljivati iskaze svjedoka, o tome smo već sto puta rekli, niti dokaze koji bi nas trebali teretiti. Jako je reduciran krug osoba koje to mogu dostaviti medijima, zato ćemo se sutra sudu obratiti i tražiti zaštitu", kazao je jedan od Sanaderovih odvjetnika Čedo Prodanović. Upitan da prokomentira navodne snimke Sanadera s predsjednikom uprave MOL-a Zsoltom Hernadijem iz jednog zagrebačkog restorana Prodanović je kazao da je to jedna u nizu manipulacija javnosti. "Danas su se pojavili iskazi svjedoka koji će sutra biti saslušani, i mi ćemo na to sutra staviti prigovor. Ove snimke ne dokazuju apsolutno ništa jer su snimljene četiri mjeseca nakon inkriminiranog događaja. Mi imamo prigovor, ne zbog sadržaja, nego zbog metode na koji se to način radi – dakle sukcesivno, sistematski uvijek na štetu Sanadera", kazao je Prodanović. Njegova kolegica Jadranka Sloković dodala je da je ta snimka nezakonit dokaz, zbog čega im nije jasno kako se pojavio u spisu. "Naš stav je da bi DORH trebao reagirati i početi sankcionirati takvu objavu iskaza neposredno prije rasprave i iskaza svjedoka koje još nisu dali na sudu. Prema tome mi smatramo da DORH mora početi poduzimati određene mjere, inače kompromitira cijelo ovo suđenje", kazala je Sloković.
ZAGREB - Svečanom sjednicom Senata, na kojoj su uz rektore hrvatskih sveučilišta te prorektore i dekane nazočili predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović te predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor danas je obilježen Dan Sveučilišta u Zagrebu i početak 343. akademske godine. Čestitavši Dan sveučilišta predsjednica Vlade Jadranka Kosor je podsjetila kako je Vlada prošle godine za Sveučilište izdvojila 1.222,715,000 kuna, a ove 1.251,750,983 kuna. Najavila je daljnju suradnju Vlade i u prostornom uređenju Sveučilišta. Predsjednik Republike Ivo Josipović smatra kako sveučilišni sustav još ne korespondira s tržištem radne snage. Ocijenivši kako ništa nije besplatno, Predsjednik je istaknuo kako je samo pitanje koliko Vlada može ili hoće studentima financirati visoko školovanje. Predsjednik Rektorskoga zbora Ante Uglešić napomenuo je kako je Sveučilište u Zagrebu uvršteno među 500 najboljih sveučilišta na svijetu. Rektor Sveučilišta Aleksa Bjeliš ocijenio je kako bi Hrvatska svoj razvoj trebala temeljiti na istraživanju i tehnološkoj superiornosti. Podsjetio kako su ove godine upisani studenti iskazali interes za inženjerska i nastavna zanimanja te ocijenio kako se Sveučilište prilagođava europskim programima.
OSIJEK - U povijesnoj osječkoj jezgri Tvrđi, na Trgu sv. Trojstva, završila je obnova Ekonomske i upravne škole, u koju je uloženo više od dva milijuna kuna, od toga Osječko-baranjska županija 1,7 milijuna, a ostalo Agencija za obnovu Tvrđe. Školsku zgradu, koja dominira središnjim trgom u Tvrđi, koja je izgrađena 1873., obišli su danas župan Vladimir Šišljagić i gradonačelnik Krešimir Bubalo, koji su izrazili zadovoljstvo završenim radovima. Obnovljeno je pročelje zaštićene zgrade i unutrašnja stolarija. Gradonačelnik Bubalo čestitao je županiji rekavši da je, osim što je obnovila školsku zgradu, pridonijela i kulturnom identitetu Tvrđe. Školska pedagoginja Maja Akšamović-Andrić rekla je da Ekonomsku i upravnu školu pohađa 837 učenika u 31 razredu. Dodala je da u školi ima 77 zaposlenika, od kojih nastavu izvode 62 nastavnika.
SPLIT - Ekonomski stratezi Kukuriku koalicije Branko Grčić (SDP) i Dragan Kovačević (HNS) odbacili su danas primjedbe da je njihova koalicija antipoduzetnička. „Srce našega gospodarskog programa je propoduzetničko, a ne protupoduzetničko“, rekao je Grčić, predstavljajući gospodarski program te koalicije na današnjoj tribini u Splitu koju je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) Dalmacije. Naglasio je kako je cilj tog programa hrvatski gospodarski rast i nova zapošljavanja, pri čemu bi se poslodavac oslobodio poreza za svakog novozaposlenog radnika. Dođe li na vlast, Kukuriku koalicija će, po Grčićevim riječima, smanjiti porez na reinvestiranu dobit te bruto opterećenje cijene rada. „Prošle godine iz Hrvatske je izišlo blizu pet milijarda kuna dividenda na koje je porez plaćen izvan Hrvatske, većinom u farmaceutskoj i telekomunikacijskoj djelatnosti, a oporezivanjem tih dividenda u Hrvatskoj bi se mogao nadoknaditi manjak proračunskog prihoda koji bi nastao smanjenjem bruto opterećenja cijene rada“, kazao je Grčić. Po njegovim riječima hrvatske se financije mogu konsolidirati bez Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) i bolnih rezova. „Međutim jedno od ključnih ograničenja za tu konsolidaciju bit će stanje u Europi u koju ide 70 posto našeg izvoza te bi poremećaji u Europi usporili ulaganja u Hrvatsku i izazvali goleme kamate“, kazao je Grčić.
RIJEKA - Dan novih tehnologija - DaNTe 2011., na kojemu se predstavljaju tehnološka dostignuća u svijetu i razmatra njihov utjecaj na tehnološku sliku Hrvatske, održava se danas u riječkoj gradskoj vijećnici. Pročelnik gradskog zavoda za informatičku djelatnost Vanja Smokvina istaknuo je da Rijeka prati svjetska dostignuća u razvoju informacijsko-komunikacijskih tehnologija i da im se prilagođuje kako bi poslovi gradske uprave bili što pristupačniji građanima. S obzirom na visok stupanj uvođenja novih tehnologija grad Rijeka je postao zanimljiv partner privatnom sektoru pa se novi projekti financiraju putem javnoprivatnog partnerstva, kazao je Smokvina. U nastavku je predstavljen projekt „E-government for you“, kojim se želi potaknuti primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije. Projektom će se nastaviti informatička izobrazba za socijalno isključene osobe, omogućiti unajmljivanje računala, prilagodit će se gradske inetrnetske stranice gluhim i slijepim osobama, pokrenuti posebne internetske stranice za starije osobe i drugo. Trogodišnji projekt, koji je počeo u rujnu 2010., sufinancira Europska unija, a partneri su iz Velike Britanije, Malte, Islanda i Irske.
SPLIT - Hrvatska demokršćanska stranka, Akcija za bolju Hrvatsku i Jedino Hrvatska izlaze zajedno na izbore pod nazivom "Savez za Hrvatsku", kazao je na konferenciji za novinare čelnik HDS-a Goran Dodig. "Hrvatska politička kriza izazvala je gospodarsku krizu zbog čega se moraju donijeti nova politička usmjerenja razvoja države. U ovoj koaliciji smatramo da birači trebaju prepoznati kako nam cilj nije karijera. Zbog toga predlažemo da se, prijeđemo li izborni prag, naši predstavnici izmjenjuju svake godine po jedan kako bi se vidjelo jesu li dovoljno učinili za birače. Na taj način ne bi imali ni mirovinu, ni ikakve privilegije, pa tako ne bi ni četiri godine živjeli od velike saborske plaće", kazao je Dodig. Koalicija nije za ulazak u EU, kao ni za podjelu Hrvatske u pet regija jer "podjela povijesno nikad nije donosila dobro", a nije im prihvatljivo ni smanjenje javne potrošnje. "Uzimati od onih koji ionako imaju malo, a riječ je o umirovljenicima i radnicima, u najmanju ruku nije korektno. Mi kao demokršćani to smatramo zločinom", dodao je.
ZAGREB - Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je za potrebe cijepljenja protiv gripe u ovoj sezoni nabavio više od 600 tisuća cjepiva protiv gripe, što bi prema dosadašnjim pokazateljima trebalo u potpunosti zadovoljiti potrebe građana za cijepljenjem koje službeno počinje od 8. studenog, izvijestili su danas iz HZZO-a. Iz HZZO-a navode da će cjepivo biti besplatno za njihove osiguranike i to starije od 65 godina, osobe koje zbog zdravstvenog stanja imaju povećani rizik od komplikacija gripe (kronični srčani, plućni, bubrežni bolesnici, dijabetičari, transplantirani, osobe s patološkom pretilošću, trudnice itd.), djecu s kroničnim bolestima, zaposlene u zdravstvu i ostale zdravstvene djelatnike koji sudjeluju u njezi bolesnik. "Kada se provede cijepljenje svih navedenih osoba, i ostale osobe koje to žele mogu se cijepiti, no one plaćaju cjepivo po cijeni od 65 kuna", navodi HZZO u priopćenju. Napominje i da se cjepivo već počelo dostavljati zavodima za javno zdravstvo, a svi će zavodi biti opskrbljeni do 8. studenog, kada i službeno započinje cijepljenje. HZZO je ove godine, kao i proteklih godina, dostavio jasne upute u vezi cijepljenja svima koji ga provode, odnosno ugovornim doktorima opće/obiteljske medicine i pedijatrima, te zavodima za javno zdravstvo.
ZAGREB - Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova zagrebačke Gradske skupštine danas je na sjednici predložio da se dvije ulice na Žitnjaku imenuju po Siniši Glavaševiću i Gordanu Ledereru, a prijedlozi o preimenovanju Trga maršala Tita došli su na odbor, o čemu će se raspravljati nakon parlamentarnih izbora. Prijedlog za imenovanje ulica Siniše Glavaševića i Gordana Lederera upućen je vijeću gradske četvrti Pešćenica-Žitnjak, a kad se dobije njihovo očitovanje, prijeći će se na akt o imenovanju i onda gradska skupština na svojoj sjednici to prihvaća, rekao je predsjednik odbora Marin Knezović. Podsjetio je kako su na prošloj sjednici odbora odlučili da će se neimenovane ulice bivše industrijske zone na Žitnjaku imenovati po istaknutim osobama iz hrvatskih medija, u prvom redu novinara. Na novinarski upit jesu li prijedlozi o preimenovanju Trga maršala Tita došli na odbor, Knezović je odgovorio potvrdno te najavio da će odbor o svim tim prijedlozima raspravljati nakon parlamentarnih izbora, jer ne želi da se imenovanje javnih i prometnih površina u gradu Zagrebu ni na koji način politički instrumentalizira.Podsjetio je da su unazad 20 godina svi prijedlozi za preimenovanje toga trga bili odbijeni.
OSIJEK - U Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku danas je predstavljen početak humanitarne akcije "Mine se tiču i mene", koju su pokrenule INA i Zaklada za humanitarno razminiranje Hrvatske "Hrvatska bez mina". Cilj je akcije prikupljanje novca za pomoć u uklanjanju opasnih zaostalih minsko-eksplozivinih sredstava, poduka stanovništva i pomoć žrtvama mina, rekla je upraviteljica te zaklade Đurđa Adlešič na konferenciji za novinare. U Hrvatskoj nakon Domovinskog rata još nije razminirano 775 četvornih kilometara minski sumnjiva prostora u 12 županija, istaknula je Adlešič i dodala kako su mine i neeksplodirana ubojita sredstva velik problem za gospodarstvo, razvoj ekološke proizvodnje hrane i ostale djelatnosti. Od mina još nisu očišćene velike poljoprivredne površine, šume i dijelovi obala rijeka, podsjetila je i upozorila da su do sada od mina smrtno stradale 504 i teško ranjeno 1945 osoba. Ina je ove godine Zakladi "Hrvatska bez mina" već darovala 500.000 kuna za troškove humanitarnog razminiranja minski sumnjiva prostora u središnjem dijelu Vukovarsko-srijemske županije, u Starim Jankovcima, rekla je Adlešič.
ZAGREB - Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe droga od 2006. do 2012. dobra je i sveobuhvatna, ali i preopsežna, pa postoji sumnja o učinku svih programa, istaknuli su danas predstavnici nizozemskog Instituta Trimbos za metalno zdravlje i ovisnosti koji su u Zagrebu proveli evaluaciju tog strateškog dokumenta na području politike suzbijanja zlouporabe droga u Hrvatskoj, ususret donošenju nove nacionalne strategije za naredno šestogodišnje razdoblje, od 2012. do 2018. "Cilj nam je napraviti još bolju strategiju, a evaluacija postojeće strategije na znanstveno utemeljenim principima značajna nam je potpora jer želimo vidjeti gdje smo dobri, gdje loši i što moramo mijenjati", kazao je predstojnik Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Dubravko Klarić u Tribinama Grada Zagreba. Naveo je da u Hrvatskoj, nažalost, postoji duga tradicija zlouporabe droga, ali da također ne zaostaje ni suzbijanje zlouporabe droge pa danas, kaže, imamo dobro razvijen sustav - od represivnog poput policije i carine preko pravosuđa nadalje te je podsjetio i na dvije ovogodišnje značajne međunarodne akcije zapljene droge.
SPLIT - Suđenje za veliku željezničku nesreću u Rudinama kod Kaštela, u kojoj je poginulo šest putnika nagibnog vlaka, danas je na Županijskom sudu u Splitu odgođeno jer vještaci iz zagrebačkog centra za kriminalistička vještačenja Ivan Vučetić nisu dovršili vještačenje vlaka. Predsjednik sudskog vijeća Damir Romac kazao je da bi vještaci trebali pisano vještačenje sudu dostaviti u određenu roku, odnosno za 30 dana. Suđenje je odgođeno za 14. prosinca, kad će svjedočiti vještaci. Nova vještačenja zatražila je obrana okrivljenika, koja ustrajava kako je vlak bio neispravan, odnosno kako uzrok nesreće nije retardant. Za najveću željezničku tragediju koja se dogodila 24. srpnja 2009. u Rudinama optuženi su Ivan Medak, bivši direktor HŽ-a, Ivan Tomašković, direktor tvrtke „Intrade“, Jozo Bazina, savjetnik u toj tvrtki, Drago Rogulj, zapovjednik protupožarne zaštite HŽ-a u Splitu, i Branko Tišljar, vatrogasac DVD-a Stružac. Terete se za nabavu i nanošenje retardanta TG - 300 zbog kojeg su tračnice bile skliske i kočenje nagibnog vlaka onemogućeno što je i uzrokovalo stravičnu željezničku nesreću. Petorica optuženika terete se za kazneno djelo općeopasne radnje sa smrtnom posljedicom.