ZAGREB - Predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek izjavio je u srijedu u Zagrebu da će EP 1. prosinca sigurno odobriti pristupni ugovor između Hrvatske i EU-a i čestitao Zagrebu na velikim promjenama ostvarenim od 2009. godine. "Mogu jamčiti da će EP na plenarnoj sjednici 1. prosinca dati formalni pristanak na pristup Hrvatske EU", rekao je Buzek na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem. Ocijenio je da je Hrvatska ključni igrač u regiji i primjer za sve zemlje zapadnog Balkana na koji Unija želi primijeniti europske vrijednosti pomirenja, mirnog suživota, gospodarskog napretka i borbe protiv korupcije. Buzek je čestitao Saboru koji je kako je rekao odigrao veliku ulogu podupirući hrvatsku vladu u provedbi teških reformi koje građani ponekad ne razumiju, ali će im sigurno omogućiti bolji život u budućnosti. Bebić je predsjedniku EP-a zahvalio na stalnoj potpori Hrvatskoj i njegovu osobnom doprinosu završetku pristupnih pregovora. Po Bebićevim riječima s Buzekom je razgovarao o pripremi referenduma o pristupnom ugovoru te o primjeni usklađenih zakona osobito iz poglavlja o ljudskim pravima, reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije. Predsjednik Sabora vjeruje u nacionalni konsenzus oko ulaska u EU i smatra da to neće biti tema predizborne kampanje te očekuje da će pristupni ugovor proći na referendumu. "Mislim da na hrvatskoj političkoj sceni neće biti podjela oko ulaska u EU iako hrvatske građane još moramo upoznati s pojedinostima pristupnog ugovora. No, to ne bi trebala biti tema kampanje u kojoj se treba govoriti o socijalnim i gospodarskim pitanjima", istaknuo je Bebić.
ZAGREB - Hrvatska koja je provela fantastične reforme bez ikakve je rasprave primjer za cijelu regiju, izjavio je u srijedu u Zagrebu predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek i predložio novo promidžbeno geslo Hrvatske "Hrabra zemlja za veliki uspjeh". "Vaše sadašnje geslo je 'mala zemlja za veliki odmor'. 'Hrabra zemlja za veliki uspjeh' to je vaše novo geslo koje sada službeno predlažem", izjavio je Buzek na konferenciji za novinare nakon sastanka s premijerkom Jadrankom Kosor. Prvi čovjek EP-a pohvalno je govorio o provedenim reformama u posljednje dvije godine istaknuvši da nije bilo lako zaključiti pregovore u 35 poglavlja dok ih je njegova domovina Poljska imala 29. "Bez obzira što je provedba teška na kraju stiže uspjeh za sve građane", rekao je Buzek i istaknuo kako hrvatski građani zaokupljeni svakodnevnim problemima nezaposlenosti i niskih plaća taj uspjeh ponekad ne razumiju. Podsjetio je međutim na primjer Poljske koja i u vrijeme gospodarske krize ostvaruje velike stope rasta, zahvaljujući upravo reformama provedenim prije ulaska u EU. Rekavši da su makroekonomski podaci puno bolji nego prije dvije godine i da se Hrvatska po stopama rasta uklapa u trenutno gospodarsko stanje u EU, Buzek je slikovito kazao da se Zagreb kvalificirao za Ligu prvaka. "Dinamo nekad igra lošije, nekad bolje, ali važnije je plasirati u Ligu prvaka nego igrati u nekoj nižoj ligi. Siguran sam da će Hrvatska biti uspješna kao gospođice Vlašić ili Kostelić", rekao je Buzek. Predsjednik EP-a je ipak upozorio da treba ozbiljno shvatiti i nastaviti reforme, posebno gospodarske i upravne, borbu protiv korupcije, procesuiranje ratnih zločina i zaštitu prava manjina. Obraćajući se Buzeku kao "osvjedočenom prijatelju Hrvatske" premijerka Kosor je poručila da će se do 1. srpnja 2013. kada se očekuje ulazak Hrvatske u punopravno članstvo EU-a, nastaviti uporan i predan rad na jačanju gospodarstva i fiskalne odgovornosti.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović odlikovao je u srijedu američkog rabina Arthura Schneiera Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i danicom za osobite i iznimne zasluge u promicanju međuvjerske i međunacionalne tolerancije i pomirenja kao zaloga trajnog mira na području raspale jugoslavenske državne zajednice. "Zločin počinjen u ime vjere najgori je zločin protiv vjere", rekao je u prigodnom govoru na svečanosti dodjele odlikovanja Josipović, citiravši tezu zaklade Apel savjesti (Appeal of Conscience Foundation) iz tzv. "Bernske deklaracije za mir u BiH" iz 1992. Rabin Schneier predsjednik je te zaklade, koju je osnovao 1965. kao međureligijsku udrugu poslovnih i vjerskih čelnika za promicanje mira, tolerancije i razrješenja konflikta. Smatrajući slobodu, demokraciju i ljudska prava temeljnim vrijednostima koje narodima svijeta daju najbolju nadu za mir, sigurnost i prosperitet, zaklada poziva vjerske čelnike diljem svijeta da se odreknu terorizma, pomognu u zaustavljanju nasilja i promicanju tolerancije. "Ništa nije jednostavnije od toga da se preživjeli (nakon nekog zločina), kad obnove svoje snage, posvete osveti. No osveta nije pravda, ona je zlo. Zlo ne oslobađa, oslobađa pravda, dijalog oslobađa, susret s onima koje si držao neprijateljima oslobađa", istaknuo je Josipović. "Iz vlastitog djelovanja znam koliko su teški izazovi pomirenja nakon rastrojenog povjerenja među narodima i vjerama i tim više cijenim vaše djelovanje u našoj regiji", dodao je Josipović. Rabin Schneier rekao je kako mu je golema čast i privilegij dobiti tako visoko hrvatsko odlikovanje, rekavši da Zagreb nikad nije bio daleko od njegovog života jer je rođen u Beču, a holokaust i Drugi svjetski rat preživio u Budimpešti. "Kad sam doživio i preživio takvu nečovječnost čovjeka prema čovjeku, zavjetovao sam se da ću svoj život posvetiti poticanju čovjekove ljudskosti prema drugom čovjeku", rekao je rabin, dodavši kako je njegov osobni moto bio "Živi i daj drugima da žive", "što bi se današnjim političkim rječnikom reklo - suživot".
ZAGREB - Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor primila je u srijedu u Banskim dvorima predsjednika Zaklade "Apel savijesti" rabina Arthura Schneiera, te mu čestitala na visokom odlikovanju Republike Hrvatske i zahvalila na svemu što čini u potpori Republici Hrvatskoj te u uklanjanju predrasuda i širenju tolerancije i dijaloga među narodima, priopćeno je iz hrvatske vlade. "Cijenim sve što radite na uspostavljanju mira i stabilnosti", rekla je premijerka Kosor. Predsjednica hrvatske vlada upoznala je rabina Schneiera i s najvišim standardima u zaštiti prava manjina u Hrvatskoj te sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije. Također je naglasila kako hrvatski obrazovni sustav podučava o holokaustu, što je od izuzetne važnosti za demokratsku budućnost zemlje. Rabin Schneier istaknuo je da je jedan od razloga ustrajnog rada Zaklade taj da se povijest ne zaboravi i ne ponovi. Čestitao je predsjednici vlade na njezinoj regionalnoj politici promicanja mira i stabilnosti, te istaknuo njezinu ulogu u završetku pregovora s Europskom unijom, prema priopćenju. Rabin Schneier je predsjednici vlade zaželio da uspješno nastavi raditi na promicanju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi, stoji na kraju priopćenja.
ZAGREB - Hrvatska je 46. među 187 zemalja po Indeksu ljudskog razvoja objavljenom u srijedu za 2011. godinu, kojim UN-ov program za razvoj (UNDP) 21 godinu mjeri kakvoću života na temelju podataka o duljini života, pristupa obrazovanju i prihoda te BDP-a po stanovniku. U odnosu na 2010., Hrvatska je napredovala s 51. mjesta i predzadnja je ispred Barbadosa u skupini "zemalja vrlo visokog razvoja", najvišoj od četiri skupine. Lani je Hrvatska bila među zemljama "visokog ljudskog razvoja", no indeks je tada obuhvatio i manje država, njih 169, a godine 2009., bila je na 45. mjestu od 182 zemalja. Iz hrvatskog susjedstva Austrija je na 19., Slovenija na 21., a Mađarska na 38. mjestu. Norveška je i 2011., vodeća, kao i devet puta u zadnjih 11 godina. Slijede je Australija, Nizozemska, Sjedinjene Države te Novi Zeland. No Indeks je korigiran i Izvješćem o nejednakostima u pristupu zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i prihodima i tada je slika drukčija pa neke od najbogatijih zemalja, primjerice SAD, padaju s 4. na 23. mjesto, a Južna Koreja s 15. na 32. mjesto. Hrvatsku taj korektivni Indeks smješta za tri mjesta niže.
CANNES - Europski partneri Grčke zatražit će u srijedu od grčkog premijera Georgea Papandreua da plan za spašavanje njegove zemlje dade na glasovanje u parlamentu prije spornog referenduma, doznaje se od izvora u Europskoj komisiji. "Želimo biti sigurni da će Grčka ispuniti svoje obveze i tako deblokirati iduću ratu obećanih međunarodnih zajmova", dodao je isti izvor. Grčkoj taj novac EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) treba kako sljedećih tjedana ne bi otišla u stečaj. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, njemačka kancelarka Angela Merkel, glavni europski čelnici i direktorica MMF-a Christine Lagarde trebaju u srijedu navečer u Cannesu razgovarati s Georgeom Papandreuom koji je izazvao paniku najavivši referendum o prihvaćanju plana za spašavanje Grčke koji je s teškom mukom prošli tjedan postignut u Bruxellesu. "Prođe li glasovanje o povjerenju u petak" u grčkom parlamentu, "možemo očekivati da će grčki parlamentarci formalno prihvatiti plan za spašavanje prije organiziranja referenduma", dodaje izvor. Na referendumu bi se, po ocjeni grčkih partnera, trebalo odlučivati "o širem pitanju članstva zemlje u eurozoni", napominje isti izvor.
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. izrazio je u srijedu nadu da će susret na vrhu G20 koji se u četvrtak i u petak održava u Cannesu, na jugu Francuske, "pomoći da se prevladaju teškoće koje, na svjetskoj razini, postavljaju zapreke promicanju cjelovita razvoja". U času kada je grčka vlada u utorak najavila referendum o europskom planu spašavanja i kada se čini da je svjetsku financijsku krizu teško obuzdati, Sveti Otac je predsjednicima država i vlada svjetskih velesila uputio svoje želje za uspjeh, podsjetivši ih na nužnost reforme svjetskog gospodarskog sustava kroz poticanje razvoja svih zemalja, a ne samo najmoćnijih. Čelnici G20, napomenuo je Papa, "okupljaju se u Cannesu kako bi razgovarali o glavnim problemima u svjetskom gospodarstvu". "Nadam se, dodao je, kako će susret pomoći da se prevladaju teškoće koje, na svjetskoj razini, postavljaju zapreke promicanju istinski ljudskog i cjelovita razvoja". Benedikt XVI. je to poručio pred oko 7.000 vjernika na tjednoj audijenciji srijedom, na Dušni dan, kada se sjećamo svih umrlih, dan nakon blagdana Svih svetih. Sveta Stolica je u listopadu iznijela svoje prve prijedloge za uklanjanje posljedica krize među najranjivijim slojevima stanovništva u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju. Vatikan je prošli tjedan zatražio stvaranje ustanove "globalne financijske vlasti" te "središnje svjetske banke" koja bi vladala financijskim institucijama koje su postale zastarjele i često neučinkovite u borbi protiv krize. Ta bi ustanova imala univerzalne ovlasti, a temeljila bi se na "etici solidarnosti".
SARAJEVO - Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko prenio je u srijedu zamjeniku pomoćnika američke državne tajnice Philipu Reekeru ocjenu kako je politička stabilnost BiH narušena stalnim osporavanjima Daytonskog sporazuma ali i suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH te "retorikom podjele", priopćeno je iz Ureda visokog predstavnika u Sarajevu (OHR) nakon sastanka austrijskog i američkog diplomate koji boravi u službenom posjetu BiH. Visoki predstavnik Inzko i zamjenik pomoćnika američke državne tajnice Reeker razgovarali su o aktualnom stanju u BiH koje "obilježavaju političke paralize, uključujući neusvajanje državnog proračuna i neuspjeh u uspostavi novog Vijeća ministara o čemu se pregovora duže od godine". Bilo je riječi i o "složenom i glomaznom administrativnom sustavu u Federaciji BiH te stalnim dvojbama o tome postoji li spremnost stranaka da prihvate i ispoštuju konačnu odluku i status Brčkog kao distrikta", stoji u priopćenju. Inzko je ovom prigodom istaknuo stalnu potrebu da se pruži potpora tijelima vlasti BiH te je izrazio zabrinutost činjenicom da nije usvojen proračun na državnoj razini za 2011. godinu. Upozorio je kako bi posljedice te činjenice po tijela vlasti na državnoj razini mogle biti veoma ozbiljne s obzirom da od 1. siječnja više neće biti moguće njihovo financiranje na privremenoj osnovi kako se to sada čini. Inzko je konstatirao kako međunarodna zajednica može i želi pomoći BiH, no to će biti moguće samo ako bosanskohercegovački lideri budu zajedno radili na provedbi ciljeva sukladnih potrebama građana i Daytonskom sporazumu, navodi se u priopćenju.
LJUBLJANA - Glavni kandidati za položaj slovenskog premijera nakon prijevremenih parlamentarnih izbora 4. prosinca su Gregor Virant, Janez Janša i Zoran Janković, pokazala je u srijedu objavljena anketa ljubljanskog "Dela" u kojoj je po prvi put u posljednje vrijeme Virant pretekao do sada favoriziranog bivšeg premijera Janšu. Na pitanje u kome od sadašnjih političkih prvaka vide potrebne premijerske kompetencije za vođenje buduće koalicijske vlade koja mora riješiti gospodarsku krizu 28 posto se odlučilo za Viranta, 20,6 posto za Janšu, a 18,6 posto za Jankovića. Izrazitu prednost spomenute trojice koja se natječe za položaj predsjednika nove slovenske vlade pokazale su i ankete koje su proteklih tjedana objavljivali i drugi mediji, pri čemu su varirali postoci i međusobni raspored koji su Janković, Janša i Virant u njima dobivali. Janša je bivši premijer i predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS), dok su ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković i nekadašnji ministar javne uprave u bivšoj Janšinoj vladi Gregor Virant svoje stranke osnovali nedavno. Zato Jankovićeva stranka Pozitivna Slovenija, te Virantova Građanska stranka-Virantova lista predstavljaju svojevrsno iznenađenje na slovenskoj političkoj sceni. Obojica izjavljuju da bi bili spremni preuzeti vođenje nove vlade koja mora naći izlaz iz gospodarske. Neki uspjeh Jankovića i Viranta, zabilježen u svim dosadašnjim predizbornim anketama, tumače i kao izraz zasićenosti slovenskih birača tradicionalnim političkim "igračima" i etabliranim strankama.
ISTANBUL - Afganistanski predsjednik Hamid Karzai zatražio je u srijedu u Istanbulu od međunarodne zajednice više solidarnosti i suradnje u korist njegove zemlje opustošene ratom, ustvrdivši da je "mir iluzoran" dok se "terorizam" ne iskorijeni u Afganistanu. Karzai je govorio na otvaranju međunarodne konferencije u Istanbulu koju su organizirali Turska i Afganistan. Izrazio je žaljenje zbog nastavka "nemilosrdnih i razornih" napada islamističkih ustanika na njegovu zemlju, organiziranih izvan Afganistana, aludirajući na susjedni Pakistan. "Terorističke mreže daleko su najveća prijetnja sigurnosti Afganistana", kazao je on. "Dok ne možemo odgovoriti dubinski na to pitanje, putem regionalne suradnje, mir u Afganistanu ostat će iluzoran", ocijenio je Karzai. Konferencija pod nazivom "Sigurnost i suradnja u srcu Azije", održava se uz sudjelovanje dvadesetak zemalja i organizacija, dok afganistanski ustanici množe napade na terenu čime se dovodi u pitanje datum povlačenja međunarodnih snaga, predviđen za kraj 2014. "Kako bi se vratilo sigurnost u Afganistan, iskrena regionalna solidarnost neophodna je", izjavio je sa svoje strane turski predsjednik Abdulah Gul u uvodnom govoru.
TRIPOLI - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon doputovao je u srijedu u nenajavljen posjet Tripoliju kako bi se raspitao na koji način bi UN mogao pomoći novim libijskim vlastima. Ban nije dolazio u Libiju tijekom osmomjesečnog oružanog sukoba koji se završio rušenjem režima pukovnika Moamera Gadafija, ubijenog 20. listopada. Ban je u ranim poslijepodnevnim satima stigao u libijsku prijestolnicu, rekao je izvor u zračnoj luci. Glavni tajnik UN-a koji će u Tripoliju boraviti nekoliko sati, treba razgovarati s čelnicima Nacionalnog prijelaznog vijeća (NTC) i čelnicima civilnog društva, rekao je njegov glasnogovornik u New Yorku. Banov posjet nije najavljen iz sigurnosnih razloga. Ban će iz Tripolija otputovati na summit G20 u Cannesu, u Francuskoj, gdje će na dnevnom redu biti libijsko pitanje. Nakon pada Tripolija u ruke snaga NTC-a koncem kolovoza, Libiju je posjetilo više zapadnih čelnika, među kojima francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, britanski premijer David Cameron i američka državna tajnica Hillary Clinton. U ponedjeljak, zadnjeg dana NATO-ove zračne misije, Tripoli je isto tako nenajavljeno posjetio njegov glavni tajnik Anders Fogh Rasmussen. Rasmussen je rekao da "UN ubuduće treba biti na prvoj crti u pružanju međunarodne pomoći novim libijskim vlastima".
TEHERAN - Vrhovni iranski vođa ajatolah Ali Hamnei kazao je u srijedu kako raspolaže sa stotinu "nedvojbenih dokumenata" koji dokazuju da SAD stoji iza terorističkih djela u toj islamskoj državi i drugdje na području Bliskog istoka. "Imamo nedvojbene dokumente koji pokazuju da je Amerika u pozadini terora u Iranu i regiji", rekao je Hamnei tijekom obilježavanja napada na američko veleposlanstvo u Teheranu 1979. godine. "Predstavljanjem tih stotinu dokumenata osramotit ćemo Ameriku pred svijetom", dodao je. Njegove riječi slijedile su nakon što je Washington optužio Iran da je umiješan u prošlomjesečnu zavjeru u svrhu ubojstva saudijskog veleposlanika u Washingtonu što je Iran odbacio kako neutemeljeno.
NIKOZIJA - Desetero radnika ubijeno je u srijedu u oružanom napadu na tvornicu u Kafrlahi, u pokrajini Homsu, u središtu Sirije, objavila je sirijska organizacija za ljudska prava (OSDH). "Desetero radnika ubijeno je u tvornici u Kafrlahi, u pokrajini Homsu. Naoružani napadači iz susjednih sela ušli su u tvornicu i zapucali na radnike", dodaje OSDH u priopćenju. Ta nevladina organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji zasad ne navodi pojedinosti o tom pokolju ni identitet "naoružanih napadača". U četvrtima glavnog grada Homsa jake sigurnosne snage zadužene za gušenje prosvjeda protiv režima provele su operacije čišćenja terena i pretresa. "Četvero civila je ubijeno u pucnjavi sigurnosnih snaga", ističe OSDH. Sirijski dnevni list Al-Vatan, blizak vlasti, piše pak o "pokolju jedanaestero civila u terorističkom napadu u utorak u Homsu". "Naoružani teroristi" napali su, piše list, autobus na cesti koja iz Homsa vodi u Džab Abas. "Izvukli su putnike iz autobusa i ubili jedanaest osoba, izdvojivši po strani tri žene i vozača", piše Al-Vatan koji ne navodi tko su napadači. U Siriji od 15. ožujka traje narodna pobuna protiv režima Bašara al-Asada. Vlast u krvi guši prosvjede i od početka za sukobe optužuje "naoružane terorističke bande".