Od saborskih zastupnika udruge traže da ne usvoje predložene izmjene Zakona o vodama.
"Navedenim se izmjenama želi dozvoliti ekploatacija šljunka i pijeska iz hrvatskih rijeka čemu se sama Vlada prije samo četiri i pol mjeseca oštro usprotivila kada je prijedlog za ukidanjem zabrane šljunčarenja predložen od oporbenog zastupnika u Hrvatskom saboru".
Naime, pojašnjavaju udruge, "sadašnja zabrana eksploatacije pijeska i šljunka iz vodotoka utemeljena je na znanstvenim činjenicama koje govore da su obnovljive količine ovih materijala u hrvatskim rijekama zanemarive zbog postojećih pregrađivanja rijeka (hidroelektrane i akumulacije), kao i zbog pretjerane eksploatacije. Nedostatak sedimenta u rijekama uzrokuje njihovo ukopavanje u vlastito korito, snižavanje razina nadzemnih i podzemnih voda, sušenje šuma, i nedostatak pitke vode s vrlo dramatičnim i ozbiljnim posljedicama po lokalno stanovništvo i regionalnu ekonomiju".
Udruge u zajedničkom priopćenju navode kako je "opravdano sumnjati da će štetne posljedice snositi građani kroz sanaciju tako oštećenih šuma, šteta od poplava čija se vjerojatnost povećava za vlažne sezone zbog ubrzanog toka rijeke usljed šljunčarenja te eventualno veće cijene vode zbog smanjenja razina podzemnih voda iz kojih se napajaju vodocrpilišta".
S druge strane, navode udruge, "unatoč navedenoj zabrani, postojećim zakonom je i dalje dozvoljeno vađenje pijeska i šljunka iz korita rijeka kada je to nužno tijekom radova gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina ili radova održavanja vodotoka i vodnih putova, pri čemu se možebitni višak materijala može prodati na slobodnom tržištu". Nadalje, dodaju, "postojećim zakonima i dalje je dozvoljena zakonita eksploatacija pijeska i šljunka iz ležišta izvan vodotoka, sukladno odredbama Zakonu o rudarstvu". Stoga je, zaključuju, "sadašnja zabrana eksploatacije pijeska i šljunka iz vodotoka nužna i društveno korisna".
Udruge u priopćenju navode kako predloženim izmjenama Zakona o vodama Vlada uvodi mogućnost da se po hitnom postupku mogu sklapati ugovori o izvršenju radova (vađenju pijeska i šljunka iz vodotoka) i sa izvođačima koji ne moraju imati certifikacijsko rješenje o uvjetima tehničke sposobnosti te da se široke ovlasti da u hitnom postupku naređuje radove na vodotocima daju pojedincu - državnom vodopravnom inspektoru. Pritom se u cijelosti zaobilazi propisana procedura o ocjeni zahvata na okoliš i prirodu, te izbjegava poštivanje europskih direktiva o vodama, staništima i pticama, a javnost se potpuno isključuje od bilo kakvog utjecaja na odluke, navodi se u zajedničkom priopćenju 15 udruga.