ZAGREB - Predsjednica HDZ-a i Vlade Jadranka Kosor potvrdila je na današnjoj izvanrednoj konferenciji za novinare da je istraga u slučaju crnih fondova proširena na stranku kao pravnu osobu, istaknuvši kako se HDZ ne boji procesa i da su svi članovi stranke i predsjedništva stranke spremni dati iskaze o tome kako se stranka financirala. Kosor ističe da će HDZ iz tog procesa izaći kao čvrsta stranka koja je prva Hrvatsku povela u borbi protiv korupcije, što je "jedan od temelja rada vlade". Uspješna borba protiv korupcije bila je jedan od razloga zašto smo završili pregovore, ustvrdila je Kosor, dodavši da mnogi žele da se to pretvori u prah i pepeo. To im nećemo dozvoliti, rekla je. Kosor je najavila i da će tražiti ostale istrage, pitati za mnoge druge afere kao što su riječke tržnice, afere Sisačko-moslavačke županije, veliku aferu vezanu za ceste, upitavši se zašto istrage koje moraju biti tajne nisu tajne te zašto i odakle cure informacije. Jednako kao i u borbi protiv korupcije nećemo prestati tražiti odgovore na ta pitanja, curenje informacija su kaznena djela i za to će netko odgovarati, ističe Kosor. Ivan Jarnjak, potpredsjednik HDZ-a, rekao je da još nije dobio potvrdu da se protiv njega provodi istraga, no da će se svakako odazvati na razgovor s USKOK-om. Kroz taj razgovor otklonit ću sve što mi se stavlja na teret, a time i HDZ-u, te na taj način razriješiti taj problem, dodao je.
ZAGREB - Predsjednica HDZ-a i Vlade Jadranka Kosor je nakon potvrde o proširenju istrage u slučaju crnih fondova na HDZ kao pravnu osobu istaknula kako je to iznimno težak trenutak za stranku, ali da ona neće posustati u borbi protiv kriminala i korupcije. "To jest iznimno težak trenutak u životu naše stranke, jedan od najtežih i možda pretposljednja stanica križnog puta koju prolazimo od 1. srpnja 2009. kad sam preuzela vođenje stranke ", kazala je Kosor danas na konferenciji za novinare u središnjici stranke i potvrdila kako je istragom obuhvaćeno još nekoliko osoba, među njima i bivši predsjednik stranke Ivo Sanader. Točno je da istragom ja nisam obuhvaćena, kazala je Kosor, a potpredsjednik HDZ-a Ivan Jarnjak kazao je kako ni on nije dobio obavijest da je pod istragom. I Kosor i Jarnjak iskazali su spremnost odazvati se na svaki razgovor vezan uz istragu. Kosor je naglasila kako nalog ni za milimetar neće poljuljati odlučnost HDZ-a u borbi protiv korupcije i kriminala. "Dapače", kazala je Kosor i ponovila da je HDZ iskreno otvorio tu borbu. A, čini se da se to vraća kao bumerang, ali mi nećemo posustati", poručila je i dodala kako se stranka, ako će biti potrebno, može vratiti i "u baraku na Jarunu i početi od nule". Naglasila je da HDZ neće posustati da se istraže sve afere vezane i uz druge stranke navodeći kao primjer aferu riječkih tržnica i spornih 149 milijuna kuna, te zašto nije pokrenuta istraga vezana i uz izjavu predsjednika HHO-a Ivana Zvonimira Čička o postojanju tajnih računa SDP-a u inozemstvu. "Dogodit će se što se ima dogoditi, nije najstrašnija stvar", dodala je i naglasila da je HDZ čvrsta stabilna, velika stranka, s 220 tisuća poštenih ljudi.
ZAGREB - Predsjednica hrvatske vlade i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor rekla je danas kako ne namjerava dati ostavku na mjesto predsjednice vlade i stranke zbog proširenja istrage o crnim fondovima i na HDZ kao pravnu osobu. "Ma ni govora. O tome što pišu mediji apsolutno nisam spremna odgovarati, jer nitko od novinara nije dio USKOK-a i DORH-a. Vi niste istražitelji", rekla je Kosor odgovarajući na novinarsko pitanje hoće li iz moralnih razloga dati ostavku na mjesto predsjednice vlade i stranke na konferenciji za novinare u sjedištu HDZ-a. Kosor smatra da su mediji "strašno naštetili HDZ-u i borbi protiv korupcije", jer objavljuju nepotvrđene izvore i ono što curi iz istraga. "Na koji način i tko to dostavlja medijima, potrudit ćemo se doznati", kazala je predsjednica HDZ-a. Istaknula je kako se u istrazi ne navodi njezino ime, ali kako je više nego spremna odazvati se pozivu USKOK-a i reći sve što zna o tom predmetu. Upitana je li znala od kuda i tko financira njezinu predsjedničku kampanju, Kosor je odgovorila kako će o tome govoriti pred nadležnim državnim tijelima. Naglasila je kako je tada, a i danas smatra, da je ta kampanja "legalno financirana s računa HDZ-a". Istaknula je da je HDZ jaka stranka i ima puno sredstava koja dolaze iz državnog proračuna, iz članarine te iz legalnih donacija. "I danas smatram, kao i tada, da je ta kampanja HDZ-a, kao i sve druge, bila financirana na najlegalniji mogući način", kazala je Kosor.
ZAGREB - Odvjetnik HDZ-a Vladimir Gredelj danas, osim potvrde da je stranka zaprimila službenu obavijest da je pod istragom, o sadržaju USKOK-ova naloga, nije želio govoriti, pravdajući se da je nalog samo vidio, ali ne i proučio. "Za sada ne mogu ništa reći dok nalog ne proučim i ne upoznam se s USKOK-ovim spisom", kazao je za Hinu Gredelj, potvrdivši da će biti branitelj HDZ-a u istrazi koja je protiv te stranke kao pravne osobe pokrenuta zbog "crnog fonda". Riječ je o proširenju istrage u slučaju Fimi media, u kojemu je do sada bilo osumnjičeno 17 osoba. Ta brojka se, kako nagađaju mediji, proširila i na bivše glavne tajnike Ivana Jarnjaka i Branka Vukelića, bivšeg glasnogovornika stranke Ratka Mačeka koji je vodio predizborne kampanje u kojima se navodno trošio novac iz "crne blagajne". Već dulje vrijeme u medijima se piše da je Maček novcem iz te blagajne, među ostalim, kupovao naklonost određenih medija. Pod istragom u slučaju Fimi media je i bivši premijer i bivši predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, po čijem nalogu se iz državnih poduzeća i agencija te ministarstava izvlačio novac od kojega je dio, sumnja se, završio u HDZ-ovu crnom fondu. Vijest o istrazi protiv HDZ-a potvrđena je samo dan uuči početka suđenja Sanaderu za ratno profiterstvo. On bi se, naime, sutra trebao pojaviti na optuženičkoj klupi zagrebačkog Županijskog suda jer ga USKOK tereti da je sredinom 90-ih kao zamjenik ministra vanjskih poslova uzeo 3,6 milijuna kuna provizije od zajma koji je Hrvatska dobila od austrijske Hypobanke.
OSIJEK - Predstavnici udruga mađarske i njemačke nacionalne manjine danas su u Osijeku upozorili kako ih zakonski propisi o financiranju izborne promidžbe dovode u neravnopravan položaj u usporedbi s manjinskim kandidatima iz političkih stranaka. Izvršni predsjednik Demokratske zajednice Mađara Hrvatske (DZMH) Robert Jankovics kazao je na konferenciji za novinare kako na parlamentarnim izborima pravo predlaganja kandidata za zastupnike nacionalnih manjina imaju političke stranke, birači i udruge nacionalnih manjina, pa su u tome udruge manjina izjednačene s političkih strankama, ali ne i po financiranju izborne promidžbe. Ustvrdio je kako zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promiždbe zabranjuje financiranje zastupnika nacionalnih manjina sredstvima humanitarnih te drugih neprofitinih udruga i organizacija. "Zamolili smo Državno izborno povjerenstvo (DIP) i Ministarstvo uprave za objašnjenje i dobili odgovor kako je humanitarnim i drugim neprofitnim udrugama te organizacijama izričito zabranjeno davanje donacija za financiranje izborne promidžbe te da zakon ne predviđa izuzeće od te odredbe, čak i kad se radi o manjinskim udrugama koje su ovlašteni predlagatelji kandidata za izbor zastupnika u Hrvatski sabor", istaknuo je Jankovics.
ZAGREB - Saborski klubovi HDZ-a, HSS-a, HDSSB-a i nacionalnih manjina podržali su jutros prijedlog potvrđivanja Ugovora o jamstvu između Hrvatske i Europske investicijske banke za projekt dovršetka koridora Vc. Ugovor o jamstvu potpisan je 15. rujna ove godine, ukupni troškovi financiranja projekta procijenjeni su na 150,4 milijuna eura, a Europska investicijska banka potvrdila je sufinanciranje troškova putem zajma u iznosu od 60 milijuna eura, na 20 godina s početkom od pet godina. Po projektu, izgradit će se ukupno 12,5 kilometara autoceste na koridoru Vc, i to sjeverna dionica od Sredanaca do granice s BiH (3,5 km) i južna dionica od čvora Ploče do granice s BiH (9 km). Josip Salapić (HDZ) naglasio je kako koridor Vc ima najviši prioritet u strategiji prometnog razvoja Hrvatske. Njegov završetak poboljšat će gospodarski, turistički i trgovački aspekt razvoja Republike Hrvatske, poručio je. Stipo Gabrić Jambo (HSS) naglasio je kako je izgradnja tog koridora značajna za dvije hrvatske županije – Brodsko posavsku i Dubrovačko-neretvansku. Sva roba iz Luke Ploče i doline Neretve brzo će tim putem ubuduće stizati do sjevera Europe i baltičkih zemalja, ustvrdio je. Iako podupire projekt, Dinko Burić je u ime HDSSB-a zamjerio što se ne raspravlja o završetku koridora Vc kroz Baranju. "Podupiremo da se Republike Hrvatska premreži autocestama kao i da ona stigne do Dubrovnika. No, tražimo i da se povede računa o baranjskih 24,5 kilometara kako ne bismo morali čekati iduće izbore", poručio je Burić.
ZAGREB - Saborski odbor za zaštitu okoliša jednoglasno je prihvatio tekst prijedloga deklaracije o potpori inicijativi za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od genetski modificiranih organizama (GMO-a). Predsjednica toga odbora Marijana Petir podsjetila je da je to saborsko tijelo, u djelokrugu kojega je, među ostalim, i briga za zaštitu prirode, u više navrata raspravljao o problematici genetski modificiranih organizama (GMO) te opasnostima od njihova unošenja u okoliš za bioraznolikost u Hrvatskoj. Istaknula je da je o tim pitanjima odbor 2008. jednoglasno donio zaključke kojima se, među ostalim, tražila izmjena tadašnjeg zakonodavstva, a to je stajalište većim dijelom i prihvaćen donošenjem zakona o GMO 2009. "U tim je zaključcima, među ostalim, navedeno stajalište i mišljenje odbora o potrebi razvoja međunarodne suradnje, posebice sa susjednim državama te državama u okružju jugoistočne Europe, kako bi se stvorila zajednička regionalna strategija i koordinirale aktivnosti u očuvanju regije kao područja slobodna od GMO-a. Zbog toga je odbor na temelju svojih zaključaka, uz suglasnost predsjednika Hrvatskog sabora, pokrenuo inicijativu za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od genetski modificiranih organizama (GMO-a) koja je upućena odborima za pitanja zaštite okoliša parlamenata Mađarske, Austrije, Slovenije i Italije", istaknula je Petir.
ZAGREB - U organizaciji Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba i Hrvatskog društva za reanimatologiju Hrvatskog liječničkog zbora danas je u Zagrebu počeo Sedmi hrvatski kongres hitne medicine, na kojemu je više od 200 sudionika iz Hrvatske i susjednih zemalja. Prema riječima predsjednice kongresa dr. Slobodanke Keleuve, na kongresu će biti razmatrane nove smjernice Europskog vijeća za reanimatologiju koje se odnose na novosti u hitnom zbrinjavanju novorođenčadi, djece i odraslih, a posebna pozornost bit će dana modelima organizacije prijamno-dojavnih jedinica i trijaže primljenih hitnih pacijenata u Hrvatskoj i nekim zemljama regije. "U Hrvatskoj te paralelno u Sloveniji započelo je uvođenje novog. tzv. norveškog modela prijavno-dojavne jedinice, dok Srbija primjerice ima svoj model, pa ćemo razmijeniti iskustva u njihovu funkcioniranju", kazala je dr. Keleuva. Inače, hrvatski indeks prijama hitnog poziva za medicinsku prijavno-dojavnu jedinicu osmišljen je kako alat podrške za medicinske dispečere u prijavno-dojavnim jedinicama, kako bi ispravno i dosljedno dodijelili prioritet svakom dolaznom hitnom medicinskom pozivu. Nastao je po norveškom modelu hitnog zbrinjavanja i sadrži ukupno 36 različitih dispečerskih događaja te se trenutačno primjenjuje u 12 zemalja Europske unije, a krajnji mu je cilj osigurati djelotvorni kvalitetni sustav rada hitne.
ZAGREB - Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader sutra će sjesti na optuženičku klupu zagrebačkoga Županijskog suda i prvi put javno se suočiti i očitovati o USKOK-ovoj optužbi za ratno profiterstvo u slučaju uzimanja provizije od Hypo banke. Riječ je o prvome kaznenom postupku protiv Sanadera koji je ušao u fazu suđenja na koje će bivši premijer biti doveden iz zatvora u Remetincu u kojem je od sredine srpnja. Suđenje Sanaderu, dosad najviše rangiranom hrvatskom političaru optuženom za korupciju, trebalo bi početi čitanjem optužnice i očitovanjem o krivnji zbog koje bi se, ako se dokaže, mogao suočiti s desetogodišnjom zatvorskom kaznom. Od optužbe da je sredinom 90-ih kao zamjenik ministra vanjskih poslova primio 3,6 milijuna kuna provizije od zajma Hypo banke Hrvatskoj Sanadera brani tročlani braniteljski tim u kojem su zagrebački odvjetnici Jadranka Sloković, Čedo Prodanović i Goran Suić. Sanader se dosad u svim antikorupcijskim istragama pokrenutim protiv njega branio da je nevin, pa tako i u slučaju navodnog uzimanja provizije od Hypo banke. Optužbu da je ratni profiter "s gnušanjem" je odbacio pred optužnim vijećem koje je potvrdilo optužnicu. Očekuje se da će isto učiniti i u petak u velikoj dvorani suda na Zrinjevcu. Obranu može iznijeti na početku dokaznog postupka, no uobičajeno je i vrlo vjerojatno da će to učiniti tek na kraju.
ZAGREB - Za sutrašnji početak suđenja bivšem premijeru Ivi Sanaderu u slučaju Hypo vlada nezapamćeno zanimanje medija, posebice stranih, doznaje se danas na zagrebačkom Županijskom sudu, od kojega je akreditaciju zatražilo oko 200 novinara, fotoreportera i snimatelja, među kojima je i osam ekipa iz inozemstva, od BBC-a, Reutersa do kineske državne novinske agencije Xinhua. Za početak suđenja akreditirala se 41 redakcija, a od stranih izvjestitelja tu će biti još novinari francuske agencije France press, američkog Associated Pressa, RTV Slovenije, austrijske državne televizije ORF i Westdeutsche Allgemeine Zeitung (WAZ). Iz susjedne Srbije i BiH nitko nije zatražio dozvolu za praćenje suđenja. Za dolazak na suđenje zainteresirano je i pet građana te Građanski odbor za ljudska prava. Glasnogovornik suda Krešimir Devčić kazao je da je to do sada najveći broj stranih medijskih kuća koje dolaze na neko suđenje u zagrebački Županijski sud. Dodao je da je sve spremno za početak suđenja koje će voditi sudac Ivan Turudić. Suđenje će početi sutra u 9,30 sati u velikoj dvorani koja može primiti 52 osobe.