BRUXELLES - Europska komisija u srijedu je potvrdila da nacrt zakona po kojem nitko osim hrvatske države ne bi mogao imati više od 49 posto dionica Ine u svom sadašnjem obliku nije u skladu sa zakonodavstvom EU-a. "Naše su službe analizirale prijedlog zakona i naša analiza je da nacrt zakona u ovom obliku nije sukladan europskom zakonodavstvu i očekujemo da naši hrvatski partneri to uzmu u obzir", rekao je Peter Stano, glasnogovornik povjerenika za proširenje Štefana Fuelea. Stano je također pozdravio činjenicu što su hrvatske vlasti konzultirale Komisiju prije usvajanja zakona. Izmjene i dopune Zakona o privatizaciji Ine predložene su na ograničeno vrijeme dok se ne završi sudski proces protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, kojeg Uskok sumnjiči da je primio 10 milijuna eura mita od Mola kako bi mu, unatoč činjenici da nema većinski vlasnički udjel, omogućio većinska upravljačka prava u Ini i iz nje u posebnu tvrtku izdvojio neprofitabilnu trgovinu prirodnim plinom.
SARAJEVO - Vijeće ministara BiH usvojilo je u srijedu cijeli niz odluka o mjerama koje ta država treba poduzeti kako bi se pripremila za stanje nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju konstatirajući kako je potrebno što prije riješiti preostala otvorena pitanja u bilateralnim odnosima. Kako je priopćeno nakon sjednice Vijeća ministara BiH održane u Sarajevu, Ministarstvo pravde BiH dobilo je zadaću ponovno potaknuti usuglašavanje stajališta unutar članova izaslanstva BiH za pregovore s Hrvatskom te na rješavanju imovinskopravnih odnosa između BiH i Hrvatske. Državno povjerenstvo za integrirano upravljanje granicama zaduženo je da u pregovorima o izmjenama ugovora o određivanju graničnih prijelaza između BiH i Hrvatske inzistira na uspostavi granične inspekcijske postaje sa svim inspekcijskim službama na graničnom prijelazu Izačić-Ličko Petrovo Selo. Ministarstvo komunikacija i prometa i Uprava za neizravno oporezivanje zaduženi su pak za intenziviranje priprema za izgradnju i potpuno opremanje graničnih prijelaza Bijača-Metković II i Stara Gradiška-Bosanska Gradiška, kako bi bili operativni 1. siječnja 2013. Pri izvođenju ovih radova inzistirat će se na rokovima postavljenim sporazumom između Vijeća ministara BIH i vlade Hrvatske o izgradnji južnih graničnih dionica autoceste na koridoru Vc. Ministarstvo komunikacija i prometa zaduženo je izraditi plansko-studijsku i projektnu dokumentaciju kojom će biti definirana Jadransko-jonska autocesta kroz BiH i kontaktne točke s Hrvatskom i Crnom Gorom. Ministarstvo vanjskih poslova BiH intenzivirat će bilateralne pregovore s Hrvatskom radi usuglašavanja stajališta oko ugovora o državnoj granici između BiH i Hrvatske te postizanja dogovora o spornim pitanjima akvatorija Neumskog zaljeva. Pri tome bi, kako očekuju u Sarajevu, morala biti osigurana primjena Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora te postignuto pravično razgraničenje na moru.
ZAGREB - Rasprava o pitanjima osoba bez državljanstva koja uključuje i pristup Roma dokumentima o civilnom statusu i stjecanju državljanstva u središtu je konferencije o pribavljanju civilne dokumentacije i manjenju broja osoba bez državljanstva što se u Zagrebu održava u srijedu i četvrtak, priopćeno je iz MVPEI-ja. Konferencija kojoj je domaćin Republika Hrvatska, a organizirana je u suradnji s UNHCR-om, OESS-om i Europskom komisijom, okuplja države regije, a uvodna izlaganja su održali državni tajnik za politička pitanja Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Mario Nobilo, visoki povjerenik OESS-a za izbjeglice Knut Vollebaek, direktor Ureda za Europu UNHCR-a Daniel Endres i direktor u Glavnoj upravi za proširenje Europske komisije Pierre Mirel, kaže se u MVPEI-jevu priopćenju. Državni tajnik Nobilo je istaknuo iskustvo Hrvatske u identifikaciji i smanjenju broja osoba bez državljanstva i njihovoj učinkovitoj zaštiti. To je iskustvo sve relevantnije za ostale države regije, a prepoznaju ga i međunarodne organizacije koje se bave tim problemom, rekao je. Kao zemlja koja je nedavno pristupila Konvenciji UN-a o smanjivanju broja osoba bez državljanstva, Hrvatska poziva i ostale države regije koje još to nisu učinile da postanu strankom Konvencije. Na konferenciji je istaknuto koliko se Hrvatska, mjerama Nacionalnog programa za Rome, trudi da uključuje Rome kao posebno ranjivu skupinu koja se suočava s izazovima rješavanja civilnog statusa. Sredinom 2012. Hrvatska će preuzeti i predsjedanje inicijativom "Desetljeće za uključivanje Roma", najavljeno je u MVPEI-jevu priopćenju.
SARAJEVO - Predsjednik entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik, koji se nalazi u višednevnom posjetu Sjedinjenim Državama, u javnim je nastupima pokušao pridobiti sugovornike za potporu politici koju vodi odnosno održanju što većeg stupnja autonomije RS, prenose u srijedu lokalni mediji u BiH dodajući kako je predavanje koje je održao na sveučilištu Columbia bilo samo za odabrane. Dodika su primili neki članovi američkog Senata, a u State Departmentu s njim se sastao samo zamjenik pomoćnika američke državne tajnice Philip Reeker. Dodik je u utorak održao i predavanje na sveučilištu Columbia, a iz njegova ureda u Banjoj Luci je priopćeno kako je on tom prigodom kazao da se RS zauzima za striktno poštivanje odredbi Daytonskog sporazuma bez prenošenja bilo kakvih dodatnih ovlasti s entiteta na državu BiH. Ocijenio je kako su u prošlosti pojedini visoki predstavnici u BiH "umjesto tumača Daytona postali zakonodavci iako za to nisu imali nikakvih legitimnih ovlasti". "Dnevni avaz" u svom internetskom izdanju u srijedu piše pak kako se Dodikovo predavanje na sveučilištu Columbia pretvorilo u svojevrsni incident jer je ulazak u dvoranu u kojoj je trebao govoriti bio dopušten samo odabranima. U dvoranu nisu navodno mogli ući brojni zainteresirani koji su se ranije uredno prijavili i dobili potvrdu da mogu nazočiti predavanju, među kojima, kako tvrdi "Avaz", i neki bosanskohercegovački diplomati iz misije pri UN-u. Neki od zainteresiranih, kojima nije bio dopušten ulaz, ostalima iz publike dijelili su letke kojima su upozoravali na Dodikove izjave poput nijekanja genocida u Srebrenici i promicanja separatističke politike.
BEOGRAD - Srpski i albanski poslovni ljudi na sjeveru Kosova udruženim snagama bave se krijumčarenjem nafte u poslovima vrijednim sto milijuna dolara godišnje, izvješćuju u srijedu beogradski mediji prenoseći riječi bivšeg tužitelja EU na Kosovu Johannesa van Vreeswijka za američki ''New York Times'' da Srbi i Albanci bez problema međusobno surađuju kada je riječ o kriminalu. Beogradski dnevnik "Blic" piše kako su kontroverzni biznismen Zvonko Veselinović (31) iz Kosovske Mitrovice i njegov albanski kolega Mentor Beqiri na čelu krijumčarske mreže koja okreće ogroman novac te da podaci kosovske i srpske policije ukazuju na to da Veselinović u tim poslovima ne surađuje samo s Beqirijem, već da je navodno i u kontaktu s ljudima bliskim bivšem kosovskom premijeru Ramushu Haradinaju, koji su postali bogati i utjecajni na temelju poznanstva i prijateljstva s njim. Bivši tužitelj misije EU za provedbu prava na Kosovu EULEX Johannes van Vreeswijk u razgovoru za ''New York Times'' kazao je kako etnička pripadnost na Kosovu nije važna kada je u pitanju novac te da ako Srbi i Albanci mogu pribaviti novac od kriminala, oni će ući u zajednički poduhvat. Radi se o tome da kod sukoba oko kontrole granica svi "gube svoje ilegalne profite. Viču o politici, ali ovdje je zapravo riječ o kriminalu", navodi Vreeswijk. Američki list, kako prenose beogradski mediji, ocjenjuje da na sjeveru Kosova postoji "rijetka etnička harmonija" dva naroda, koja se temelji na poslovima teškim oko sto milijuna dolara, a koji su omogućeni zajednički uspostavljenim krijumčarskim putevima preko podijeljenog teritorija. List, pozivajući se na informacije policije i međunarodnih promatrača, navodi da je prosvjede i barikade na sjeveru Kosova u najvećoj meri potaknuo upravo Veselinović te da je desetak barikada izgradio, a prosvjednike plaćao 50 eura na dan.
ZAGREB - Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz sljedeći će tjedan posjetiti Bosnu i Hercegovinu u okviru priprema za redovito izvješće Vijeću sigurnosti UN-a o suradnji zemalja s njegovim uredom, najavio je Brammertzov posebni savjetnik Frederick Swinnen u srijedu u Den Haagu. Brammertz će se u sklopu radnog posjeta od 31. listopada do 2. studenoga sastati s članovima Predsjedništva BiH, uredom državnog odvjetnika, odjelom za ratne zločine i predstavnicima međunarodne zajednice. "Razgovarat će se o suradnji BiH s uredom haaškog tužitelja, slučajevima i istragama prepuštenima BiH, napretku u progonu ratnih zločina u BiH i provedbi strategije o progonu ratnih zločina", kazao je Swinnen na redovitoj konferenciji za novinare u Den Haagu. Brammertz bi sljedeće izvješće trebao podnijeti Vijeću sigurnosti UN-a sredinom studenoga.
PARIZ - Obitelj Moamera Gadafija namjerava uložiti tužbu Međunarodnome kaznenom sudu (ICC) protiv NATO-a zbog "ratnih zločina", a nakon ubojstva bivšega libijskog vođe, izvijestio je u srijedu francuski odvjetnik Gadafijevih. Šezdesetdevetogodišnji Gadafi uhvaćen je živ 20. listopada u blizini Sirta i nedugo potom pogubljen bez suđenja. UN i skupine za zaštitu ljudskih prava izrazile su u utorak zabrinutost zbog takvih pogubljenja po kratkom postupku, koja su po međunarodnome pravu ratni zločin. Gadafi je u utorak pokopan na tajnome mjestu negdje u Sahari. Odvjetnik obitelji Gadafi Marcel Ceccaldi za France presse je rekao kako je uzrok smrti Moamera Gadafija "pucnjava iz NATO-ovih helikoptera na konvoj u kojemu se nalazio". "Pogubljenje bez suda definirano je kao ratni zločin, u skladu s 8. člankom Rimskog statuta ICC-a", rekao je Ceccaldi ne otkrivši kad će žalba biti uložena. "Ubojstvo Moamera Gadafija pokazuje da zemljama članicama cilj nije bio zaštititi stanovništvo, već srušiti režim", dodao je.
ANKARA - Turski premijer Recep Tayyip Erdogan priznao je u srijedu probleme u organiziranju pomoći nakon jakog potresa u nedjelju na istoku Turske ali i rekao da je stanje pod kontrolom. "Na početku, u prva 24 sata, priznajemo da je bilo nestašica", rekao je novinarima u Ankari i zajamčio da su se sve državne institucije mobilizirale radi pomoći unesrećenima. Stradali u istočnoj pokrajini Van u srijedu su kritizirali sporost u raspodjeli, posebice šatora, i optuživali vlasti za etničku diskriminaciju. Petnaest milijuna stanovnika Turske su Kurdi, od ukupno 75 milijuna i oni uglavnom nastanjuju potresom zahvaćenu pokrajinu. Erdogan je odbacio kritike, naglasivši da je poslano više od 15.000 šatora, što bi trebalo biti dovoljno. Premijer je istaknuo da je zbog nepoštivanja normi izgradnje stradao tako veliki broj ljudi. Prema najnovijim podacima u potresu magnitude 7,2 po Richteru koji je u nedjelju pogodio Tursku poginulo je najmanje 459 osoba.
JERUZALEM - Izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman je u srijedu ponovno zaželio da palestinski predsjednik Mahmud Abas da ostavku, neposredno prije odvojenog susreta Izraelaca i Palestinaca s Bliskoistočnim kvartetom u Jeruzalemu. "Ostavka Mahmuda Abasa bila bi blagoslov jer on predstavlja najveću prepreku za mir", optužio je Lieberman na vojnom radiju. "On je odlučio žrtvovati interese Palestinaca zbog vlastite računice, kako bi si osigurao mjesto u povijesti", ocijenio je šef izraelske diplomacije koji vodi nacionalističku stranku Izrael Beiteinou. "Abas nije pouzdan, on nije mirotvorac i radi protiv Izraela na međunarodnoj sceni. Pokušao je spriječiti našu integraciju u OECD i želi predati izraelske dužnosnike međunarodnim sudovima", rekao je Lieberman. Izrael se u svibnju 2010. pridužio Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Abasov glasnogovornik Nabil Abu Rudeina je rekao da je svrha Liebermanovih i izjava drugih izraelskih dužnosnika protiv predsjednika Abasa uništenje mirovnog procesa i sabotiranje napora Bliskoističnog kvarteta koji se danas odvojeno sastaje s palestinskim i izraelskim predstavnicima. Lieberman je već u ponedjeljak izrazio želju da palestinski predsjednik da ostavku. Suprotno od Liebermana, premijer Benajmin Netanyahu je više puta rekao da je spreman za susret s Abasom radi nastavka pregovora zaleđenih više od godinu dana.