LONDON - Potres magnitude 6,6 po Richteru pogodio je u nedjelju područje u blizini turskoga grada Vana u sjeveroistočnoj Turskoj blizu granice s Iranom, objavio je turski Kandilli opservatorij i istraživački institut, a mediji su izvijestili da su se neke zgrade srušile. Institut je rekao kako se potres dogodio u 12,41 na dubini od 5 kilometara. Američka seizmološka služba ranije je izvijestila da je potres bio magnitude 7,6. Državna novinska agencija Anatolian javila je kako su se neke zgrade srušile. Nakon prvog potresa nastavilo se naknadno podrhtavanje, javio je Anatolian. Za sada nema vijesti o žrtvama ili šteti u Hakkariju, gradu na dva i pol sata vožnje kroz planine od Vana, što je 20 km udaljeno od epicentra, gdje su se prema Reutersovom reporteru zgrade njihale desetak sekundi. Veliki geološki rasjedi prolaze Turskom i slabiji potresi su skoro svakodnevna pojava. U dva velika potresa 1999. u sjeverozapadnoj Turskoj poginulo je više od 20.000 ljudi. Dvoje ljudi je poginulo a 79 je ozlijeđeno u potresu koji je u svibnju pogodio Simav u sjeverozapadnoj Turskoj.
MISRATA - U tijelu Moamera Gadafija pronađen je metak u glavi i jedan u donjem trbuhu, rekao je u nedjelju jedan liječnički izvor. Nešto prije bilo je objavljeno kako je liječnik koji je sudjelovao u obdukciji rekao da je Gadafi umro od rane od vatrenog oružja. "Riječ je o višestrukim ranama. Jedan je metak u abdomenu, a jedan u mozgu", rekao je Reutersov liječnički izvor. Obdukcija je obavljena u mrtvačnici u Misrati, dvjesto kilometara istočno od Tripolija.
BRUXELLES - Europski čelnici su u nedjelju pohvalili "odvažnost i odlučnost" libijskog naroda koji se sprema proglasiti oslobođenje cijele zemlje nakon 42 godine apsolutne vladavine Moamera Gadafija. EU "odaje počast odvažnosti i odlučnosti libijskog naroda. S nestrpljenjem očekuje formiranje vlade koja će nastojati okupiti sve društvene skupine i omogućiti početak demokratskih, mirnih i jasnih promjena za sve Libijce", ističe se u nacrtu završne izjave čiju je presliku dobila francuska novinska agencija France Presse i koja se treba prihvatiti nakon summita europskih čelnika u Bruxellesu. Europljani su usto pozvali na raspisivanje "slobodnih i poštenih izbora". Osvrćući se na temu smrti pukovnika Gadafija, ocijenili su da njegova pogibija "označava kraj ere despotizma i represije pod kojima je libijski narod predugo trpio". "Libija danas može okrenuti novu stranicu svoje povijesti, nastaviti nacionalnu pomirbu i prigrliti novu demokratsku budućnost", dodaje se u nacrtu dokumenta.
BUENOS AIRES - Argentinci su u nedjelju počeli glasovati na predsjedničkim izborima na kojima najviše izgleda ima predsjednica na odlasku Cristina Kirchner koja se natječe za drugi četverogodišnji mandat. Po svim anketama, Kirchner (58), kandidatkinja Fronte za pobjedu (peronisti, lijevi centar), osvaja između 51 i 55,4 posto glasova, a njezin glavni suparnik socijalist Hermes Binner jedva 12,4 do 15,6 posto. Ako se brojke potvrde, može se dogoditi da pobjednica i njezin protukandidat ostvare najveću razliku u povijesti zemlje. Da bi bila izabrana već u prvom krugu Kirchner mora dobiti više od 45 posto glasova ili više od 40 posto uz prednost pred protukandidatom veću od 10 bodova. 12.526 biračkih mjesta u zemlji osiguravaju snažne redarstvene snage. Birališta će se zatvoriti u 18.00 sati (23.00 sata), a prvi službeni rezultati znat će se tek tri sata poslije. Ricardo Alfonsin (radikal), sin bivšeg predsjednika Raula Alfonsina (1983.-1989.) zauzima tek treće mjesto, ispred peronista i disidenta Alberta Rodrigueza Sae.
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. proglasio je u nedjelju svetima osnivača misionarskog reda, Talijana Guida Mariju Confortija i dvoje osnivača redova zauzetih na socijalnom polju, Talijana Luigija Guanellu i Španjolku Bonifaciju Rodriguez De Castro. Ovo troje novih svetaca živjeli su po kršćanskom načelu po kojemu je "ljubav prema braći ljudima važna koliko i ljubav prema Bogu", istaknuo je Sveti Otac na svečanoj misi u Bazilici svetog Petra. Blaženi Guido Maria Conforti, biskup oduševljen za evangelizaciju naroda u dalekim zemljama koji je živio od 1865. do 1931. utemeljio je Kongregaciju svetog Franje Ksaverskog za inozemne misije. "Ksaverijanci" su danas misionarski red prisutan u cijelome svijetu. Najpoznatiji od troje novih svetaca je Luigi Guanella, blizak salezijancima i njihovu utemeljitelju Don Boscu. Živio je od 1842. do 1915. godine. U Italiji ga štuju zbog njegove brige za siromašnu mladež, napose mlade mentalne bolesnike. Papa je odao počast njegovoj uspomeni, ocijenivši da je bio "prijatelj i učitelj, pomoćnik i tješitelj najsiromašnijih i najslabijih". Otac Guanella prvo je utemeljio Kćeri svete Marije od Providnosti koje su skrbile za potrebite, nemoćne i napuštene. Poslije je osnovao mušku granu, Sluge ljubavi, s istom zadaćom. Španjolka, blažena Bonifacia Rodriguez Castro (1837.-1905.) bila je redovnica koja je predano radila na socijalnom polju, nastojeći osigurati materijalnu sigurnost i posao u obrtničkim radionicama za siromašne i žene na rubu društva, štiteći ih od prostituiranja.
BERLIN - Njemački satelit veličine automobila padao je prema Zemlji u nedjelju rano ujutro, priopćili su čelnici koji kažu da zasad ne znaju jesu li njegove krhotine pale na Zemljinu površinu. Satelit Roentgen (Rosat) za promatranje X-zraka ušao je u atmosferu između 3.45 i 4.15 sati po srednjoeuropskom vremenu, dodaje u priopćenju Njemačko središte za zrakoplovstvo i svemir (DLR). "Zasad ne znamo jesu li ostaci satelita pali na zemlju", rekao je centar. Po zadnjoj procjeni koju je DLR objavio 19. listopada, na zemlju može pasti tridesetak komada ovog satelita ukupne težine 1,7 tona. Andreas Schuetz, glasnogovornik centra, ističe da će se više znati "ovih dana". DLR je nedavno istaknuo da se satelit, lansiran u orbitu u lipnju 1990., vraća u atmosferu brzinom od oko 28.000 km na sat, ali da ne zna gdje će pasti. Prošlog mjeseca je američki satelit težak 6,3 tone ušao u atmosferu, gdje se raspao iznad sjevernog Pacifika, ne pričinivši nikakvu štetu.
BEOGRAD - Za srbijanske srednjoškolce najveći nacionalni neprijatelji su Albanci, a za njima slijede Hrvati, Romi i Amerikanci, pokazali su u nedjelju rezultati istraživanja srbijanske nevladine organizacije Helsinški odbor za ljudska prava. Čak 21,2 posto učenika kao najveće nacionalne neprijatelje je navelo Albance, 15 posto Hrvate, 12,3 odsto Rome a 9,8 odsto Amerikance, pokazalo je istraživanje "Stajališta i vrijednosne orijentacije srednjoškolaca u Srbiji" provedeno od travnja do lipnja ove godine na uzorku od 630 učenika srednjih škola iz Beograda, Novog Sada, Kruševca, Zrenjanina, Niša i Novog Pazara. Među nacijama koje smatraju prijateljskim 25,6 posto anketiranih srednjoškolaca navelo je Srbe, za kojima slijede Grci sa 15,3 i Rusi sa 14,9 posto. Postotak srednjoškolaca koji je naveo da ne vrednuje ljude na temelju nacionalnosti iznosi 17,4 posto, dok je skoro deset posto učenika navelo kako im nitko ne smeta. Rezultati istraživanja pokazuju da 36,7 odsto srednjoškolaca ima ekstremno šovinistička i rasistička stajališta prema Romima, pri čemu 20 posto smatra da su Romi mentalno manje sposobni za učenje, 41 posto se slaže sa tvrdnjom da Romi neće da uče i da više vole prosjačiti, dok 27 posto ispitanih učenika smatra da su Romi po prirodi prljavi ljudi. Dio istraživanja koji se odnosi na stajališta učenika o tradicionalizmu i konzervativizmu pokazuje kako 77 posto ispitanika obitelj i brak smatra svetinjom, dok 78 posto smatra da je zasnivanje obitelji nešto čemu svi težimo.