Rak štitnjače je uglavnom bolest mlađih žena pa bi pod stalnim liječničkim nadzorom trebale biti sve osobe s povećanom štitnjačom, s čvorovima u štitnjači, oni s nekom bolesti u području glave ili vrata u obitelji te zračeni bolesnici, kaže dr. Prgomet.
Njegov britanski kolega dr. Ricard Simo dodaje međutim da su razlozi za porast raka štitnjače i bolja dijagnostika te veća svjesnost o bolestima štitnjače, koja je posebice porasla nakon nuklearne katastrofe u Černobilu koja je 80-ih godina prouzročila znatan porast te bolesti u nekim europskim zemljama. Ističe kako su danas uz rano otkriće bolesti razvijene dobre metode liječenja, a težnja je da se u Europi uspostave specijalizirani centri koji bi se bavili samo liječenjem raka štitnjače.
Inače, na razvoj tumora glave i vrata, a tu spadaju usna šupljina, ždrijelo, grkljan te štitnjača, uz pušenje i alkohol, u mlađoj populaciji sve više utječe i HPV virus koji se prenosi seksualnim putem, a uzrokuje 20-30 posto tumora u toj populaciji, kaže prof. dr. Andreas Dietz, jedan od vodećih europskih stručnjaka u tom području koji sudjeluje na zagrebačkom kongresu.
Kroz Kliniku za bolesti uha, grla i nosa KBC-a Zagreb na godinu se pregleda više od 25.000 bolesnika, hospitalizira oko 4000 te učini 3500 operacija. Među ostalim, klinika je europski centar za edukaciju primjene ultrazvučnog noža u kirurgiji štitnjače za liječnike iz Hrvatske i drugih zemalja.
Na kongresu sudjeluje oko 300 stručnjaka iz 30 zemalja, a glavne su teme prikaz najnovijih istraživanja u primjeni novih lijekova u liječenju tumora glave i vrata te primjena suvremenih kiruških tehnika.