ZAGREB - Predsjednica Vlade Jadranka Kosor i s današnje je sjednice Vlade poručila kako je vrlo blizu rješenje problema radnika Đakovštine te kako bi ono "na stolu" trebalo biti već sutra, najkasnije u ponedjeljak. "Mislim da smo vrlo blizu rješenju. Očekujem da ćemo tijekom sutrašnjeg dana ili nakasnije u ponedjeljak imati rješenje na stolu", rekla je Kosor. To rješenje nije ni lako ni jednostavno. Ali, mislim da će biti na obostrano zadovoljstvo, kazala je. Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu. Saboru je predložena i dopuna Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima i uvođenje dva nova spomendana - 15. ožujka, Dan osnivanja Narodne zaštite u Hrvatskoj i 30. travnja, Dan pogibije Zrinskog i Frankopana.
ZAGREB - Potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac izjavio je danas kako još uvijek nije postignut dogovor o kojima bi zakonima trebao raspravljati i glasovati Hrvatski sabor istaknuvši da je SDSS za to da to budu "zakoni koji su od interesa za Hrvatsku". Pupovac je novinarima u Saboru, upitan je li u razgovorima vladajuće većine definiran paket zakona o kojima je SDSS spreman glasovati u Hrvatskom saboru, ponovio da je Klub SDSS-a "prošli tjedan jasno rekao da će sudjelovati u radu Sabora ako se usuglase zakoni koji se mogu raspraviti", ali da oni nisu usuglašeni. Upitan hoće li i on tražiti raspravu o odluci Ustavnog suda vezano za Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, kao što je to tražio Furio Radin na današnjem sastanku s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor, Pupovac je odgovorio da je Klub SDSS-a solidaran s Klubom zastupnika nacionalnih manjina. Nakon sastanka užeg Predsjedništva HDZ-a, koji je održan u Banskim dvorima danas poslijepodne, članovi Predsjedništva novinarima nisu davali nikakve izjave. Neslužbeno se doznaje da se nastavljaju razgovori o daljnjem funkcioniranju Sabora.
ZAGREB - Zastupnik talijanske nacionalne manjine u Hrvatskome saboru Furio Radin izjavio je danas kako će članovi Kluba zastupnika nacionalnih manjina svaki osobno odlučiti hoće li biti u sabornici prilikom glasovanja o pojedinim zakonima. Radin je danas nakon sastanka s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor novinarima pred Banskim dvorima rekao kako je stav njegova Kluba zastupnika da se mora napraviti selekcija zakona o kojima će se u Saboru glasati. Mi smo na stajalištu, rekao je, da treba raspravljati i glasovati o tzv. europskim i NATO zakonima, o zakonu o Hrvatima izvan domovine i o privremenom financiranju korisnika proračuna. Objasnio je da je s premijerkom Kosor razgovarao "o našoj vječnoj temi, a ona je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i izborni zakon". Premijerki Kosor je, izjavio je, rekao da je njegov Klub zapravo ogorčen činjenicom da parlament nije reagirao na pravi način na odluke Ustavnog suda koje su, po njihovom mišljenju, bile neustavne.
ZAGREB - Prijedlog zakona o pučkom pravobranitelju, kojim se predviđa spajanje stručnih i administrativnih kapaciteta postojećih, specijaliziranih pravobranitelja za djecu, ravnopravnost spolova i osoba s invaliditetom s onim pučkog pravobranitelja, dobio je potporu klubova zastupnika HDZ-a i HSS-a koji su jedini i sudjelovali u poslijepodnevnoj saborskoj raspravi o toj točki dnevnoga reda. Prema vladinu prijedlogu, pučki pravobranitelj ubuduće bi imao pet zamjenika - za zaštitu i promicanje temeljnih ljudskih prava, prava djece, ravnopravnosti spolova, prava osoba s invaliditetom i starijih osoba. Predviđeno je i spajanje Centra za ljudska prava s Uredom pučkog pravobranitelja te osnivanje Savjeta za ljudska prava pučkog pravobranitelja. Saborski zastupnici raspravili su i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o športu, kojima se predlaže da osobe pravomoćno osuđene za kazneno djelo, za koje im je izrečena bezuvjetna kazna zatvora od tri ili više godina, ubuduće ne mogu sudjelovati u športskim natjecanjima. U raspravi o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o športu sudjelovali su i zastupnici HSP-a i HDSSB-a. Izmjene Zakona o športu dobile su potporu HSP-ova Daniela Srba, dok je Boro Grubišić (HDSSB) rekao da "Klub HDSSB-a ima svoj stav u vezi s glasovanjem te da se stoga ne može izjasniti ni za ni protiv".
ZAGREB - HDZ-ovi saborski zastupnici poslijepodne su u Hrvatskom saboru u pojedinačnoj raspravi podržali donošenje novog Kaznenog zakona, a oporbu su prozvali da izostankom s rasprave bojkotira donošenje zakona kojim se sprječavaju malverzacije u poslovanju na štetu radnika. Krunoslav Markovinović (HDZ) tijekom rasprave, u kojoj su sudjelovali samo HDZ-ovi zastupnici, pozdravio je kažnjavanje poslodavaca koji luksuzno žive a istodobno kasne s isplatom plaće radnicima. Prozvavši Radimira Čačića (HNS) kao jednog od takvih poslodavaca koji kasni s isplatama plaća i do pet mjeseci, Markovinović je ustvrdio kako najviše Čačić "forsira priču oko izbora jer se nada da će s ovlastima koje dobije u novoj vladi uspjeti konsolidirati svoje tvrtke do 1. siječnja 2013., kada bi novi Kazneni zakon trebao stupiti na snagu". Govoreći o nejasnim vlasničkim strukturama u tvrtkama, Ivan Šuker (HDZ) upitao je komu je u interesu bilo stopiranje vladine odluke da se na visokom trgovačkom sudu sve tvrtke do kraja prošle godine evidentiraju preko OIB-a. Smatra kako bi tada u Hrvatskoj danas bilo puno jasnija situacija.
ZAGREB - Hrvatski sabor zasjedanje sutra nastavlja raspravom o Izvješću o uredbi koju je vlada donijela na temelju zakonske ovlasti, vezano uz izmjene Zakona o tržištu plina. Vlada je početkom kolovoza ove godine, na temelju ovlasti da može uredbama uređivati pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora, donijela Uredbu o izmjeni Zakona o tržištu plina, kojom se vladi omogućuje da, na određeno vrijeme, propiše najvišu razinu cijene plina za povlaštene kupce. Riječ je o poduzetnicima, izuzev velikih potrošača plina, a svrha donošenja uredbe bila je zaštita gospodarskih interesa i osiguranje konkurentne cijene plina. Početkom kolovoza, kada je uredba donesena, zbog višekratnog povećanja cijene plina, vlada je za povlaštene potrošače cijenu plina ograničila na 2,13 kuna po prostornom metru.
ZAGREB - Koalicijski sporazum između Hrvatske seljačke stranke (HSS-a) i Zelene stranke za VII. izbornu jedinicu danas su u središnjici HSS-a u Zagrebu potpisali potpredsjednik HSS-a i koordinator za VII. izbornu jedinicu Božidar Pankretić i predsjednik Zelene stranke Aljoša Babić. Pankretić je ustvrdio kako sporazum nije čudo jer se HSS oduvijek smatra zelenom strankom, ne samo po riječima, nego i po djelu. Podsjetio je da su od 2000. bili vrlo aktivni u svemu onom što promiču zeleni, pri čemu je podsjetio na donošenje prvog zakona o ekološkoj proizvodnji. Babić se slaže s Pankretićem da je HSS-u zaštita okoliša i prirodnih bogatstava jednako bitna kao i ostali dio njihova programa i da je upravo to razlog zbog kojega je Zelena stranka ušla u tu koaliciju. Istaknuo je da im je u sljedećem razdoblju najvažnija zaštita nacionalnih bogatstava, po čemu su i prepoznati u javnosti. Rekao je da su "protiv privatizacije voda i prodaje vodnih resursa" te da se zauzimaju za to da se zaštita okoliša izdvoji iz dosadašnjeg ministarstva u zasebno i da se ekologija uvede kao izborni predmet u osnovno školstvo.
OSIJEK - Predsjednik HDSSB-a Vladimir Šišljagić izjavio je danas u Osijeku kako slučaj s neizdavanjem putovnice Branimiru Glavašu pokazuje da institucije Republike Hrvatske nastavljaju politički maltretirati HDSSB i Glavaša te je cijeli slučaj prijavljen Odboru za nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora. Na izvanrednoj konferenciji za novinare Šišljagić je rekao kako, u tom slučaju, ministarstva vanjskih i unutarnjih poslova ne postupaju u skladu sa zakonom jer je, ustvrdio je, Glavašev zahtjev za izdavanje putovnice preko "Generalnog konzulata RH u Mostaru službeno uručen 24. kolovoza Ministarstvu vanjskih poslova". Dodao je da je Glavaš u roku od 30 dana trebao dobiti putovnicu ili rješenje o odbijanju zahtjeva te da je rok prošao, ali nikakav službeni odgovor nije stigao. Šišljagić je ustvrdio kako je MUP, u jučerašnjemu pisanom odgovoru, na upite novinara, "negirao da ima bilo kakvih saznanja o izdavanju putovnice", a u današnjem dopisu Odjel za odnose s javnošću MUP-a naveo je kako im je poznat zahtjev za putovnicu, ali su morali provesti određene istražne radnje radi utvrđivanja pravovaljanosti dokumentacije.
ZAGREB - Humanitarnom nogometnom utakmicom ekipa "Predsjednik i prijatelji" i "Humanih zvijezda Zagreba" predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović pridružio se danas akciji "Stop nasilju u športu" kojom se želi pridonijeti borbi protiv navijačkog nasilja i nasilja u športu. Utakmica je odigrana na terenu Nogometne akademije Marić u Zagrebu, a akcija će se nastaviti u Splitu, Rijeci, Osijeku i drugim sredinama kako bi šport ostao u okviru športa, rečeno je na konferenciji za novinare uoči utakmice. Predsjednik Josipović upozorio je da se, nažalost, prečesto na športskim borilištima susrećemo s nasiljem koje nije samo fizičko, nego i psihičko, te je poručio kako nećemo tolerirati izazivanje nacionalne i rasne mržnje. "To čini šport suprotnim od njegove osnovne namjere jer je posljednjih godina zabilježeno više od 400 ozlijeđenih osoba, brojna oštećena vozila, tramvaja, autobusa i željezničkih vagona, te kazne u visini od 17 milijuna kuna za hrvatske klubove i saveze. Pokazatelj je to vrlo lošeg stanja vezanog uz šport i oko njega i vezano za naše navijače", rekao je predsjednik Josipović.
ZAGREB - U Zagrebu danas je održana svečanost u povodu 20. godišnjice utemljenja Satnije hrvatskih umjetnika. Krajem ljeta 1991. hrvatska su umjetnička društva utemeljila Zbor hrvatskih umjetnika (ZHUM), a budući da su mnogi umjetnici izrazili želju da kao dragovoljci brane Domovinu od srpske agresije, osnovana je Satnija hrvatskih umjetnika. Zbor hrvatskih umjetnika postao je sastavnim dijelom Zbora narodne garde. Satnija slavi svoj dan 20. listopada, kada je 1991. izvedena smotra pripadnika te satnije ispod Mogile u Maksimiru.Satniju je vodio brigadir Vinko Šebrek, uz kojega su na današnjoj svečanosti u Đačkome domu "Franjo Bučar" u Trnju bili i generali Imra Jagotić i Antun Tus. General Antun Tus, ratni zapovjednik Glavnog stožera Hrvatske vojske, istaknuo je na svečanosti da je 1991. bila najvažnija godina naše povijesti, kad se obranila i stvarala Republika Hrvatska. Satnija hrvatskih umjetnika bila je moralna snaga naših postrojba, ali i cjelokupnog naroda. Satnija je bila snaga jedne divizije, rekao je. Satnija je pridružena Glavnom stožeru Hrvatske vojske, djelovala je od 20. listopada 1991. do 31. ožujka 1992., a u 12 grupa kroz nju je prošlo oko 150 umjetnika.
VUKOVAR - Više od 10.000 djece u dobi od 13 do 17 godina sudjelovalo je u borbenim operacijama u statusu vojnika u Hrvatskoj i BiH od 1991. do 1994., istaknuto je danas u Vukovaru na okruglom stolu "Pravo djece u Europi je i pravo na obranu" u organizaciji Udruge maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Hrvatske. Po riječima predsjednika te udruge Damira Besednika pretpostavlja se da je u Hrvatskoj oko 3200 osoba koje su kao maloljetnici branile Hrvatsku u Domovinskom ratu, od kojih većina još nije riješila braniteljski status. Skupu je nazočio i predsjednik Federacije BiH Živko Budimir, ustvrdivši kako u Federaciji nema razumijevanja institucija za maloljetne branitelje. Predsjednik hrvatske Udruge maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Damir Besednik hrvatskim je vlastima zamjerio što maloljetni branitelji nisu uvršteni u zakon o pravima hrvatskih branitelja.
PULA - Novinar Zoran Angeleski danas je ponovno suspendiran iako je Općinski sud u Puli prije tjedan dana donio rješenje kojim se "Glasu Istre" nalaže da ga vrati na posao. Pošto je jutros u redakciji "Glasa Istre" u nazočnosti javnog bilježnika i člana uprave "Glasa Istre Novine d.o.o." Dražena Žmaka potpisao izjavu kojom potvrđuje izvršenje privremene mjere privremenog vraćanja na rad na temelju rješenja Općinskog suda u Puli, uprava je donijela novu odluku kojom se Angeleski "udaljuje s posla do završetka sudskog spora". Zoran Angeleski je u izjavi za novinare kazao kako je najnovija odluka društva "nepoštivanje sudske odluke i ismijavanje suda". Dodao je kako će njegova odvjetnica Loredana Štok poduzet odgovarajuće poteze za zaštitu njegovih prava.
ZAGREB - U većem dijelu Gorskog kotara i na Sljemenu danas pada snijeg, a snijeg i susnježica popodne su počeli padati i u višim predjelima Like. Kako se doznaje u Državnome hidometeorološkom zavodu (DHMZ), snijeg na zagrebačkom Sljemenu počeo je padati jutros oko deset sati, ali se nije zadržao na tlu. Sredinom dana gust snijeg počeo je padati u Pargu kod Čabra. U većem dijelu Gorskog kotara snijeg uzrokuje probleme u prometu. Susnježica je oko 17 sati počela padati na području Plitvica i Korenice, ali - kako se doznaje u ličko-senjskoj Policijskoj upravi - to zasad ne uzrokuje teškoće u prometu. Ipak, vozači se upozoravaju da pripreme zimsku opremu. I na sjevernom Velebitu je zahladnjelo. Na Zavižanu se poslijepodne temperatura spustila ispod ništice, vrhovi Velebita su se zabijeljeli - pada snijeg i puše jaka bura.
ZAGREB - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) večeras je obilježila 50. obljetnicu časopisa "Forum" svog Razreda za književnost koji, istaknuto je na svečanosti u dvorani Knjižnice HAZU-a, unatoč masmedijskoj konkurenciji te aktualnim trendovima u izdavaštvu i književnosti ostaje vjeran tradiciji, pisanoj riječi i promicanju književne kulture. Glavni urednik "Foruma" akademik Krešimir Nemec rekao je da je uredništvo svjesno da se obraća sve manjem broju ljudi, podsjetivši na riječi Miroslava Krleže, jednog od pokretača časopisa, da biti u manjini još uvijek ne znači ne biti u pravu. U proteklih pedeset godina u "Forumu" je svoje prozne, dramske, pjesničke, kritičke i esejističke tekstove objavilo 1772 autora na oko 55 tisuća stranica, od Ive Andrića i Vlade Gotovca do Dragutina Tadijanovića i Vesne Parun, a za Nemeca budućnost tog časopisa, koji se više ne može kupiti u knjižarama već putem pretplate, je i u njegovu elektroničkom izdanju.
ZABOK - Književna nagrada "K.Š. Gjalski" ove je godine pripala akademiku Ivanu Aralici za zbirku pripovjedaka "Carske kočije". "Aralica cijelim svojim književnim djelom propituje ulogu pojedinca u složenim povijesnim procesima koje određuje njegova etnička, konfesionalna, strateška i obiteljska pripadnost", rekao je predsjednik povjerenstva Društva hrvatskih književnika (DHK) za dodjelu "Gjalskog" Đuro Vidmarović na konferenciji za novinare u zabočkom dvorcu "Gjalski". Istaknuo je da je Aralica u zbirci "Carske kočije" možda oštrije nego u drugim djelima naglašen odnos pojedinca i države, odnosno pojedinca i političke moći.