ZAGREB - Potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac najavio je danas nakon koalicijskog sastanka u Banskim dvorima daljnje dogovaranje o točkama dnevnog reda o kojima će se raspravljati i glasovati do kraja sadašnje sjednice Hrvatskog sabora, dok je predsjednik HSS-a Josip Friščić izrazio nadu da će do kraja posljednje sjednice u ovom saborskom sazivu sve predviđeno biti i završeno. "Nastavit ćemo dogovor o vrlo konkretnim stvarima, morat ćemo vidjeti što se još može uvrstiti u dnevni red i o čemu se od raspravljenog može glasovati. Kad to vidimo, onda će dogovor biti postignut", rekao je Pupovac te poručio da se dogovori nastavljaju sutra. Oporbeni prijedlog da se do kraja sjednice izglasuje pet europskih zakona i europsku deklaraciju te odluke o privremenom financiranju i raspuštanju Sabora, ocijenio je iskorakom, dodavši kako je sada samo potrebno da vladajuća koalicija unutar sebe postigne dogovor. Nakon sastanka s premijerkom Jadrankom Kosor Friščić je novinarima izjavio kako koalicija nije upitna, pogotovo ne osam dana prije kraja zadnje saborske sjednice. "Siguran sam da će Klub zastupnika HSS-a, nas šestero, u petak biti na glasovanju. Ako se jednako tako odazovu i drugi koji su na sebe preuzeli svoj dio obveze, onda će se u petak, koji je blizu, pokazati da Sabor i vlada rade", rekao je Friščić. Upitan da li Kosor može računati u ovom trenutku samo na HDZ-ove i HSS-ove zastupnike, rekao je kako su određeni pregovori obavljeni, a neki se još vode, a svi su, istaknuo je, u pozitivnu ozračju. Upitan ostaje li SDSS u koaliciji, Friščić je odgovorio: "Nikad i nigdje nismo čuli da oni izlaze iz koalicije. Mislim da se prilikom glasovanja u petak može računati i s glasovima SDSS-a."
ZAGREB - Hrvatska mora poštivati odredbe Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, a ona nalaže da svi ljudi na jednakoj osnovi, pa i osobe sa psiho-socijalnim poteškoćama imaju pravo na život u zajednici na istoj osnovi kao i druge osobe, istaknuto je na predstavljanju izvješća "Daleko od očiju" Udruge za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama - Sjaj. Koordinator te udruge Kristijan Grđan je na predstavljanju u Europskom informacijskom centru objasnio kako su istraživanjem željeli pokazati uvjete u kojima žive osobe s psiho-socijalnim poteškoćama, a žive u domovima socijalne skrbi i psihijatrijskim bolnicama te što je potrebno učiniti da se njihov položaj poboljša. U izvješću, koje je udruga Sjaj objavila u suradnji s Centrom za zastupanje prava osoba s mentalnim teškoćama (Mental Disability Advocacy Center - MDAC), zaključuje se da je Hrvatskoj potrebna sustavna reforma obiteljskog i socijalnog zakonodavstva.
ZAGREB - Potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Jakša Barbić preporučio je danas u uvodnom izlaganju na otvorenju znanstvene konferencije "Europa i enciklopedija: kultura i kodifikacija" da Hrvatska odmah "krene" u usklađivanje pravnoga sustava jer, ocijenio je, ako se to ne učini, nećemo imati pretpostavke za ostvarivanje vladavine prava. Spomenutu konferenciju organizirao je Leksikografski zavod (LZ) Miroslava Krleže o svojim obljetnicama - 60 godina od utemeljenja i tri desetljeća od smrti svoga osnivača Miroslava Krleže u suradnji s tri fakulteta zagrebačkoga Sveučilišta - Pravnim, Ekonomskim i Filozofskim. Kako je podsjetio glavni ravnatelj LZ-a Miroslava Krleže Vlaho Bogišić, akademik Barbić pomogao je Miroslavu Krleži prirediti posljednji koncept oporuke. Ipak, Barbić nije govorio o tomu već se posebice osvrnuo na jednu od tema konferencije - kodifikaciju podsjetivši da je kodifikacija sustavno normiranje odnosa i institucija u nekom društvu koju treba donositi da bi se postigla pravna sigurnost. Napomenuo je da je kodifikacija i normiranje svega u društvu pa tako i onoga što je u pravu poznato kao "soft law" i nema snagu propisa, a primjenjuje se prije njih. Propisa, naglasio je, mora biti malo i ne smiju se često mijenjati. Danas se u svijetu događa upravo suprotno i propisi se pretvaraju u svoju suprotnost u čemu pak, smatra Barbić, prednjači Europska unija (EU).
ZAGREB - Vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu danas je u nazočnosti nastavnika, studenata i umirovljenika Fakulteta te brojnih uglednih gostiju, svečanom sjednicom obilježilo Dan fakulteta, na dan kada je prije 137 godina počelo djelovati moderno Sveučilište u Zagrebu. "Filozofski fakultet danas slavi veliku obljetnicu koju dijeli s obnovljenim Sveučilištem", kazao je u pozdravnom govoru dekan Damir Boras. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedan je od najstarijih i najznačajnijih fakulteta u Hrvatskoj. Akademske godine 1874. imao je šest katedra, šest zaposlenih profesora i 26 upisanih studenata, a danas ima 23 odsjeka sa 126 katedra i 801 zaposlenim te 6800 studenata. Boras je napomenuo da se protekla akademska godina može u cjelini smatrati pozitivnom te da su sve fakultetske katedre i odsjeci izveli sve svoje studijske programe a fakultet uspio održati likvidnost usprkos krizi koja je pogodila kako Sveučilište, tako i sam Filozofski fakultet. Profesori i odsjeci fakulteta u protekloj su godini zabilježili velike uspjehe, pokrenuli brojne važne projekte te dobili brojne nagrade, naglasio je Boras.
RIJEKA - U akciji prikupljanja hrane u većim trgovačkim centrima u Rijeci i okolici prošlog vikenda prikupljeno je nešto više od osam tona hrane za najsiromašnije obitelji. Tu je akciju organizirala humanitarna udruga Banka hrane Hrvatske, a pokrovitelj joj je bila Primorsko-goranska županija. Hranu su mogli darovati građani, kupci u deset trgovačkih centara, koji će tako pomoći oko 2000 obitelji. Prikupljena hrana dostavit će se udrugama i organizacijama koje skrbe za socijalno najugroženije građane sa širega riječkog područja. Akcija je organizirana u povodu Svjetskog dana hrane, 16. listopada, a svrha joj je, uz izravnu pomoć najpotrebitijima, ojačati solidarnost među ljudima u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva.