Upravo one najviše izvoze u eurozonu, koja je također za njih značajan izvor dugoročnih izravnih inozemnih ulaganja i kratkoročnog financiranja vanjskog duga, tumače u EBRD-u.
Mađarska je najizloženija eurozoni, uz vrijednost odgovarajućeg indeksa izloženosti od 117 bodova, izračunali su u EBRD-u. Indeks se temelji na udjelu eurozone u izvozu pojedine tranzicijske zemlje, te u financiranju njezina vanjskog duga i u izravnim inozemnim ulaganjima.
Druga je najizloženija tranzicijska zemlja Slovačka, sa 113 bodova, na trećem je mjestu Bugarska, sa 112 bodova, a na četvrtom Hrvatska, s 82 boda. Eurozona je za Hrvatsku značajan izvor inozemnih izravnih ulaganja i financiranja vanjskog duga ali zaostaje po izvoznim potencijalima, pokazuju izračuni EBRD-a.
EBRD je u utorak snizio prognoze za rast tranzicijskih gospodarstava u cjelini, na 4,5 posto u ovoj, te na 3,2 posto u idućoj godini, s 4,8 odnosno 4,4 posto prognoziranih u srpnju. Te se prognoze temelje na pretpostavci o produljenoj ali u konačnici ipak obuzdanoj dužničkoj krizi u zoni primjene jedinstvene europske valute. Pretpostavlja se također da će potpora koju će vlade eurozone pružiti svojim velikim prekograničnim bankama biti dostupna i njihovim strateškim podružnicama u europskim tranzicijskim gospodarstvima.
Takva bi situacija rezultirala padom izvoza, izravnih inozemnih ulaganja i priljeva kapitala u zemljama u tranziciji, a poseban problem predstavljao bi bankovni sektor, koji u pojedinim zemljama regije velikim dijelom čine podružnice banaka iz eurozone. Ako se krovne banke suoče s problemima u financiranju i pritiscima da nabave dodatni kapital, vjerojatno će se smanjiti njihova potpora podružnicama u zemljama u tranziciji a time i plasman kredita, upozoravaju u EBRD-u.
Mogućnost daljnje eskalacije krize predstavlja značajan rizik za tranzicijska gospodarstva i mogla bi još više pritisnuti njihov gospodarski rast.
U lošijem scenariju pretpostavili su značajno pogoršanje stanja u eurozoni prije konačnog rješenja dužničkih problema. Kriza se širi na veće članice, zbog čega nekoliko banaka odlazi u stečaj, a državna pomoć bankama nije dostupna strateškim podružnicama u zemljama u nastajanju. Scenarij uključuje produljena previranja na tržištima i recesiju u zapadnoj Europi, koja nepovoljno utječe na cijelo svjetsko gospodarstvo.
Takav bi rasplet pogodio tranzicijska gospodarstva istim kanalima kao i onaj temeljni, ali u značajno težim razmjerima. Na najvećem udaru ponovo bi bile zemlje u srednjoj Europi i na Baltiku, te one u jugoistočnoj Europi. Najveću prijetnju predstavljali bi ipak teški poremećaji u prekograničnim bankovnim tokovima, zbog velikih problema u matičnim bankama, upozoravaju u EBRD-u.