Najnovije gospodarske prognoze EBRD-a za regiju tranzicijskih gospodarstava ističu da su ekonomski fundamenti u bančinoj regiji uglavnom snažniji u odnosu na razdoblje prije izbijanja krize.
U EBRD-u ipak upozoravaju da bi povećani stres u eurozoni ovoga puta mogao imati izrazitije posljedice po regiju europskih gospodarstava u nastajanju. Najnovije prognoze temelje se na produljenoj ali u konačnici suzbijenoj dužničkoj krizi u eurozoni, kaže se u priopćenju.
Prognoze rasta za čitavu regiju bančina djelovanja u 2011. sada su snižene na 4,5 posto, u usporedbi s 4,8 posto prognoziranih u sklopu srpanjskih procjena. Rast u 2012. sada se očekuje u visini 3,2 posto, nasuprot 4,4 posto koliko se procjenjivalo prije tri mjeseca.
Snižavanje gospodarskih prognozi za 2012. odražava izglede znatno slabijeg rasta u zemljama srednje i jugoistočne Europe, koje su posebno osjetljive na goleme pritiske iz eurozone. Rast u Rusiji i drugim zemljama u sklopu Zajednice nezavisnih država (ZND) manje je pogođen tim zbivanjima i očekuje se da će i dalje biti prilično snažan.
Za podregiju srednje Europe i baltičkih zemlja, u koju EBRD uvrštava Hrvatsku, prognoza za iduću godinu izrazitije je snižena, s obzirom na snažnu povezanost s eurozonom koja će se pretočiti u osjetno niže stope rasta. Tako se sada u 2012. očekuje rast od 1,7 posto, nasuprot 3,4 posto, koliko se procjenjivalo prije tri mjeseca. Ove godine rast bi trebao iznositi 3,1 posto, nasuprot 3,5 posto procijenjenih u srpnju.
Što se tiče prognozi za 2012. u sklopu te podregije, one su izrazitije snižene za Mađarsku i Slovačku, dvije tranzicijske zemlje koje su najviše izložene eurozoni.
Podregija jugoistočne Europe ove i iduće godine može očekivati rast od 1,7 odnosno 1,6 posto, čime su srpanjske prognoze za iduću godinu snižene za više od dva postotna boda. U tom području izgledi su najizrazitije pogoršani za Albaniju, Rumunjsku i Srbiju, koje su snažno izložene posrnulom grčkom gospodarstvu.
Rast u Turskoj trebao bi također izrazitije usporiti, na 2,5 posto u idućoj godini, zbog slabijeg dotoka kapitala i rasta kredita, te slabije vanjske potražnje.
Gledano dalje prema istoku, na oporavak će daleko manje utjecati previranja u eurozoni, budući da bi cijene roba trebale ostati na višim razinama zahvaljujući potražnji s i dalje rastućih tržišta u nastajanju. Rast u Rusiji bit će prilično snažan poglavito u razdoblju pred izbore u 2012., te bi tamošnji BDP trebao porasti za 4,0 posto ove i za 4,2 posto iduće godine.
Takav razvoj situacije poduprijet će rast i u zemljama koje nisu izvoznice roba u sklopu ZND-a. U podregiji istočne Europe i Kavkaza i onoj srednje Azije rast će stoga usporiti za svega 0,7 postotnih bodova u odnosu na srpanjsku procjenu.