"Zaoštravanje krize u eurozoni tijekom kolovoza i daljnji nastavak tenzija na međunarodnim financijskim tržištima ključan je faktor za gospodarska kretanja u Hrvatskoj i regiji", ističe glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja koji je izradio analize za Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju te BiH.
UniCredit je smanjio prognozu rasta Hrvatske u 2011. sa 1,2 posto na 0,2 posto, a Šaravanja obješnjava kako je i prije izbijanja najnovijih tenzija na financijskim tržištima primjetno usporavanje rasta izvoza i uvoza, što upućuje na slabije impulse iz inozemnog okruženja i slabe domaće potražnje.
Iako je turistička sezona bila dobra, očekuje da će pogoršana situacija na financijskim tržištima negativno utjecati na gospodarska kretanja u drugoj polovici trećeg kvartala i u zadnjem kvartalu.
Za 2012., zbog restriktivnije fiskalne politike u EU i SAD-u i, za sada, izostanka dodatnog labavljenja monetarne politike na Zapadu, UniCredit prognozira rast u EU od samo 1,0 posto, dok je prijašnja prognoza bila 1,7 posto.
Prvenstveno zbog tih očekivanja, smanjena je i projicirana stopa rasta za 2012. i u Hrvatskoj sa 2,5 posto na 1,0 posto.
Također su i u svim ostalim zemljama srednje i istočne Europe smanjene prognoze rasta za 2012., navodi se u priopćenju povodom objavljivanja UniCreditove CEE Quarterly publikacije za četvrto tromjesečje 2011.
Dva su glavna načina na koje inozemno okruženje direktno utječe na hrvatsku ekonomiju.
Prvi je preko povišene cijene financiranja za banke koje posluju u Hrvatskoj i kroz smanjene iznose neto inozemnog financiranja bankovnog sektora u odnosu na prijašnje godine.
"Konkretno, inozemnog financiranja će biti za banke u Hrvatskoj, ali ne u onolikim količinama na koje smo se navikli", kaže Šaravanja.
U ovakvoj situaciji očekuje nastavak smanjenja zaduženosti stanovništva, stagnaciju ili u najboljem slučaju minimalan rast kredita za poduzeća u privatnom sektoru, a u uvjetima ograničenog pristupa financiranju aktualizirat će se pitanje (re)financiranja obveza države i proračunskog deficita u 2012.
"Smanjenje rashoda države i/ili povećanje pojedinih poreza i privatizacija bit će aktualne teme tijekom 2012. u uvjetima ograničenog financiranja", smatra Šaravanja.
Drugi kanal prelijevanja inozemnog okruženja na Hrvatsku je kroz smanjeni izvoz zbog smanjenje potražnje.
Zbog toga se projicira malo veći deficit tekućeg računa platne bilance u 2012. od 2,0 posto BDP-a u odnosu na 1,8 posto u ovoj godini.
Kako sporiji gospodarski rast utječe i na rast prihoda, povećana je prognoza proračunskog deficita za ovu godinu s 5,7 posto na 6,0 posto BDP-a.
I dalje u UniCreditu vide smanjenje proračunskog deficita u 2012., iako tri mjeseca prije parlamentarnih izbora, kako navode, nije moguće sa sigurnošću govoriti o prvim potezima iduće Vlade u domeni ekonomske politike.
"Naše je mišljenje nepromijenjeno - slijedeća Vlada morat će predstaviti vjerodostojan plan smanjenja fiskalnog deficita, u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, tijekom 4-godišnjeg mandata i provesti strukturne reforme kako bi ubrzala održivu stopu gospodarskog rasta želimo li očuvati kreditni rejting", zaključio je Šaravanja.