U svojoj završnoj riječi tužiteljska strana zatražila je pred sudskim vijećem za ratne zločine višeg suda u Beogradu da optuženi Marić bude proglašen krivim i osuđen po zakonu, dok je Marićev odvjetnik Đorđe Dozet zatražio da njegov branjenik bude oslobođen optužbi i pušten na slobodu.
Dokazni postupak, koji je prethodio iznošenju završnih riječi, završen je odbijanjem sudskog vijeća da prihvati prijedlog Marićeve obrane za izravan susret i suočavanje oštećene Ane Slijepčević s Marićem kako bi se ona izjasnila je li on čovjek koji je ubio njezina supruga Petra Slijepčevića.
Ana Slijepčević je već ranije saslušana u sudu u Bjelovaru, a odvjetnik Dozet predložio je da ona bude pozvana u beogradski sud i suoči se s Marićem.
Odluci suda o odbijanju prijedloga obrane prethodilo je protivljenje tužiteljske strane dodatnom saslušavanju svjedoka jer je, po riječima zamjenika tužitelja, činjenično stanje utvrđeno te nema potrebe za dodatnim saslušanjima.
Marić se nalazi u pritvoru u Beogradu otkako je u travnju prošle godine uhićen na srbijansko-bugarskoj granici pod optužbom za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u listopadu 1991. u selu Rastovcu u grubišnopoljskoj općini.
Na početku suđenja 7. listopada Marić je pred spomenutim vijećem odbacio navode u optužnici, izjavivši da nije kriv.
Optužnicom od 12. kolovoza 2010. Marić se tereti da je kao pripadnik hrvatskih oružanih postrojba, 77. grubišnopoljskoga samostalnog bataljuna, u akciji "čišćenja" sela Rastovca 31. listopada 1991., u vojnoj odori i naoružan ušao u kuću obitelji Slijepčević te hicima iz automatske puške ubio Petra Slijepčevića u nazočnosti njegove supruge Ane.
U optužnici se tvrdi da su, tijekom oružanih sukoba na grubišnopoljskom području između hrvatskih postrojba i srpskih snaga, pripadnici hrvatskih postrojba u akciji "Otkos" u rujnu i listopadu 1991. u više organiziranih napada opljačkali i spalili više od 30 sela.
Srbijansko je odvjetništvo 1. studenog 2010. objavilo da je podnijelo zahtjev za provedbu još jedne istrage protiv Marića zbog sumnje da je u rujnu 1991. na grubišnopoljskom području počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika.