Sudionici skupa, održanog u organizaciji beogradskog Fonda za humanitarno pravo (FHP), ukazali su problem kada okrivljeni za ratne zločine u jednoj od država ima prebivalište u drugoj državi te istaknuli važnost javnog mnijenja i provođenja sudskih postupaka tijekom kojih bi se utvrdila istina o događajima.
Izvršna ravnateljica FHP-a Nataša Kandić kazala je, otvarajući konferenciju, kako su suđenja za ratne zločine najvažniji instrument za suočavanje s prošlošću te pozvala vlade država i državne institucije da podupru ta suđenja jer se, kako je navela, na taj način pomaže ostvarenju pravde za žrtve.
Zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine Bruno Vekarić kao jednu od najvažnijih točaka naveo je regionalnu suradnju, najavivši kako bi to tužiteljstvo s kolegama iz BiH tijekom dana trebalo usuglasiti sporazum o međusobnom ustupanju dokaza. Sporazum bi, kako je najavio, trebao biti potpisan u Haagu tijekom listopada, nakon što termin bude dogovoren s glavnim haaškim tužiteljem Sergeom Brammertzom i američkim veleposlanikom za ratne zločine Stephenom Rappom.
Ibro Bulić iz tužiteljstva za ratne zločine BiH rekao je, u obraćanju sudionicima konferencije, kako je veoma važno pitanje nadležnosti i jurisdikcije, dodavši da ''neki od regionalnih sudova sude po načelu opće nadležnosti, bez obzira na to gdje se nalazi okrivljeni i čiji je državljanin''. Bulić je također ukazao na važnost suradnje između nacionalnih i međunarodnih kaznenih sudova.
Predstavnica Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) Jasmina Domagić navela je kao značajnu dimenziju sporazume i protokole među pravosuđima zemalja regije jer se, kako je rekla, događa da okrivljeni u jednoj zemlji u tom trenutku nalazi u drugoj.
Sudac Prizivnog suda u Beogradu Siniša Važić istaknuo je važnost suđenja, utvrđivanja istinitih činjenica i njihova javnog isticanja čime bi se stvorile pretpostavke za pomirenje i kolektivnu promjenu svijesti, dok je Zoran Pusić iz hrvatskog Građanskog odbora za ljudska prava kritički podsjetio na važnost uloge medija, crkve i političara u kreiranju javnog mnjenja kada je riječ o suđenjima za ratne zločine.
Sudionicima se obratila i glasnogovornica Haaškog tribunala Nerma Jelačić, izjavivši kako će Tribunal u naslijeđe ostaviti velik broj istražnih predmeta koji, po njenim riječima, mogu biti ustupljeni domaćim pravosuđima u zemljama regije. Dodavši kako je dio tih predmeta već proslijeđen tim sudovima, Jelačić je naglasila kako će također, nakon prestanka rada Tribunala, iza njega ostati bogata arhiva.