Zbog usporenog gospodarskog rasta u odnosu na očekivanja te smanjenja javnih prihoda rashodi su proračunskim rebalansom smanjeni za 365 milijuna eura, za što je u petak glasovalo 45 zastupnika, dok ih je 10 bilo protiv.
Glasovanja se suzdržala najveća oporbena Slovenska demokratska stranka (SDS). Njen je predsjednik Janez Janša izjavio da se Pahorovu vladu ne može kriviti zbog globalne gospodarske krize i usporenog rasta, ali da nije donijela potrebne mjere kako bi se izbjeglo gospodarsko zaostajanje Slovenije zadnjih godina i sve veći državni dug.
Bivši premijer i veći dio parlamentarne oporbe zalaže se za odlazak Pahorove vlade i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora krajem ove godine. Pahor je u četvrtak, pozivajući zastupnike da podrže rebalans proračuna i reforme koje planira provesti do kraja svog redovita mandata, upozorio da bi to u sadašnjoj situaciji bilo opasno s obzirom da država treba "operativnu vladu" u vrijeme turbulentnih događaja u Europskoj uniji i eurozoni, povezanih s krizom.
Današnje potvrđivanje rebalansa proračuna moglo bi biti pozitivan signal za Pahora, čiju vladu početkom idućeg tjedna čeka presudno glasovanje o pet novih ministara u vladi. Ona je trenutno bez većine u parlamentu, nakon što su koaliciju prethodnih napustile dvije od četiriju stranaka. Premijer Borut Pahor povezao je s glasovanjem o listi novih ministara pitanje povjerenja svojoj oslabljenoj vladi. Ona u parlamentu ima osiguranu formalnu potporu samo 33 zastupnika iz redova dviju stranaka koje su ostale u vladi. To su Pahorovi Socijalni demokrati (SD) i Liberalni demokrati (LDS), Katarine Kresal, koja je nedavno dala ostavku na mjestu ministrice unutarnjih poslova zbog prijeteće korupcijske afere u vezi s najmom zgrade u kojoj djeluje odjel policije za borbu protiv gospodarskog kriminala.
Zbog očekivanja da će vladu podržati i neki nezavisni zastupnici, a možda i neke oporbene stranke, postoji mogućnost da Pahor na glasovanju, koje je predviđeno za utorak, ipak dobije potporu parlamenta. No, rezultat glasovanja bit će vrlo tijesan, a lobiranje za svaki glas nastavit će se sve do dana odluke, navode slovenski mediji u petak.
Dobije li manjinska vlada povjerenje, redovni parlamentarni izbori vjerojatno bi bili svibnju ili lipnju iduće godine, a ako ne, moguće je više scenarija, navode mediji.
U slučaju da Pahor ne dobije potporu većine zastupnika prilikom glasovanja, prema slovenskom ustavu otvorila bi se mogućnost da parlament izabere privremenog mandatara prijelazne vlade. Na inicijativu 10 zastupnika koji predlože takvog kandidata parlament može glasovati u tri pokušaja, pri čemu je za njegov izbor u prva dva pokušaja potrebna apsolutna, natpolovična većina od najmanje 46 zastupnika, a u zadnjem je dovoljna i obična natpolovična većina prisutnih prilikom glasovanja.
U slučaju da Pahorova vlada ne dobije povjerenje i da ne uspiju pokušaji formiranja tehničke vlade koju bi uspostavio novi mandatar, slovenski predsjednik po ustavu ima dužnost raspustiti parlament i raspisati prijevremene izbore. Oni bi se u slučaju takvog scenarija vjerojatno održali krajem ove godine.