FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

U Sloveniji miješane reakcije na prijedloge Merkel i Sarkozyja

LJUBLJANA, 17. kolovoza 2011.(Hina) - Prijedlozi njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja o jačoj koordinaciji ekonomskih politika država Europske monetarne unije radi stabilizacije eura kao zajedničke valute naišli su na podijeljene reakcije u Sloveniji kao jednoj od 17 članica euro zone.

Bivši premijer Janez Janša koji vodi najjaču oporbenu stranku pozdravio je ideju o strožoj koordinaciji ekonomskih i fiskalnih politika, te zakonskom ograničavanju zaduživanja država članica.

"Očito Europska unija s dvije brzine postaje činjenicom i taj se problem ne može riješiti guranjem glave u pijesak", napisao je u srijedu na svom profilu u društvenoj mreži twitter Janša, dodajući da je ono što predlažu čelnici dviju najmoćnijih država u euro-zoni "pozitivno" te predstavlja "korak prema fiskalnoj uniji između Njemačke i Francuske".

Da su prijedlozi Merkel i Sarkozyja "korak u pravom smjeru izjavio je u srijedu za središnji dnevnik Slovenske televizije Mitja Gaspari, ministar za europske poslove i razvoj u vladi premijera Boruta Pahora koji zbog ostavke prijašnje ministrice obavlja i funkciju ministra za gospodarstvo.

"Koncept ide u pravom smjeru, ali je još previše nepoznanica i prerano je reći hoće li se u tom obliku i realizirati", rekao je Gaspari.

U vezi s njemačko-francuskim prijedlogom po kojemu bi države u euro-zoni ustavom morale limitirati zaduženost prema svom bruto-društvenom proizvodu i uravnoteženost prihoda i rashoda u proračunima, Gaspari je rekao da treba težiti prosječnom uravnoteženju proračuna u nekom "razumnom europskom ciklusu", ali da bi inzistiranje da svaka država svake godine ima proračun bez deficita moglo biti "kontraproduktivno" s obzirom na različito stanje u pojedinim nacionalnim ekonomijama.

Prema službenim projekcijama, Slovenija bi ove godine mogla imati proračunski deficit od 5,5 posto, a javni dug povećao se zadnjih godina na skoro 45 posto BDP-a. Ocjenjuje se da Slovenija na toj osnovi nije među najugroženijim državama u euro-zoni i Europskoj uniji iako konzervativna oporba tvrdi da je Pahorova vlada lijevog centra zaduživanjem zadnjih godina Sloveniju približila "grčkom" scenariju.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙