SPLIT - Premijerka Jadranka Kosor danas je najavila da će Vlada najkasnije za dva do tri tjedna na dnevni red staviti prijedlog programa za turističku sezonu 2012. godine, te izrazila zadovoljstvo turističkim podacima za prvih osam mjeseci ove godine. "U prvih osam mjeseci bilježimo porast broja dolazaka turista za 6,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, a broj noćenja je porastao za 5,8 posto", rekla je premijerka Kosor u Splitu na sastanku s predstavnicima županijskih turističkih zajednica priobalja i direktorima predstavništava Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Njemačkoj, Sloveniji, Austriji i Mađarskoj. Podaci za prvih osam mjeseci pokazuju da je Hrvatsku posjetilo više od 9,1 milijun turista, a ostvarili su više od 55 milijuna noćenja. U prvih osam mjeseci došlo nam je 550.000 turista više nego u istom razdoblju 2010. godine, kazala je premijerka. Pozitivnim rezultatima, kako je istaknula, pridonio je i Vladin akcijski plan za turizam donesen u studenom prošle godine, te investiranje 23 milijuna eura u promidžbu hrvatskog turizma. U iduća dva ili tri tjedna na dnevnom redu Vlade naći će se plan za turističku 2012. godinu, što znači da ćemo ove godine taj plan donijeti još ranije nego lani, kazala je Kosor poručivši da treba nastaviti "raditi žestoko" kako bi ova turistička godina bila još uspješnija. Po njezinim riječima, borba za razvoj turizma traje istodobno s borbom za izlazak iz krize, te s naporima za jačanje gospodarstva. Zbog krize su u posljednjih nekoliko godina bile usporene neke investicije, primjerice Pelješki most, ali idućeg tjedna ćemo nastaviti radove na gradnji tog mosta, istaknula je. Ministar turizma Damir Bajs naglasio je da je turizam najkonkurentniji dio hrvatskog gospodarstva, jer čak 90 posto ukupnog broja turista čine inozemni gosti. Ravnatelj glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić je rekao kako bi i financijski učinci ovogodišnje turističke sezone mogli biti "jako dobri".
VARAŽDIN - Čelnici Varteksa i Čateksa potpisali su danas ugovor o strateškom savezu s ciljem povezivanja primarne proizvodnje i zajedničkog nastupa dviju kompanija na domaćem i stranom tržištu, priopćeno je iz Varteksa. Strateški savez Varteksa i Čateksa sklapa se s ciljem očuvanja radnih mjesta i jačanja suradnje dviju najvećih tekstilnih kompanija u Hrvatskoj, korištenjem vlastitih resursa za konkurentan nastup na tržištu i u postupcima javne nabave, kaže se u priopćenju. Varteks je vodeća hrvatska modna kompanija u proizvodnji gotovih odjevnih predmeta i vunenih tkanina, a Čateks vodeći hrvatski proizvođač pamučnih i tehničkih tkanina, umjetne kože, kućanskog rublja, te proizvoda za sport i rekreaciju. Obje kompanije svoje proizvode plasiraju na domaćem i stranom tržištu, pri čemu Varteks izvozi polovicu, a Čateks 60 posto proizvoda. Povezivanje primarne proizvodnje dviju kompanija s vertikalnom organizacijom poslovanja poluga je za konkurentan nastup na tržištu ne samo regije već i zemalja EU, izjavio je predsjednik Uprave Varteksa Zoran Košćec. Varteks i Čateks imaju kvalitetu i tradiciju s referencama na domaćem i stranom tržištu, a zajedno zapošljavaju oko 3000 radnika i igraju značajnu ulogu u gospodarstvu dviju županija, ali i cijele Hrvatske, istaknuo je predsjednik Uprave Čateksa Damir Vitez.
ZAGREB - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) utvrdila je da je devet tvrtki, članica Udruge trgovaca uredskim materijalom, te sama Udruga, u veljači 2008. godine sklopile zabranjeni sporazum, odnosno kartel, zbog čega će protiv sudionika podnijeti optužni prijedlog. AZTN u obavijesti objavljenoj na svojim internetskim stranicama objašnjava da su Sporazumom o nastupanju na tržištu u prodaji uredskog materijala, udruga, pet zagrebačkih tvrtki – Birodom, Ingpro, Timi, Zvibor i Tip Zagreb, tvrtka Tip Kutina, riječka tvrtka Jadran informatika, Petrix promet iz Križevaca i Text-papir iz Splita, izričito dogovorile način formiranja cijene i podjelu kupaca pri prodaji uredskog materijala. Cilj sporazuma je bilo ograničavanje tržišnog natjecanja na tržištu trgovine uredskim materijalom na području Hrvatske u razdoblju od 6. veljače 2008. do 15. studenoga 2010., kada je Udruga trgovaca uredskim materijalom brisana iz Registra udruga Republike Hrvatske, ističu iz AZTN-a. Dodaje se kako je Agencija nedvojbeno utvrdila postojanje sporazuma u kojem su sudjelovale članice udruge te da ga se većina pridržavala sve dok udruga nije ugašena. Sporazum, po mišljenju AZTN-a, predstavlja teško ograničenje tržišnog natjecanja zbog čega je Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja izričito zabranjen.
ZAGREB - Pregovori o izmjenama Nacionalnog kolektivnog ugovora (NKU) za hrvatske pomorce na putničkim brodovima započet će u prvom tjednu listopada, priopćilo je danas Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Obzirom da uskoro predstoji raspisivanje natječaja za koncesioniranje svih preostalih državnih linija u javnom linijskom obalnom pomorskom prometu, na današnjem sastanku predstavnika brodara i sindikata dogovoren je početak kolektivnog pregovaranja. Potpisivanjem izmjena NKU-a za hrvatske pomorce na putničkim brodovima isti radni i socijalni uvjeti primjenjivat će se za sve brodare u djelatnosti javnog linijskog obalnog pomorskog prometa, stoji u priopćenju.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema švicarskom franku za 0,14 posto, dok je prema euru oslabila za 0,17 posto, pa se srednji tečaj eura približio razini od 7,5 kuna. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,499621 kunu, a franka 6,218591 kunu. Franak je danas nastavio slabiti u odnosu na kunu nakon što je na jučer utvrđenoj tečajnici HNB-a oslabio za rekordnih 7,24 posto, poslije objave švicarske središnje banke da više neće tolerirati da se jedinstvenom europskom valutom trguje po tečaju ispod 1,2 franka i određivanja minimalnog valutnog tečaja na razini od 1,2 franka za euro. Kuna je na tečajnoj listi HNB-a koja se primjenjuje od sutra oslabila i prema američkom dolaru, za 1,09 posto, te prema britanskoj funti, za 0,21 posto. Srednji tečaj dolara tako iznosi 5,334771 kunu, a funte 8,525203 kune.
ZAGREB - Dioničkim indeksima Zagrebačke burze dana je, drugi dana za redom, porasla vrijednost - Crobexu za 0,32 postom, na 1.989,20 bodova, a Crobexu10 za 0,33 posto, na 1.085,43 boda, dok je redovni promet bio sličan jučerašnjem i iznosio 10,2 milijuna kuna. Danas su tri dionice zabilježile promete iznad milijun kuna, od kojih najveći od 2,4 milijuna kuna dionica PBZ-a uz nepromijenjenu cijenu od 535 kuna. HT-ova je dionica imala 1,4 milijun kuna prometa, a cijena joj je porasla za 0,36 posto, na zadnju cijenu od 252,90 kuna. Nešto malo viši promet od milijun kuna imala je dionica Zagrebačke banke kojoj je cijena danas pala za 1,55 posto, na 47,01 kunu. S prometom od 926,6 tisuća kuna slijedi dionica Riviera Adrie, kojoj je cijena također pala, za 2 posto, na 11,26 kuna. Porast cijene od 1,52 posto, na 80 kuna, zabilježila je dionica Belja ostvarivši 487,1 tisuću kuna prometa. Među trgovanijim dionicama rast cijene bilježe i dionice Dalekovoda za 2,68 posto, Petrokemije za 2,35 posto, Ingre za 1,94 posto, Končar Elektroindustrije za 1,52 posto, itd.
ZAGREB - Zahvaljujući potražnji za ročnim pozajmicama, danas je na Tržištu novca ojačala potražnja u odnosu na jučer, dok je ponuda stagnirala. Danas je prijavljeno 75 milijuna kuna potražnje, što je 25 posto više nego jučer. Ponuda je, pak, stagnirala na 160 milijuna kuna. Prekonoćnih pozajmica ugovoreno je 10 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 0,75 posto. Na rok od dva tjedna ugovoreno je također 10 milijuna kuna pozajmica, i to po cijeni od 2,10 posto. Također, plasirano je i 5 milijuna kuna pozajmica na rok od tjedan dana, uz kamatu od 1,21 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 25 milijuna kuna, dok je prosječna kamatna stopa bila 1,38 posto.