ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović rekao je danas kako je očito da Hrvatska nije izašla iz krize te da ga ne ohrabruje gospodarski rast od 0,8 posto. "Hrvatska je još u krizi i onome kome to nije jasno vjerojatno nije mjesto u gospodarstvu i u politici. Suočimo se s tim, to je notorna činjenica i radimo da se to promijeni", rekao je predsjednik Josipović u intervjuu za Media servis. Za rast od 0,8 posto rekao je da je "to daleko premalo", podsjetivši kako je "baza za gospodarski rast bio jedan vrlo ozbiljni pad hrvatske ekonomije". Smatra kako u idućem periodu, koja god vlada bila, mora sve svoje snage koncentrirati na gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta. "Mislim da to mora biti suština predizborne kampanje", rekao je Josipović dodavši kako su neimaština, slaba ekonomija i moguća stagnacija sada glavne opasnosti za hrvatsko društvo. Na pitanje zašto ga se gura u predizbornu kampanju Josipović je rekao kako se radi o "unikatnoj strategiji koja će vjerojatno ući u antologiju političkog marketinga - da polemizirate, ne sa svojim suparnikom na izborima, nego s nekim tko ne ide na izbore i u ustavnom smislu je ustavni partner u obnašanju vlasti". Drži kako je to odabir premijerke Jadranke Kosor i njezinih savjetnika te da će se na kraju vidjeti što će biti rezultat svega toga.
ZAGREB - Predsjednica vlade Jadranka Kosor poručila je s večerašnje tribine "Hrvatska 28. članica EU-a", kako vlada koja je završila pregovore oko ulaska Hrvatske u EU zaslužuje respekt. Govoreći o pristupnom ugovoru za ulazak Hrvatske u EU Kosor je rekla: "To tko će potpisati ugovor manje je važno od činjenice da smo mi pregovore završili, a Vlada koja je takav posao završila zaslužuje respekt". Treba uložiti maksimalno napora da se taj ugovor do kraja godine potpiše, a kada će to biti također je manje važno", dodala je premijerka poručivši kako je "ipak najvažnija činjenica da je vlada pod vodstvom HDZ-a pregovore završila te na taj način ulazi u povijest hrvatskog naroda". Osvajanje tog povijesnog cilja posvećuju, kako je kazala, hrvatskim braniteljima bez kojih ne bi bilo ni pregovora ni završetka pregovora. Neki iz oporbe nisu imali snage ni čestitati, ni konstatirati da je vlada završila pregovore, nego su se pravili da su negdje izvan prostora i vremena, naglasila je Kosor dodajući da je u godini kada se odlučuje tko će voditi Hrvatsku sljedeće četiri godine, važno podsjetiti da su se mnogi trudili poslati poruke kako njezina vlada taj posao ne može završiti, te kako za to nema snage i sposobnosti. "Bilo je i onih u Hrvatskoj koji ne samo da nisu pomagali kako bismo pregovore završili nego su se trudili na različite načine odmagati, a ono što je bilo najtužnije je da su se s političke scene građanima slale potpuno krive i obeshrabrujuće poruke", kazala je premijerka.
VIROVITICA - Predsjednik Hrvatske stranke prava Daniel Srb izjavio je na konferenciji za novinare u Virovitici da će najvažniji projekt HSP-a u četvrtoj izbornoj jedinici kojoj pripadaju Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija, ako nakon izbora "bude u poziciji", biti izgradnja brze ceste kojom će se povezati sjeverozapadna i istočna Hrvatska.Tim bi se projektom, rekao je Srb, oživjele gospodarske zone i potaknuo razvoj gospodarstva, a rasteretio bi se i promet podravskom magistralom. Hrvatska stranka prava, ako nakon parlamentarnih izbora "bude u poziciji" da sudjeluje u sastavljanju vlasti, inzistirat će na tom projektu, istaknuo je Srb. Predsjednik Hrvatske stranke prava komentirao je i kako je kazao "prepucavanja" između srbijanskog predsjednika Borisa Tadića i predsjednice hrvatske vlade Jadranke Kosor. "Potpuno je neprihvatljiv Tadićev komentar, ali i odgovor Jadranke Kosor. To nije primjereno državničko ponašanje, predsjednik vlade mora biti svjestan da u svojim javnim istupima predstavlja cijelu Hrvatsku", rekao je Srb.
DUBROVNIK - U Luži u Dubrovniku otvoren je danas informacijski pult za građanstvo "Energetska efikasnost". Načelnica Odjela za racionalno gospodarenje energijom i energetsku učinkovitost u neposrednoj potrošnji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Irena Dubravec tom je prigodom rekla kako je Dubrovačko-neretvanska županija pridonijela poticanju energetske učinkovitosti, i to putem 161 projekta građana, obrtnika, tvrtaka, općina, gradova i županije, za koje je fond odobrio 96,3 milijuna kuna, od čega je dosad isplaćeno 58,6 milijuna. Fond na temelju prošlogodišnjeg natječaja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji trenutačno financira 15 projekata vrijednih 5,47 milijuna kuna, od čega se 5,13 milijuna odnosi na područje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije. Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić rekao je kako se u najjužnijoj hrvatskoj županiji provodi projekt "Sustavno gospodarenje energijom" po kojemu se, radi uštede energije, izvode mjerenja po županijskim zgradama, školama, domovima zdravlja i domovima za starije i nemoćne.
RIJEKA - Župan Zlatko Komadina kritizirao je danas na redovitoj konferenciji za novinare ukidanje statusa samostalne škole Srednjoj školi Vladimira Nazora u Čabru ocjenjujući da je upitno kakva je to grad Čabar jedinica lokalne samouprave ako nema svoje škole. Ocijenio je da je riječ o "razvlašćivanju osnivača od upravljanja školama" te dodao da je županija prije imenovala školske odbore, a sada se većina bira na osnovi prijedloga ravnatelja. Pročelnica županijskoga Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Jasna Blažević objasnila je da je županija uvrstila u prijedlog mreža srednjih škola srednju matičnu školu u Čabru, koja ima oko 70 učenika, smatrajući da je to potrebno kako bi se na tom području zadržalo stanovništvo. Nastavila je da je mjerodavno ministarstvo ipak prihvatilo prijedlog mreže srednjih škola u kojemu je srednja škola u Čabru područna škola srednje škole u Delnicama. Blažević je još rekla da u Gorskom kotaru ima pet osnovnih škola u kojima ima manje od 80 učenika, ali imaju status matičnih škola i na njih se primjenjuju posebna pravila za brdsko-planinska područja. Ocijenila je da je nepoznata dinamika uvođenja nove mreže srednjih škola jer u prijedlogu nove mreže koji je prihvatila vlada nema roka provedbe.
ZAGREB - "Zviždači" i njihov doprinos javnom interesu i društveno-političkom napretku tema su Zagrebi! Festivala koji će se ove godine četvrti put održati od 9. do 11. rujna na nekoliko mjesta - na Trgu bana Josipa Jelačića, u Ilici, u kinu Europi i Dokukinu. Taj društveno angažirani festival ove će godine ugostiti jednog od najpoznatijih "zviždača" - Jeffreyja Wiganda, najvećega boraca protiv pušenja te borca za etičnost u poslovanju korporacija i javne uprave, najavljuju organizatori festivala. Wigand je bivši potpredsjednik odjela za istraživanje i razvoj u američkoj duhanskoj tvrtki "Brown & Williamson" i javnosti je u emisiji "60 minutes" otkrio kako duhanska industrija dokazano kancerogenim aditivima u pušača stvara izrazitu ovisnost, a sebi bilijunsku dobit. Svjetsku slavu Wigand je stekao kada je njegova "zviždačka" priča prenesena na holivudsko platno u filmu "Probuđena savjest" (The Insider) Michaela Manna. Na okruglome stolu Wigand će razgovarati o problematici i usporediti iskustva s hrvatskim "zviždačima" - prosvjetnom inspektoricom Nadom Stanović, Srećkom Sladoljevim iz Imunološkog zavoda, Robertom Matijevićem iz Carine i Damirom Mihanovićem iz Croatia osiguranja.
ZAGREB - Na suđenju bivšem potpredsjedniku vlade Damiru Polančecu i ostalima u slučaju Spice, koje je danas nakon ljetne stanke nastavljeno na Županijskom sudu u Zagrebu, do sada je pročitano oko 30.000 od ukupno 42.000 stranica kojima USKOK dokazuje da su se osmorica optuženih udružili kako bi novcem Podravke kupili većinski udio te koprivničke prehrambene tvrtke i pritom je oštetili za 400 milijuna kuna. USKOK bi, kako se očekuje s čitanjem svoje dokumentacije trebao biti gotov početkom idućeg tjedna, nakon čega će se krenuti u preslušavanje snimke tajno snimljenog razgovora. Dosad su pročitani svi glavni ugovori, poput ugovora s međunarodnom investicijskom kućom Merrill Lynch i OTP bankom te ugovor između vlade i MOL-a. Nakon završetka čitanja USKOK-uve dokumentacije i preslušavanja snimke krenut će se u čitanje dokumentacije obrane optuženih, što bi po procjeni odvjetnika Krunoslava Kunštića, koji brani bivšeg čelnika Podravke Zdravka Šestaka, moglo potrajati tri do četiri raspravna dana. Očekuje se da će se sa saslušavanjem 115 USKOK-ovih i 30-ak svjedoka obrane započeti u listopadu.
ZAGREB - Zagrebački električni tramvaj (ZET) proslavio je danas u Tehničkom muzeju 120 godina organiziranoga javnoga gradskog prijevoza u gradu Zagrebu. Voditelj ZET-a, podružnice Zagrebačkog holdinga, Dubravko Baričević istaknuo je kako lokacija Tehničkog muzeja važno mjesto u povijesti ZET-a jer je bio prva remiza i mjesto s kojeg je 5. rujna 1891. krenuo, kako je naveo, vozač Ferdo uz konduktera Vida i upregnutog konja Belka na svoj put tračnicama, tada dugim osam kilometara, brzinom od 7,5 kilometara na sat. ZET danas zapošljava 4345 zaposlenika, a u svom sastavu ima 372 tramvaja, 457 autobusa, uspinjaču, dva turistička vlakića, tri turistička kabrio autobusa i 16 specijaliziranih kombi vozila za prijevoz osoba s invaliditetom. Ostvaruje više od 14 tisuća polazaka vozila dnevno i preveze nešto manje od milijun putnika, a na godišnjoj razini prevali gotovo 65 puta udaljenost do Mjeseca i natrag. Čestitavši obljetnicu, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Ivo Čović naglasio je kako je obveza Holdinga građanima pružiti kvalitetnu uslugu. "Vjerujemo da ćemo na idućim obljetnicima i pokazati da smo u tome bili uspješni", istaknuo je.
VINKOVCI - Ovogodišnje 46. Vinkovačke jeseni održat će se od 9. do 18. rujna pod geslom "Ej, široki slavonski sokače", najavio je danas na konferenciji za novinare predsjednik Organizacijskog odbora manifestacije i vinkovački gradonačelnik Mladen Karlić. Geslo ovogodišnjih Vinkovačkih jeseni inspirirano je stihom Joze Ivakića, a scenarij za svečano otvorenje, posvećen sokaku i životu u njemu, napisala je Ana Cvenić. Pokrovitelj Vinkovačkih jeseni je Vlada RH, a središnju priredbu, 16. rujna, trebala bi, po najavama organizatora, otvoriti premijerka Jadranka Kosor. Tijekom desetodnevne manifestacije bit će održano pedesetak različitih priredaba, među kojima su folklorna večer, koja će okupiti 56 vukovarsko-srijemskih KUD-ova, Dječje vinkovačke jeseni sa 60 dječjih folklornih skupine, Državna smotra izvornoga hrvatskog folklora s 32 folklorne skupine te svečani mimohod sudionika 46. vinkovačkih jeseni u kojem će sudjelovati 71 folklorna skupina iz Hrvatske i inozemstva.
ZAGREB - Izložba "Lutke iz indeksa", na kojoj je predstavljeno dvadesetak lutaka koje su izradile studentice predškolskoga odgoja Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu, otvorena je večeras je u Muzeju grada Zagreba, u povodu Međunarodnog festivala kazališta lutaka, PIF-a. Izložba, kojom se želi pokazati da lutke osim odgojno-obrazovne uloge imaju estetske i likovne vrijednosti, nastala je u suradnji Međunarodnog centra za usluge u kulturi, organizatora PIF-a, Muzeja Grada Zagreba te Luke Petrača, predavača na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, čije su studentice napravile lutke. Po Petračevim riječima, izložene lutke, zijevalica, ginjol, marioneta i javanka, djela su izvanrednih studenata, kojima je na kolegiju Metodika likovne kulture jedan od zadataka bio oblikovanje tih četiriju vrsta lutaka. Ocijenio je kako će saznanja i iskustva dobivena kroz oblikovanje lutaka studentima koristiti u odgojno-obrazovnom radu s djecom rane i predškolske dobi, dok će posjetitelje izložbe zaokupiti bogatstvo izraza izložaka.
DUBROVNIK - Dubrovnik dobiva novi kulturni projekt koji pokreće vrsna hrvatska čelistica prepoznatljivoga glazbenog stila Ana Rucner, a ovogodišnji ogledni projekt pod nazivom "Ana u Gradu" donosi dva koncerta za vikend 16. i 17. rujna, najavljeno je večeras na susretu s novinarima. Festival je, rečeno je, nastao kako bi se produljila kulturno-turistička sezona, održat će se u drugoj polovici rujna i pridonijet će obogaćivanju ponude te boljoj promidžbi Dubrovnika, a prepoznali su ga grad, Hrvatska turistička zajednica i dubrovačko-neretvanska Turistička zajednica. Kako je rekla umjetnica Ana Rucner, želja joj je da taj projekt preraste u prepoznatljiv tradicionalni festival. Prvi od dva ovogodišnja koncerta bit će komorni koncert klasične glazbe koji će se održati u Kneževu dvoru 16. rujna, kada će Ana Rucner nastupiti u društvu uglednih umjetnika gudačkoga kvarteta Rucner, gitarista Darka Petrinjaka, gajdaša i lijeričara Stjepana Večkovića i violinista Marija Rucnera. Drugi koncert održat će se 17. rujna isrped crkve sv. Vlaha, a to će biti koncert moderne klasike koji umjetnica daruje Dubrovniku i gostima grada.
BOL - "Podmorje Zlatnog rata" naziv je izložbe fotografija, otvorene danas u Galeriji Doma kulture u Bolu na Braču, na kojima su snimci morskih stvorenja koja obitavaju oko zaštićenog prirodnog fenomena - plaže Zlatni rat. Organizator izložbe, koja će biti otvorena do kraja rujna, je ekološka udruga Zeleni Dalmacije, a autori su joj Bojan Jurman, Laslo Dani i Lovro Rumora. Ova izložba, kako je rečeno na otvaranju, želi doprinijeti podizanju svijesti o kulturi podmorja, jer je sve izraženiji trend nestajanja ribljih vrsta u Jadranskom moru. "Nestajanje ribljih vrsta u Jadranu posljedica je prekomjernog izlova, masovnog turizma i nasipavanja obalnog pojasa, a zagrijavanje mora pod utjecajem klimatskih promjena dodatno ugrožava opstanak. U mrežama je sve manje ribe. Zanstvenici, ribari i ekološke udruge svjesni su potrebe sveobuhvatnih i žurnih akcija. Našem je moru prijeko potreban biološki oporavak", navodi se u priopćenju ekološke Udruge "Zeleni Dalmacijeu povodu izložbe. Upozorava se da je naše podmorje "prepušteno devastiranju".
ZAGREB - Zagrebačke mažoretkinje osvojile su titulu prvakinja na 13. Europskom prvenstvu mažoretkinja koje se održavalo od 1. do 4. rujna na Maksimirskom stadionu u Zagrebu, priopćeno je danas iz Zagrebačkih mažoretkinja. Zagrebačke mažoretkinje na prvenstvo su se kvalificirale kao prvakinje Republike Hrvatske za 2011. godinu, i to u sva tri dobna razreda - seniorskom, juniorskom i kadetskom, ističe se u priopćenju. Na prvenstvu su sudjelovale 102 formacije s više od 2500 mažoretkinja iz 16 zemalja, a Zagrebačke su mažoretkinje titulu obranile u sva tri dobna razreda.