Prošloga je tjedna tečaj eura pao prema dolaru 1,9 posto, na 1,4215 dolara, što je njegov najveći tjedni pad od početka srpnja. Posljedica je to zabrinutosti investitora oko posustalog gospodarskog rasta i dužničke krize u eurozoni.
Industrijska aktivnost u eurozoni slabi, pokazuju najnoviji podaci. Pritom je u Njemačkoj aktivnost industrije zabilježila najslabiji rast u gotovo dvije godine.
Zbog toga su ojačale špekulacije da će Europska središnja banka (ECB) idućega tjedna odustati od daljnjeg zaoštravanja monetarne politike.
„Općenito se očekuje da će ECB promijeniti ton i ukazati da će pričekati s povećanjem kamatnih stopa u kratkome roku“, smatra John Praveen, strateg pri Prudential International Investments Advisersu. To bi, smatra on, moglo ojačati privlačnost dolara u odnosu na euro, iako ne mnogo.
Pritisak na euro prošloga su tjedna kreirali i slaba potražnja na aukciji španjolskih državnih obveznica te medijski napisi da bi međunarodni kreditori mogli uzeti stanku u reviziji grčkih mjera štednje, što bi moglo odgoditi primjenu drugog paketa financijske pomoći toj članici eurozone.
„I dok su problemi eurozone daleko premašili Grčku, činjenica da se zakonodavci ne mogu pozabaviti niti tim relativno malim problemom potkopava povjerenje investitora da će se moći uspješno nositi sa većom dužničkom krizom“, ističe Lema Komileva iz Brown Brothers Harrimana.
Prošloga je tjedna tečaj dolara ojačao i prema jenu - za 0,2 posto, na 76,79 jena.
Međutim, idućega bi tjedna mogao promijeniti smjer, zbog razočaravajućih podataka s američkog tržišta rada. U kolovozu je broj zaposlenih u SAD-u stagnirao, dok se očekivao rast za barem 75.000.
„Sa stagnacijom na američkom tržištu rada Fed dobiva veći prostor za uvođenje treće runde kvantitativnog monetarnog popuštanja na svom rujanskom zasjedanju. To bi bilo vrlo negativno za američki dolar“, kaže Douglas Borthwick, izvršni direktor pri Faros Tradingu.
Popuštanje monetarne politike loša je vijest za američku valutu, jer povećanje količine dolara u optjecaju smanjuje njegovu vrijednost.
'Švicarac' ponovno jača
Zbog nesigurnosti na svjetskim tržištima dionica, prošloga su se tjedna ulagači počeli povlačiti iz rizičnijih investicija, a ulagati u sigurna utočišta. Zbog toga ponovno jačaju švicarska i japanska valuta.
Tečaj eura potonuo je prošloga tjedna prema 'švicarcu' oko 5 posto, na 1,1105 franaka. Cijena dolara pala je, pak, 3,1 posto, na 0,7812 franka.
No, rastu očekivanja na deviznim tržištima da će japanska i švicarska središnja banka opet intervenirati kako bi suzbile snagu svojih nacionalnih valuta.
Obje središnje banke nedavno su poduzele znatne akcije na valutnim tržištima. Zbog toga su ulagači oprezni, spremni i na brze prodaje kako ne bi izazvali njihove intervencije. Svjesni su da središnje banke razvijenih gospodarstava imaju mnogo 'dublje džepove' čak i od najbogatijih investitora, pa se investitori izbjegavaju kockati s njima.
„Rizik od intervencije japanske i švicarske središnje banke ograničavat će dobitke jena i švicarca“, zaključuje Praveen.