Tečaj eura skočio je jutros 3,3 posto, na 1,1440 franaka, najvišu razinu u dva tjedna. 'Švicarac' je oslabio i prema američkoj valuti, pa je cijena dolara porasla za 2,7 posto, na 0,7988 franaka.
Švicarske novine SonntagsZeitung izvijestile su u nedjelju da je švicarska središnja banka (SNB) spremna vezati tečaj franka za euro nešto iznad razine od 1,10 franaka za euro.
Središnja je banka, pišu te novine, spremna poduzeti sve moguće mjere kako bi spriječila daljnje jačanje franka jer to ozbiljno ugrožava konkurentnost švicarskog gospodarstva.
Posljednjih tjedana SNB intervenirala je na valutnim tržištima prodajući franke, a smanjila je i ključne kamatne stope na gotovo nulu kako bi izazvala slabljenje 'švicarca', koji jača zbog toga što ulagači, u strahu od širenja dužničke krize u eurozoni i nove recesije, traže sigurna utočišta za svoj kapital.
No, potezi SNB-a nisu bili dovoljni, pa je polovicom prošloga tjedna tečaj eura pao na najnižu razinu u povijesti, na 1,0075 franaka.
Međutim, u posljednja dva dana prošloga tjedna cijena eura skočila je čak 7 posto prema franku, nakon prijetnje središnje švicarske banke u četvrtak da bi privremeno mogla vezati tečaj franka za euro i tako zaustaviti rast 'švicarca'.
SNB je nedavno poručio i kako je franak 'uvelike precijenjen', s čime se većina analitičara slaže. No, analitičari kažu i da je reakcija ulagača na prijetnju SNB-a pretjerana te da bi franak mogao ponovno ojačati ako se pokaže da je vezanje franka za euro neizvodivo.
„Ulagači prodaju franke zbog špekulacija o mogućem potezu SNB-a. No, pitanje je može li središnja banka doista zaustaviti jačanje 'švicarca' jer će se on smatrati valutom s najmanjim rizikom sve dok u eurozoni postoje dužničke problemi. Ipak, pričekajmo detalje o mogućoj akciji SNB-a“, kaže Daisuke Karakama, ekonomist u tvrtki Mizuho Corporate Bank u Tokiju.
Jutrošnji pad 'švicarca' posljedica je i stabilizacije cijena dionica na svjetskim burzama, nakon što su posljednjih tjedana oštro pale zbog smanjenje kreditnog rejtinga SAD-a, dužničke krize u eurozoni i strahovanja ulagača od izbijanja nove recesije u američkom gospodarstvu.
Nastavi li se oporavak svjetskih burzi, vratit će se, kažu analitičari, i sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama, pa će pasti potražnja za tzv. sigurnim utočištima za kapital, kao što su zlato ili valute s nižim prinosima, poput 'švicarca' i japanskog jena.