Velika nesigurnost na globalnim burzama i dalje podupire apetit investitora za kupnju valuta koje se tradicionalno smatraju sigurnim utočištima – švicarski franak i jen. Ipak, ulagači se pribojavaju novih intervencija švicarske i japanske središnje banke, tako da su protekloga tjedna njihovi tečajevi oslabili.
Švicarska središnja banka proteklih je dana ponovno bila aktivna u nastojanju da suzbije jačanje franka, ovoga puta na swap tržištu, a odlučila je povećati likvidnost i podizanjem depozita po viđenju s prijašnjih 120 na 200 milijardi franaka.
Tečaj švicarske valute spustio se prošli tjedan 2,09 posto prema euru, koji je u petak iznosio 1,1308 franaka.
U odnosu na dolar, franak je oslabio 2,94 posto, pa dolar vrijedi 0,7854 franaka.
A prema japanskoj valuti tečaj dolara potonuo je tijekom tjedna na samo 75,95 jena, što je njegova nova rekordno niska razina, nakon što je u ožujku dotaknuo 76,25 jena. Posljedica je to pisanja Wall Street Journala da japanski monetarni dužnosnici ne planiraju česte devizne intervencije.
Tečaj dolara ponešto se oporavio do petka, pa je u tjedan dana ipak zabilježio rast za 0,21 posto, na 76,48 jena. Od početka godine, međutim, dolar je oslabio prema jenu 5,8 posto.
U subotu je japanski financijski dnevnik Nikkei objavio kako Japan razmatra novu deviznu intervenciju zbog novog rekordno visokog tečaja jena prema dolaru. Nastavi li jen jačati, japanske vlasti poduzet će akciju na tržištu, a tražit će i razumijevanje za svoju jednostranu intervenciju od skupine G7, navodi Nikkei.
Ipak, analitičari sumnjaju u uspjeh takvih akcija.
„To sve govori da se nastavljaju zabrinutosti investitora oko globalne situacije, a to Bank of Japan neće moći riješiti samostalnim intervencijama“, kaže Andrew Wilkinson, analitičar pri Interactive Brokersu.
Protekloga tjedna, pak, tečaj eura ojačao je 0,99 posto prema dolaru, na 1,4392 dolara, i to unatoč nezadovoljstvu financijskih tržišta neadekvatnim i sporim odgovorom europskih dužnosnika na dužničku krizu u eurozoni, kao i naznakama problema europskih banaka s održavanjem likvidnosti.
Razlog tome je potražnja ruskih investitora za imovinom u eurima, kao i špekulacijama tržišta da Europska središnja banka kupuje talijanske državne obveznice.
Problemi u eurozoni potiču jačanje dolara
No, mnogi analitičari očekuju da će i tečaj dolara imati podršku, unatoč američkim fiskalnim problemima, jer će potražnja za američkom valutom rasti na svaki novi znak da financijske institucije u eurozoni imaju problema s likvidnošću.
“Definitivno vidimo probleme europskih banaka s financiranjem, zbog zlogukog kruga što ga čine dužnički problemi pojedinih država eurozone i njihova negativnog efekta na financijski sektor jer europske banke u svojim portfeljima imaju obveznice tih država. To pritišće tečaj eura. Intenzivira li se problem s likvidnošću europskih banaka, dolar postaje sigurno utočište. Kada govorimo o likvidnosti a ne solventnosti, dolar će imati prednost”, ističe Raghav Subbarao, valutni strateg pri Barclays Capitalu.
Investitori očekuju idućega tjedna govor predsjednika američke središnje banke Bena Bernankea nadajući se signalima daljnjih poteza Feda. Bernanke je prošle godine u Jacksone Holeu, na godišnjem zasjedanju Feda, najavio drugi krug kvantitativnog monetarnog popuštanja, koji je izazvao pad tečaja dolara, a rast cijena dionica.
No, analitičari nisu previše optimistični oko daljnjih monetarnih poticaja najvećem svjetskom gospodarstvu.
„Fed zaista više nema što učiniti jer kamatne stope ne mogu biti niže nego što jesu. Mnogo je nervoze, dio nje dolazi i iz Europe i ne vidim nikakvo dobro rješenje“, kaže Didi Weinblatt, potpredsjednica u fondu USAA Investment.
Kako ističe, štogod da se dogodi, američki dolar imat će podršku zbog činjenice da zaista nema alternative kupnji američkih državnih i korporativnih obveznica u odnosu na razinu likvidnosti i sigurnosti koju pružaju.