OSIJEK - Ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja Petar Čobanković danas je u Osijeku pozvao jedinice lokalne samouprave da korektno procijene štetu od elementarne nepogode, jer je to jedini način da oni koji su prijavili štetu i dobiju određenu odštetu. Na sastanku s poljoprivrednicima, predstavnicima prerađivačke industrije i dobavljačima reprodukcijskog materijala, koji tradicionalno organizira osječka Županijska komora, Čobanković je kazao kako bi eventualno multipliciranje šteta, u postupku procjene, dovelo do toga da proizvođači neće biti primjereno obeštećeni. Ocijenio je kako je prema dosad prikupljenim podatcima od posljedica visokih temperatura najviše stradala soja, štete na kukuruzu su različite, ali se uz cijene na tržištu očekuje solidan financijski rezultat, dok se kod suncokreta, unatoč suši, očekuje dobar urod. Osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak izvijestio je kako se, u ovome trenutku, šteta na poljoprivrednim površinama u ovoj Županiji, procjenjuje na oko 400 milijuna kuna, što je oko 40 posto vrijednosti proljetne sjetve, a da se završna procjena očekuje potkraj rujna. Čobanković je odgovorio kako osobno ne vjeruje u takvu procjenu šteta na površinama te Županije. Govoreći o isplati poticaja za jesensku sjetvu, ministar Čobanković kazao je kako je to pitanje regulirano zakonom i ne radi se ni o kakvom dužničko-vjerovničkom odnosu, pa će poticaji biti isplaćeni u proljeće iduće godine. Ove se godine ne može isplatiti akontacija, zbog donošenja Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji onemogućava stvaranje troškova izvan okvira predviđenih proračunom. Zakon je regulirao iznose i rokove isplate poticaja, i tu nema politizacije, niti isplatom poticaja itko ikoga ucjenjuje, ustvrdio je ministar Čobanković. Predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo pozvao je ministra i Vladu RH da pronađu načina za raniju isplatu poticaja, kako se ne bi dovodila u pitanje jesenska sjetva, ocijenivši kako se neki proizvođači pribojavaju da bi u slučaju promjene vlasti nakon parlamentarnih izbora, zakon o poticajima mogao biti promijenjen na njihovu štetu.
RIJEKA - Petnaestak članova Republičkog sindikata radnika Hrvatske (RSRH) danas je prosvjedovalo na riječkom Korzu jer radnicima Hrvatske pošte nije osigurana službena radna obuća. Glavna povjerenica RSRH-a za Primorsko-goransku i Istarsku županiju Ingrid Sušanj upozorila je da su neke odredbe Zakona o javnoj nabavi loše za radnike Hrvatske pošte, koji od 2009. nisu dobili službenu radnu obuću pa je moraju sami kupovati. Zakon o javnoj nabavi u nekim je člancima u izravnoj koliziji s pojedinim pravilnicima koji su sastavni dio paketa zakonodavstva o javnoj nabavi, pa se zbog toga mogu stalno podnositi žalbe Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Sindikalci ističu da svaka žalba zaustavlja postupak barem na tri mjeseca, pa su tri natječaja za nabavu službene ljetne obuće već "pala", odnosno postupak koji je počeo u veljači prošle godine još uvijek traje. Stoga radnici traže izmjenu Zakona o javnoj nabavi tako da se iz njega izuzme način nabave službene i zaštitne odjeće i obuće, a oni koji neosnovano ulažu žalbe i unedogled odugovlače postupak moraju nadoknaditi sve troškove nastale zbog njihovih neosnovanih žalbi.
ZAGREB - Tijekom proteklog vikenda, od 26. do 28. kolovoza, autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta (HAC) prošlo je 456.479 vozila te je naplaćena cestarina u iznosu od 20,29 milijuna kuna bez PDV-a, doznaje se iz HAC-a. Promet vozila veći je za 1,35 posto u odnosu na četvrti vikend kolovoza lani, dok je prihod od cestarine porastao 3,23 posto, pokazuju podaci HAC-a. Na autocesti Rijeka-Zagreb, po podacima istoimenog koncesionara, proteklog je vikenda na naplatnim kućicama u Lučkom na ulazu i izlazu bilo 191.274 vozila ili 10,67 posto više nego u četvrtom kolovoškom vikendu lani (od 27. do 29. kolovoza). Po podacima ARZ-a, preko mosta Krk proteklog je vikenda prešlo 29.750 vozila, što je u odnosu na isto razdoblje lani 19,69 posto više, a na naplatnoj postaji Rupa zabilježeno je 62.001 vozila ili njih 5,66 posto više. Na autocesti-Zagreb Macelj broj vozila je smanjen u usporedbi s četvrtim kolovoškim vikendom prošle godine za 0,26 posto, na 92.004 vozila, a prihod je povećan za 0,62 posto, na 3,26 milijuna kuna. Bina Istra je u razdoblju od 26. do 28. kolovoza na Istarskom ipsilonu zabilježila promet 116.503 vozila, što je za 23,5 posto više nego lani.
ZAGREB - Osam hrvatskih nacionalnih parkova u prvih je šest mjeseci ove godine posjetilo nešto više od 650.000 posjetitelja, a najposjećenija su bila Plitvička jezera s više od 313.000 gostiju, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Nacionalne je parkove u prvom polugodištu posjetilo ukupno 650.325 posjetitelja, a prevladavali su stranci kojih je bilo 497.541, dok je domaćih gostiju bilo 152.784. DZS u statistici posjetitelja važnijih turističkih znamenitosti i atrakcija ne objavljuje međugodišnju usporedbu, no usporede li se ovogodišnji s prošlogodišnjim polugodišnjim podacima pokazuje se da su ove godine nacionalni parkovi imali oko 12 posto više posjetitelja, pri čemu je porastao broj i domaćih i stranih turista - domaćih je bilo 8,4 posto više, a stranih 13,2 posto više. Plitvička su jezera u razdoblju od siječnja do lipnja zabilježila 313.479 posjetitelja, od čega su 216.553 bili stranci, a domaćih je bilo 51.926. Nacionalni park Krka u prvih je šest mjeseci posjetilo 175.779 gostiju, a i tu dominiraju stranci sa 139.628 posjetitelja. Po podacima DZS-a, nacionalni park Brijuni u prvih je šest mjeseci imao 63.968 posjetitelja, a slijede Paklenica sa 43.175 posjetitelja, Mljet s njih 22.627, Kornati sa 14.980 gostiju, dok su najmanje posjetitelja imali Risnjak (8.981) i Sjeverni Velebit (7.336).
ZAGREB - Približno dvije trećine korisnika interneta u Hrvatskoj korisnici su društvenih mreža, a petina ih upotrebljava internet za kupnju, pokazuju istraživanja agencije GfK provedena u srpnju na uzorku od 1.000 građana starijih od 15 godina. Od oko dva milijuna osoba starijih od 15 godina koje u Hrvatskoj upotrebljavaju internet, njih 64 posto koristi društvene mreže (Facebook, Twitter i druge). Na kraju prošle godine bilo ih je 57 posto. Društvene mreže u većoj mjeri koriste muškarci (67 posto) nego žene (62 posto), a prema dobi najviše internauta na društvenim mrežama je među populacijom između 18 i 24 godine - 92 posto. Slijedi skupina između 15 i 17 godina s udjelom od 88 posto te korisnici u dobi između 25 i 34 godine sa 80 posto. Među korisnicima interneta u Hrvatskoj, petina njih odnosno 20 posto obavlja online kupovinu, a još 12 posto razmišlja o tome.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna oslabila prema euru za 0,13 posto, pa srednji tečaj eura iznosi 7,481 kunu, dok je prema švicarskom franku ojačala za 2,80 posto i tečaj franka iznosi 6,339 kuna. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,481219 kuna, a franka 6,339479 kuna. Zadnji je put tečaj švicarske valute na tečajnici HNB-a bio na razini od 6,3 kune prije nešto više od mjesec dana, na tečajnici utvrđenoj 22. srpnja kada je srednji tečaj franka bio 6,304 kune. Na međunarodnim valutnim tržištima euro je danas ojačao prema franku za nešto više od jedan posto te se njime trenutno trguje na razini od 1,1832 franaka. Slabljenje 'švicarca' posljedica je najave švicarske banke UBS da bi mogla zaračunavati pristojbe na neke depozite u francima u nastojanju da obeshrabri korištenje te valute kao sigurnog utočišta za kapital. Na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, kuna je ojačala i prema američkom dolaru, za 0,27 posto, te prema britanskoj funti, za 0,04 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 5,158750 kuna, a funte 8,447628 kuna.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj su burzi cijene dionica danas porasle oko 1 posto, pa se Crobex indeks probio iznad psihološki važne razine od 2.000 bodova, no trguje se mirno, a obujam je mršav. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 1,1 posto, na 2.008 bodova, a Crobex10 0,95 posto, na 1.086 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 3,4 milijuna kuna, što je na razinama od petka u ovo doba. "Likvidnost je danas dosta skromna. Većina prometa ostvarena je dionicom HT-a, a niti jednom drugom dionicom nije ostvaren promet veći od pola milijuna kuna. Crobexi su, pak, u plusu oko 1 posto", kaže Davor Špoljar, stariji analitičar tržišta kapitala u Erste & Steiermaerkische bank. Najveći promet, oko 2,1 milijun kuna, ostvaren je do podneva dionicom HT-a, a cijena joj je porasla 0,3 posto, na 245 kuna. S prometom od oko 260 tisuća kuna, slijedi dionica Dalekovoda, pri čemu joj je cijena oslabila 0,4 posto, na 189 kuna. Među likvidnijim izdanjima najveća je dobitnica dionica Luke Ploče. Cijena joj je porasla 1,5 posto, na 860 kuna, uz promet nešto manji od 100 tisuća kuna.