MOSTAR - Prigodno je u petak navečer u Mostaru obilježena 18. obljetnica utemeljenja Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HR HB), uz pozive vodećih hrvatskih političara da se BiH preustroji tako da se izbjegne da Hrvati budu izvan vlasti ili da im drugi narodi biraju predstavnike kako se to dogodilo u hrvatsko-bošnjačkoj Federaciji BiH nakon posljednjih izbora. Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je da hrvatski političari neće odustati od izjednačavanja prava ovoga naroda s druga dva, Bošnjacima i Srbima. „Mi smo ponudili rješenje organiziranja BiH kroz četiri federalne jedinice koje daje prigodu da svaki narod i svaki građanin zadovolji svoje interese, te da se pronađe mjera između zahtjeva kolektiva i pojedinaca“, rekao je Čović. Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a i HDZ-a 1990. Božo Ljubić ocijenio je da je utemeljenje HR HB u kolovozu 1993. godine imalo povijesno utemeljenje za obranu Hrvata u BiH. Istaknuo je kako Hrvati u BiH imaju pravo zaštiti svoje interese i prava sukladno Međunarodnom paktu o ljudskim pravima. U sklopu obilježavanja 18. obljetnice Hrvatske Republike Herceg-Bosne upriličen je i okrugli stol na temu hrvatskih javnih medija s kojega je pozvana bošnjačka i srpska strana da omogući Hrvatima uspostavu hrvatskog radijskog i televizijskog kanala pri javnom RTV servisu BiH.
BEOGRAD - Srbin, izbjegao iz Hrvatske, Željko Drača uhićen je u SAD-u na temelju tjeralice koju je za njime raspisao zagrebački ured Interpola, izvješćuju u petak beogradski elektronički mediji, pozivajući se na nevladinu organizaciju Dokumentacijski centar Veritas. Nakon što ga je uhitila imigracijska policija, Drača, kojega se tereti za tjelesno zlostavljanje ratnih zarobljenika, u pritvoru američkog Federalnog zatvora čeka na deportaciju u Srbiju, navodi se. Kako se ističe, Županijski sud u Šibeniku je u studenom 1992. otvorio istragu u odsutnosti protiv 29 zatvorskih čuvara, među kojima i Željka Drače, zbog sumnje da su od rujna 1991. do listopada 1992. godine "u objektu Stare bolnice u Kninu fizički maltretirali zatvorenike". Drača je, navodi se, nakon operacije "Oluja" 1995. sa svojom obitelji otišao iz Hrvatske u Srbiju odakle se, nakon nekoliko godina, odselio u SAD gdje ga je dočekala hrvatska tjeralica za ratne zločine. Nakon što mu je zajamčeno da njegova supruga i djeca mogu ostati u SAD-u, on je pred Imigracijskim sucem pristao na deportaciju u Srbiju. To je prvi slučaj, navodi isti izvor, da netko od Srba uhićenih temeljem hrvatskih tjeralica bude deportiran u Srbiju umjesto izručenja Hrvatskoj. Navodno se iz pribavljenih sudskih spisa iz Hrvatske nije moglo zaključiti da je Drača maltretirao ijednog zatvorenika te će on, umjesto izručenja u Hrvatsku, biti deportiran u Srbiju, odakle će nastaviti pravnu borbu za dokazivanje nevinosti.
NEW YORK - Vlasti grada New Yorka naredile su obveznu evakuaciju stanovništva iz dijelova New Yorka koji bi mogli najjače biti pogođeni uraganom Irene, objavio je u petak gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg. Bloomberg je na konferenciji za novinare rekao kako bi evakuacija oko 250.000 ljudi mogla početi oko 16.00 po mjesnom vremenu, kada se otvore skloništa. "Dosad nikad nismo tražili obveznu evakuaciju i ne bismo ni sada da ne mislimo da bi ovaj uragan mogao biti vrlo opasan", rekao je Bloomberg. Evakuirat će se prije svega jug Manhattana, Coney Island, dio Brooklyna i Queensa, te dijelovi Staten Islanda.
PRIŠTINA - Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu, koji boravi u posjetu Kosovu, u petak je izjavio kako Turska podupire dijalog između Beograda i Prištine te nudi svoju pomoć da bi pridonijela miru na Balkanu. "Podupiremo dijalog između Prištine i Beograda u Bruxellesu. Ako se od nas bude tražilo, spremni smo pridonijeti kako bismo pomogli da na Balkanu zavlada mir", rekao je Davutoglu novinarima u Prištini, nakon sastanka s kosovskim kolegom Enverom Hoxhajom i kosovskim premijerom Hashimom Thacijem. Davutogluov posjet Kosovu događa se nekoliko dana prije nastavka u Bruxellesu, 2. rujna, dijaloga između Beograda i Prištine pod okriljem EU-a, nakon jednomjesečne krize na sjeveru Kosova. Davutoglu je istaknuo kako će Turska "osobitu pozornost obratiti na suverenitet i teritorijalni integritet Kosova."
TUNIS - Libijski pobunjenici protiv režima Moamera Gadafija zauzeli su u petak granični prijelaz prema Tunisu nakon što su protjerali vojnike lojalne libijskom vođi. Oporbene snage koje se bore protiv Gadafijeva režima na graničnom prijelazu Ras Dždir podigle su svoju zastavu. Pobunjeničke snage vodile su tijekom dana borbe s Gadafijevim vojnicima za preuzimanje kontrole nad tim prijelazom koji je ključna točka za opskrbu Tripolija putevima koji vode iz Tunisa. Ranije tijekom dana oporbene snage priopćile su da kontroliraju 95 posto Tripolija i da postoji još samo nekoliko džepova iz kojih se pruža otpor.
KANO - Muškarac koji se predstavio kao glasnogovornik islamističke sekte Boko Haram kazao je da je jedan pripadnik sekte u petak počinio samoubilački napad na sjedište UN-a u Abudži pri čemu je smrtno stradalo 18 osoba. "S velikom preciznošću počinili smo napad koji je bio temeljito pripremljen i obavljen. Već smo nekoliko puta kazali kako je jedan od naših glavnih ciljeva UN", rekao je muškarac u telefonskom razgovoru s novinarom agencije France presse, predstavivši se kao Abu Darda. Neovisni izvori nisu bili u mogućnosti potvrditi njegovu izjavu.
ALŽIR - Osamnaest ljudi je poginulo kada su dva bombaša samoubojica u petak napali vojarne u alžirskom gradu Cherchell. "Među 18 mrtvih, nalazi se 16 vojnika i dva civila", prenosi Reuters iz bolničkih izvora. U napadu na ulazu u vojarne, bombaši su se raznijeli eksplozivom, navodi se. Cherchell se nalazi manje od 100 km (62 milja) zapadno od glavnog grada Alžira. Inače, u Alžiru, energetskom izvozniku sjeverne Afrike, već su gotovo dva desetljeća bilježe sukobi između snaga sigurnosti i islamističkih militantnih skupina.
AŠKABAD - Turkmenistanski predsjednik Gurbangulij Berdimuhamedov amnestirao je više od 3.700 zatvorenika u povodu posljednje noći mjeseca ramazana, koja ove godine pada s petka na subotu, izvijestila je državna televizija. Odluka je "provedena u skladu s načelima milosrđa, pravednosti i humanizma te je donesena da bi učvrstila jedinstvo turkmenistanskog društva", rekao je Berdimuhamedov. Među puštenim zatvorenicima je i trideset stranih državljana, kazao je turkmenistanski predsjednik. Riječ je o trinaestoj amnestiji koju je od dolaska na vlast, 2006., nakon smrti svojeg prethodnika, diktatora Saparmurata Nijazova, naredio Berdimuhamedov. Unatoč tomu, njegovi protivnici optužuju ga da ne poštuje u potpunosti ljudska prava te da uvodi kult ličnosti poput Nijazova. Iako je dosad amnestiran velik broj političkih zatvorenika, u turkmenistanskim zatvorima i dalje ih je još puno, tvrde grupe za obranu ljudskih prava.