Najveći je gubitnik oko podneva bio indeks Frankfurtske burze DAX, koji je oslabio 2,4 posto i spustio se na 5.451 bod. Pariški CAC kliznuo je 1,8 posto na 3.063 boda a londonski Ftse bio je u minusu jedan posto i iznosio je 5.081 bod.
Sve su oči uprte u Jackson Hole u američkoj saveznoj državi Wyoming gdje će predsjednik Feda Ben Bernanke na skupu svjetskih bankara i ekonomista održati govor o stanju u najvećem svjetskom gospodarstvu.
Čeka se signal o mogućim dodatnim mjerama potpore posustalom američkom gospodarstvu.
"Bernanke će vrlo jasno dati do znanja da će učiniti sve što je potrebno kako bi podupro gospodarski rast ali sumnjam da će najaviti treći ciklus kvantitativnog ublažavanja monetarne politike", kazao je Heino Ruland iz frankfurtskog Ruland Researcha.
Fed je već kupio 2.300 milijardi dolara državnih obveznica a njegov najnoviji program, drugi ciklus kvantitativnog ublažavanja monetarne politike, završen je krajem lipnja.
Da bi tržišta porasla, potrebne su opipljive ekonomske činjenice koje će potvrditi da je sadašnje nepovoljno raspoloženje neutemeljeno, tumači Ruland. "Tada bismo mogli svjedočiti zaokretu na tržištima, u protivnom nesigurnost je prevelika", pojašnjava.
Najveći su gubici u oskudnoj trgovini u petak zabilježeni na Frankfurtskoj burzi, pri čemu je Deutsche Bank oslabio 3,3 a BASF 2,7 posto.
"Neki spekuliraju o raspadu eurozone, kupuju obveznice i prodaju dionice. Jesu li u pravu, to je druga stvar", ističe Ruland.
Među rijetkim dobitnicima na tržištu bile su dionice financijskog sektora, pri čemu trgovci tumače da je na njihovu vrijednost pozitivno utjecalo produljenje zabrane short-sellinga u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Belgiji.
Četiri su zemlje produljile privremene zabrane spekulativne prodaje dionica pojedinih financijskih tvrtki sredinom kolovoza kako bi zaustavile nagli pad vrijednosti bankovnih dionica.
Među dobitnicima izdvajale su se Intesa SanPaolo i UniCredit, koje su dobile na vrijednosti 0,4 odnosno 1,7 posto. Dvije su banke u ovoj godini oslabile oko 40 posto pod utjecajem prijetnje da se dužnička kriza u eurozoni mogla proširiti i na Italiju.
Indeks Tokijske burze Nikkei dočekao je završetak trgovine u plusu 0,3 posto, na 8.797 bodova.