ZAGREB - Premijerka Jadranka Kosor i čelnici poslovnih banaka potpisali su danas u Banskim dvorima dodatak memorandumu o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita uz valutnu klauzulu u švicarskim francima kojim se predviđa fiksiranje tečaja franka na 5,8 kuna na rok od pet godina, dok bi razlika anuiteta između tog fiksiranog i stvarnog tečaja formirala odgođeno potraživanje na koje bi se nakon šest mjeseci obračunavala naknada od maksimalno 3,95 posto. Premijerka Kosor ističe kako je to maksimum koji se uspio dogovoriti. "Ovo je maksimum koji smo uspjeli u pregovorima. Što se Vlade tiče, predlagali smo još neke prostore koje smo smatrali da možemo ispuniti, ali ponavljam, za dogovor su potrebne dvije strane", kazala je Kosor. Prema dogovoru, na iznos u odgođenom potraživanju u prvih šest mjeseci ne bi se obračunavala naknada, a nakon toga bi ona maksimalno bila 3,95 posto godišnje. Odgođeno potraživanje vodilo bi se u švicarskim francima, a za vrijeme trajanja ovisilo bi o kretanju tečaja iznad ili ispod 5,8 kuna. Pad tečaja ispod 5,8 kuna bio bi 'ispuhivanje ovog balona', kaže predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka. Tako bi se, ako se protekom roka od pet godina ili prije toga odgođeno potraživanje svede na nulu, kredit nastavio plaćati prema uvjetima iz osnovnog ugovora. Kod sklapanja ugovora o odgođenom potraživanju svaka će banka s klijentom dogovoriti način njegove otplate ako saldo po isteku pet godina bude pozitivan. Tako primjerice građani mogu odlučiti da iznos tog potraživanja plate jednokratno, da im se taj iznos pripiše ostatku glavnice kredita i otplaćuju ga kroz mjesečne rate i na rok koji im je preostao za sam kredit, ili da se to formira kao novi kredit. Dodatne će mjere moći koristiti svi građani koji imaju stambene kredite vezane uz švicarski franak. Prve izmjene rate prema dogovorenim mjerama mogu se očekivati u listopadu, najavio je predsjednik Uprave Raiffaisen banke Zdenko Adrović. Smanjenje kamatnih stopa na kredite stvar je svake banke i one će o tome odlučivati individualno, a Adrović očekuje da bi do toga moglo doći u rujnu, listopadu.
ZAGREB - Tečaj švicarskog franka na danas utvrđenoj tečajnici Hrvatske narodne banke nastavio je padati i u odnosu na jučerašnju tečajnicu franak je oslabio prema kuni za 0,98 posto i srednji tečaj franka iznosi 6,557034 kune. Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a ojačala i prema svim ostalim promatranim inozemnim valutama - prema euru za 0,07 posto, američkom dolaru za 0,33 posto i britanskoj funti za 0,01 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,448791 kunu, dolara 5,159514 kuna i funte 8,477058 kuna. Pad tečaja švicarskog franka u svakom je slučaju dobra vijest za korisnike stambenih kredita vezanih uz 'švicarac', a danas su Vlada i poslovne banke potpisali i dodatak memorandumu o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita uz valutnu klauzulu u švicarskim francima. Srednji tečaj švicarskog franka je prije tjedan dana, na tečajnici HNB-a utvrđenoj 10. kolovoza, dosegnuo rekordnu razinu od 7,164 kune, da bi krajem prošlog tjedna počeo padati što se nastavilo i prva dva radna dana u ovom tjednu, pa je tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnici u odnosu na prošlotjednu rekordnu razinu niži za 8,47 posto.
ZAGREB - Zaračunata bruto premija 26 osiguravajućih društava u Hrvatskoj iznosila je krajem srpnja ove godine 5,68 milijardi kuna, što je za 2,2 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, podaci su Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO). Po kumulativnim podacima HUO-a za prvih sedam ovogodišnjih mjeseci, u skupini neživotnih osiguranja zaračunata je bruto premija u iznosu od 4,35 milijardi kuna ili 1,9 posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a u skupini životnih osiguranja se sa 1,33 milijardi kuna bilježi pad od 3 posto.U skupini neživotnih osiguranja najzastupljenije je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od gotovo 1,78 milijardi kuna, što je u odnosu na kraj srpnja prošle godine porast za 1,2 posto. Po podacima HUO-a, najveći postotni rast premije bilježi se kod osiguranja jamstava, za čak 78,7 posto, na 3,14 milijuna kuna. Dvoznamenkaste stope rasta premije bilježe i osiguranje troškova pravne zaštite (za 18,6 posto, na 1,7 milijuna kuna) te osiguranje kredita (za 15,5 posto, na 78,5 milijuna kuna). Među 26 društava za osiguranje vodeću poziciju na hrvatskom tržištu i nadalje ima Croatia osiguranje s udjelom od 33,84 posto.
ZAGREB - Tvrtka Vipnet u drugom je kvartalu zabilježila pad ukupnih prihoda, ali i rast broja Vip korisnika, te zadržala stabilan udio u vrijednosti mobilnog tržišta koji iznosi 39,5 posto, izvjestili su iz te tvrtke. Ukupni prihod od 100,5 milijuna eura smanjen je za 9,1 posto u odnosu na drugi kvartal prošle godine zbog dodatnih beneficija ponuđenih korisnicima u recesijskim vremenima i velikim dijelom zbog regulacije cijena terminacije poziva u mobilnu mrežu, navodi se u priopćenju. Operativna dobit (EBITDA) je u drugom kvartalu iznosila 27,1 milijuna eura, kao izravna posljedica programa zbrinjavanja viška zaposlenih, dok je dobit prije kamata i poreza (EBIT) iznosila 11 milijuna eura. Smanjen je pad mjesečnog prihoda po korisniku (ARPU), koji u drugom kvartalu iznosi 13,3 eura. Unatoč tomu, Vipnet je zadržao stabilan udio u vrijednosti tržišta koji iznosi 39,5 posto, navodi se u priopćenju. Drugi kvartal bio je vrlo važan u segmentu povećanja konkurentnosti i proširenja opsega poslovanja, ističe predsjednik Uprave Vipneta Mladen Pejković pojašnjavajući da je uloženo je 8,8 milijuna eura u dugoročnu strategiju osiguranja kvalitete usluga i pokrivenosti Vip mrežom, ali i u inovativne proizvode i usluge. Također, Vipnet je započeo proces preuzimanja B.neta u iznosu od 93 milijuna eura. Transakcija je završena 8. kolovoza kada je Vipnet preuzeo 100 postotno vlasništvo nad B.netom. Broj Vip korisnika u drugom kvartalu ove godine iznosi 2,07 milijuna, što je porast od 1 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
ZAGREB - Prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom su tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje porasle za 6,5 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Na taj porast utjecale su cijene biljnih proizvoda koje su više za 7,1 posto, a statistika najveći rast cijene u drugom tromjesečju bilježi kod žitarica - za 81,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Prosječne cijene industrijskog bila porasle su za 29,7 posto. Statističari pritom napominju kako su moguće korekcije cijena kod nekih proizvoda žitarica i uljarica. Proizvođačke cijene mlijeka u drugom su tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje bile više za 7,1 posto, a konzumnih jaja za 4,5 posto. Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u poljoprivrednoj proizvodnji u drugom su tromjesečju na godišnjoj razini porasle za 18,3 posto. Pritom su najviše porasle cijene stočne hrane za 38,7 posto, te sjemena i sadnog materijala, za 25 posto. Poljoprivrednici su u drugom tromjesečju skuplje plaćali i gnojiva i energiju, s obzirom da je cijena gnojiva bila za 16,1 posto viša nego u drugom lanjskom kvartalu, a energije i maziva više za 20 posto.
ZAGREB - Sa smirivanjem svjetskih tržišta, na Zagrebačkoj burzi trgovanje je danas utonulo u letargiju uz vrlo slab promet, a daljnji smjer kretanja Crobexa ovisit će o vijestima koje će pristizati. Crobex indeks oko podneva je iznosio 2.016 bodova, što je 0,17 posto više nego jučer. Crobex10 oslabio je 0,08 posto, na 1.084 boda. Redovni promet dionicama dosegnuo je 2,5 milijuna kuna, što je otprilike 3 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Najlikvidnija je zasad dionica HT-a, s prometom od 881.000 kuna. Cijena joj je oslabila 0,86 posto, na 242,10 kuna. Slijedi dionica Končar Elektroindustrije, kojom je ostvareno 454.000 kuna prometa, a cijena joj je pala 0,55 posto, na 575 kuna. Nešto veći pad među likvidnijim izdanjima bilježi dionica Ericssona Nikole Tesle, i to za 1,25 posto, na 1.182 kune. Znatniji cjenovni rast, pak, ostvarila je dionica Belja, za 1,5 posto, te Ingre, za 1,15 posto.