ZAGREB - Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) traži od Ministarstva poljoprivrede da se uključi u pregovore oko otkupne cijene pšenice i seljake ne prepušta na milost i nemilost otkupljivačima, a ukoliko se problem ne riješi u nerednih osam dana ne isključuju mogućnost seljačkih prosvjeda. Predsjednik Odbora za udruge pri HPK Stjepan Kunovec na današnjoj konferenciji za novinare kazao je kako Komora traži od resornog ministarstva interventno djelovanje na tržištu vezano za otkupnu cijenu pšenice, a predsjednik Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje Dragutin Dukić ponovio je kako je cijena ispod 1,6 kuna za kilogram neprihvatljiva. Traže da ministrstvo uključi HBOR za isplatu akontacije od jedne kune za kilogram pšenice za svu predanu pšenicu u licencirane i ostale silose. Na osnovu dokumentacije i skladišnice HBOR bi raspolagao tom pšenicom do trenutka konačne prodaje pšenice i povrata akontiranog dijela sredstava koje je HBOR isplatio. Kamata na sredstva HBOR-a iznosila bi tri posto na godišnjoj razini bez valutne klauzule, a dodatne garancije na plasman sredstava dalo bi resorno ministarstvo. Kunovac je također istaknuo kako traže isplatu poticaja za ratarske kulture zasijane na jesen 2010. i to u maksimalnom iznosu, do 1. listopada. Napominje kako je žetva u tijeku, a u međuvremenu neki pojedinci nude iznimno nisku cijenu otkupa, od 1,10 do 1,20 kuna po kilogramu, što je neprihvatljivo.
ZAGREB - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u današnjem priopćenju ističe kako cijena električne energije nije poskupila, cijena je ostala na razini iz 2008. godine, a kako Vlada RH nije produžila odluku kojom se subvencionirala cijena struje za određene kategorije kupaca tim će se kupcima promijeniti računi za dosadašnji iznos subvencije. U priopćenju Ministarstvo podsjeća da je od 30. lipnja 2008. na snazi bila Odluka o provedbi mjera za ublažavanje porasta cijena električne energije građanima i kućanstvima kojom se subvencionirala cijena električne energije za određene kategorije kupaca. Vlada je tri puta produživala primjenu te odluke - u srpnju 2009., lipnju 2010. i prosincu 2010. godine, a zadnje produženje vrijedilo je do 30. lipnja 2011. "Vlada nije produžila navedenu Odluku što znači kako će se za određene kategorije kupaca promijeniti računi za električnu energiju za iznos subvencije koje je bio i naznačen na računima kao 'potpora građanima i kućanstvima'", ističu iz Ministarstva. Navode kako je prosječan iznos potpore po kupcu iznosio 7,49 kuna mjesečno, odnosno prosječna mjesečna potpora po razredima potrošnje iznosila je 7,72 kune za razred 0 - 2000 kilovatsati (kWh), 14,79 kuna za razred 2000 - 2500 kWh te 11,88 kuna za razred 2500 - 3000 kWh. Ukupni mjesečni iznos potpore iznosio je 10,8 milijuna kuna odnosno godišnje oko 130 milijuna kuna.
ZAGREB - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) neugodno su iznenađeni viješću da je Vlada od 1. srpnja ukinula subvencije za električnu energiju za kućanstva s godišnjom potrošnjom manjom od 3000 kilovatsati (kwh), te su stoga u pismu premijerki Jadranki Kosor zatražili da Vlada nastavi sa subvencijama, ali kroz bolje razrađeni model. NHS podsjeća da je 2008. godine, kada je donesena odluka o poskupljenju struje a Vlada zajedno s HEP-om izradila model subvencija koji sada ukida, upozoravao na negativne efekte toga poskupljenja po građane i gospodarstvo. Vlada je u međuvremenu u nekoliko navrata produljivala važenje tih subvencija, ali bez ikakvih promjena. U vremenu krize NHS je očekivao ne samo produljenje važenja subvencija, nego i njihovo proširenje. Umjesto toga, Vlada se odlučuje ukinuti mjere u situaciji koja je gora nego polovicom 2008., jer je u međuvremenu porastao broj nezaposlenih, plaće i materijalna prava velikog dijela radnika su smanjeni ili zamrznuti, mirovine su zamrznute, a mnoge su cijene porasle. Stoga NHS traži od Vlade nastavak subvencija, ali da konačno razradi taj model i nadopuni ga kako bi najveći dio ugroženih građana bio obuhvaćen subvencijama.
ZAGREB - Zelena gradnja u Europi postaje standard, a tako bi trebalo biti i u Hrvatskoj jer se njome unapređuje kvaliteta života te postižu brojne ekonomske i ekološke koristi, istaknuto je na današnjem skupu o zelenoj gradnji u organizaciji Savjeta za zelenu gradnju Hrvatske. Skup je okupio nekoliko desetaka sudionika različitih profila - građevinara, bankara, investitora i drugim zainteresiranih za zelenu gradnju, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje. Među njima bio je i predsjednik Republike Ivo Josipović koji je rekao kako bi Hrvatska trebala prihvatiti standarde zelene gradnje jer je riječ o ekološkom i razvojnom projektu koji Hrvatsku treba svrstati u red razvijenih zemalja. Koncept zelene gradnje sadrži ekonomsku, razvojnu i ekološku komponentu i poboljšava kvalitetu života građana. Siguran sam da će Hrvatska potičući zelenu gradnju učiniti korak naprijed i uvrstiti se među napredne zemlje koje brinu o kvaliteti života svojih građana, rekao je Josipović. Potpredsjednik Savjeta za zelenu gradnju Hrvatske Hrvoje Kvasnička smatra kako zelena gradnja može pomoći izlasku građevinarstva iz krize, a korisnicima i kupcima donijeti uštede energije i znatno veću kvalitetu života.
ZAGREB - Projekt "Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj" (EE projekt), koji su 2005. pokrenuli Ministarstvo gospodarstva i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Globalnim fondom za okoliš, postigao je dosad izvanredne rezultate, rečeno je na današnjem skupu u resornom ministarstvu. EE projekt pokrenut je s ciljem podizanja svijesti javnog sektora i građanstva o efikasnom korištenju energije te poticanja primjene ekonomski isplativih, energetski efikasnih tehnologija, materijala i usluga. Zahvaljujući tom projektu ostvarene su i značajne uštede - troškovi za energiju u zgradama u državnom vlasništvu smanjeni su za 91 milijun kuna godišnje, istaknula je stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Luisa Vinton. Okosnica EE projekta je izgradnja kvalitetnih kapaciteta za primjenu i provedbu sustavnog i kontinuiranog upravljanja energijom u svim javnim zgradama u Hrvatskoj.
ZAGREB - Tempo promjena u digitalnom gospodarstvu sve je brži, a mala i srednja poduzeća nužno moraju pratiti te promjene ako žele zadržati svoju konkurentnost na globalnom tržištu, istaknuto je danas na predstavljaju projekta e-Poslovanje u povodu početaka kampanje podizanja svijesti malih i srednjih tvrtki o važnosti elektroničkog poslovanja. Projekt "e-Poslovanje-Poboljšanje poslovne konkurentnosti putem elektroničkog poslovanja", vrijedan 1,55 milijuna eura, pokrenulo je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u cilju poboljšanja konkurentnosti subjekata malog gospodarstva. Projekt je započeo u svibnju 2010. i trajat će 22 mjeseca, a financira se u okviru europskog pretpristupnog programa IPA. Kroz projekt poduzetnici će imati prilike sudjelovati na treninzima usavršavanja elektroničkog poslovanja koji će se održavati u lokalnim centrima za poduzetništvo. Na natječaju je odabrano 10 najboljih poduzetničkih potpornih institucija diljem Hrvatske u kojim će educirani treneri za e-poslovanje provoditi radionice za poduzetnike.
ZAGREB - Tijekom lipnja u Hrvatskoj je prodan 4.621 novi automobil, što je 19,2 posto više nego u svibnju i 25,2 posto više nego u lipnju prošle godine, objavila je agencija Promocija Plus. U prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj je, prema podacima Promocija Plusa koji se zasnivaju na podacima MUP-a o registracijama, prodano 23.137 automobila ili 19 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Marka s najboljim prodajnim rezultatima u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci je Volkswagen sa 2.775 prodanih automobila i tržišnim udjelom od 12 posto. Opel je na drugom mjestu sa 2.458 automobila i udjelom od 10,6 posto, a treći je Renault sa 2.294 automobila, uz 9,9 posto tržišta. Među popularnijim markama, redom po prodajnim rezultatima, su Peugeot, Chevrolet, Škoda, Hyundai, Citroen, Ford i Dacia. Najprodavaniji model u prvih šest mjeseci je Škoda Octavia (1.177). Slijede Opel Astra, Volkswagen Polo, Opel Corsa i Volkswagen Golf.
ZAGREB - Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu za travanj ove godine iznosila je 6.375 kuna, što je 0,6 posto ili 38 kuna manje od neto plaće za ožujak, pokazuju podaci koje je objavio Odjel za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Za prva četiri mjeseca ove godine pak prosječna je neto plaća u Zagrebu iznosila 6.296 kuna i bila je nominalno veća za 2,6 posto nego za isto prošlogodišnje razdoblje. Najniže neto plaće u Zagrebu za travanj ove godine bile su u uslugama povezanim s upravljanjem i održavanjem zgrada, uređenju i održavanju krajolika, u iznosu od 3.137 kuna. U zaštitnim i istražnim djelatnostima prosječna zagrebačka neto plaća za travanj iznosila je 3.264 kune, a u proizvodnji odjeće 3.270 kuna. S druge strane, u nekoliko djelatnosti u Zagrebu prosjeci za travanj veći su od deset tisuća kuna. To su upravljačke djelatnosti - savjetovanje u vezi s upravljanjem sa 11.981 kunom, financijske djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova 11.236 kuna te promidžba (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta sa 10.707 kuna.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi dopodnevno trgovanje proteklo je mirno, Crobexi su, uz mršav obujam trgovanja, u minusu, a na listu milijunašica uvrstila se samo dionica HT-a, kojom je ostvarena gotovo polovina ukupnog redovnog prometa. Crobex indeks pao je do podneva 0,24 posto, na 2.225 bodova, najnižu razinu od 24. svibnja, kada je iznosio 2.219 bodova. Crobex10 skliznuo je, pak, 0,11 posto, na 1.207 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva oko 8 milijuna kuna. Na listu milijunašica do podneva se uvrstila samo dionica HT-a. Uz promet od oko 4 milijuna kuna, cijena joj je porasla 0,65 posto, na 258,77 kuna. U nešto većem fokusu ulagača je i dionica Đuro Đaković Holdinga. Nakon nekoliko dana snažnog rasta, jutros je cijena te dionice, uz promet od oko 400 tisuća kuna, pala 2 posto, na 68 kuna. Najveća je, pak, gubitnica dionica Luke Ploče, s padom cijene za više od 9 posto, na 1.078 kuna. No, uz mršav promet od oko 190 tisuća kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu blago ojačala prema euru, a oslabila prema američkom dolaru, britanskoj funti i švicarskom franku čiji je srednji tečaj ponovo prešao razinu od šest kuna. Kuna je prema euru ojačala za 0,07 posto, pa srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 7,388016 kuna. Istodobno su prema kuni ojačale sve ostale promatrane inozemne valute. Švicarski je franak poskupio 0,84 posto te njegov srednji tečaj iznosi 6,050296 kuna. Vrijednost britanske funte porasla je 0,23 posto, na 8,225357 kuna, a srednji tečaj američkog dolara od 5,101869 kuna viši je za 0,20 posto.