ZAGREB - Vjerujem da će rezultati referenduma za ulazak Hrvatske u EU biti iznad očekivanja, izjavila je premijerka Jadranka Kosor na današnjem skupu 2. dani EU fondova. Vjerujem da će puno više građana izaći na referendum i reći "da" nego to pokazuju sadašnja predviđanja i ankete, rekla je Kosor govoreći na informativnom skupu o mogućnostima korištenja EU fondova. Podsjetila je kako će Hrvatska u prvih šest mjeseci članstva u EU, u drugoj polovici 2013. godine, imati na raspolaganju sredstva iz financijske omotnice od oko 800 milijuna eura, a u prve dvije godine članstva ukupno više od tri milijarde eura. U korištenju pretpristupnih programa pomoći ostvaren je značajan napredak, pa smo tako do prošle godine imali potpisano oko 500 projekata u vrijednosti od oko 300 milijuna eura, a sada imamo potpisano više od 1000 projekata vrijednih oko 500 milijuna eura. S približavanjem datuma ulaska Hrvatska se treba što bolje pripremiti kako bi iskoristila svoju priliku, naglasila je Kosor. Dane EU fondova organiziraju Ministarstvo financija i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU s ciljem pružanja stručnih informacija o mogućnostima korištenja sredstava iz aktualnog IPA pretpristupnog programa, kroz koji je od 2007. do danas Hrvatska povukla gotovo 750 milijuna eura.
ZAGREB - Rezultati projekta Europske unije "Lokalna partnerstva za zapošljavanje-faza 3", kojem je opći cilj bio smanjiti nezaposlenost i prijetnje od nove nezaposlenosti, predstavljeni su danas na završnoj konferenciji u Zagrebu. U sklopu projekta, koji je financiran u okviru pretpristupne pomoću IPA s 1,9 milijuna eura i čiji je korisnik bio Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), restruktirurano je sedam postojećih, te osnovano 13 novih lokanih partnerstva za zapošljavanje u svrhu unapređenja razvoja ljudskih potencijala i provođenja aktivne politike tržišta rada, istaknuto je na predstavljanju. HZZ je prepoznao važnost lokalnih partnerstava te odlučio ojačati okvir za aktivnosti na lokalnim tržištima rada, kazala je ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah, naglasivši važnost planiranja na lokalnoj razini, predlaganja mjera i projekata. Joachim Frede, voditelj projektnog tima, kazao je da su tijekom provedbe, koja je trajala od studenog 2009. do srpnja 2011., izrađene i strategije razvoja ljudskih potencijala za sve županije i akcijski planovi na županijskoj razini, te provedena obuka kadrova o Europskoj strategiji zapošljavanja i Europskom socijalnom fondu.
ZAGREB - Promet u trgovini na malo u svibnju je u Hrvatskoj realno porastao za jedan posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Po podacima DZS-a, promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine nominalno je porastao za 4,3 posto, a realno za 1 posto. Time je nastavljen rast prometa u trgovini na malo, ali je taj rast usporen u odnosu na travanj kada je zabilježen realan rast maloprodaje za 3,7 posto. U posljednjih deset mjeseci promet od trgovine na malo rastao je u devet mjeseci, a pad je zabilježen jedino u ožujku ove godine kada je na godišnjoj razini maloprodaja zabilježila realan pad za 2 posto. No, stope rasta su skromne, a analitičari to ponajprije pripisuju slabostima na tržištu rada i inflatornim pritiscima.
ZAGREB - Usporedi li se kretanje gospodarskog oporavka u Hrvatskoj s drugim sličnim zemljama primjetno je da Hrvatska iz gospodarske krize izlazi sporije i trenutno je jedina od zemalja 'nove Europe' koja ne bilježi pozitivan gospodarski rast, navode analitičari Privredne banke Zagreb podsjećajući da je hrvatski BDP u prvom ovogodišnjem tromjesečju pao za 0,8 posto. Nakon objave tog podatka Državnog zavoda za statistiku analitičari najvećih hrvatskih banaka, ali i MMF-a ukupnu su godišnju procjenu smanjili na 1,0 do 1,2 posto. Tako je gotovo jednoglasno letvica gospodarskog rasta za 2011. spuštena s prvotno očekivanih prosječnih 1,5 na spomenutih oko 1,0 posto uz uglavnom uravnotežene rizike da taj rast bude i nešto manji, ali i mogućnosti da bude i blago veći od prognoziranog, navodi se u PBZ Tjednim analizama. Očekivanja su analitičara PBZ-a da će drugo tromjesečje ove godine u Hrvatskoj napokon donijeti pozitivnu stopu gospodarskog rasta. S obzirom da je u drugom kvartalu prošle godine zabilježen pad BDP-a od 2,3 posto odnosno da je baza relativno niska smatraju da će ovogodišnji drugi kvartal donijeti rast od 1,0 posto s mogućnošću da bude i nešto veći ovisno o turističkoj predsezoni. Glavni faktor rasta u drugom i posebno trećem kvartalu trebala bi biti inozemna potražnja s aspekta izvoza usluga odnosno turizma.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj je burzi danas promet nešto veći nego što je bio proteklih tjedana, no Crobexi i dalje stagniraju. Crobex indeks oslabio je do podneva 0,09 posto, na 2.234 boda, a za toliko je skliznuo i Crobex10, na 1.209 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva oko 9 milijuna kuna, što je 4 milijuna kuna više nego u petak u to doba. S prometom od oko 2 milijuna kuna, na listi najlikvidnijih vodeće mjesto drži dionica HT-a. No, cijena joj stagnira na razini od oko 256,60 kuna. Sa sličnim prometom do podneva slijedi Zagrebačka banka, a ni toj se dionici cijena nije znatnije promijenila, kreće se oko 290 kuna. Snažno je, gotovo 10 posto, poskupila dionica Đuro Đaković Holdinga. Uz promet od 1,3 milijuna kuna, cijena joj je dosegnula 69,40 kuna. Time je nastavljen rast cijene te dionice od prošloga tjedna, nakon što je tvrtka izvijestila o novim poslovnim ugovorima s Janafom i HŽ-om. S Janafom je ta tvrtka potpisala ugovor, vrijedan ukupno 218 milijuna kuna, o izgradnji triju novih spremnika za naftu na terminalu Omišalj.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke blago oslabila prema euru, dok je ojačala prema američkom dolaru i švicarskom franku, pa se srednji tečaj franka spustio nešto malo ispod razine od 6 kuna. U odnosu na prethodnu tečajnicu kuna je na danas uvrđenoj tečajnoj listi HNB-a oslabila prema euru za laganih 0,08 posto, pa srednji tečaj eura iznosi 7,393656 kuna. Prema švicarskom franku kuna je pak ojačala za 0,34 posto, tako da je srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a pao ispod šest kuna i iznosi 5,999396 kuna. Srednji tečaj franka bio ja iznad šest kuna od 23. svibnja ove godine, a rekordu razinu od 6,22 kune dostigao je na tečajnici HNB-a utvrđenoj 27. lipnja. U odnosu na tečajnu listu od petka kuna je prema dolaru ojačala za 0,12 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tačajnoj listi HNB-a iznosi 5,091348 kuna. Britanska funta je pak dobila na vrijednosti u odnosu na kunu za 0,65 posto, pa srednji tečaj funte iznosi 8,206055 kuna.