"Navodi iz optužnice nisu nam dopustili donijeti osuđujuću presudu samo da smo razmatrali formalnu stranu optužnice", rekao je u ponedjeljak predsjedajući županijskog sudskog vijeća Hamo Kebo objavljujući nepravomoćno presudu. Pojasnio je kako je u optužnici bilo dosta propusta i nedorečenosti, no ipak je razložio sve točke navodeći da se ni po jednoj nije moglo osuditi bilo koga od bivših dužnosnika HPT-a.
Dodao je da državno odvjetništvo nije utvrdilo postojanje zloporabe službenog položaja ili ovlasti jer nije utvrđeno "pribavljanje imovinske koristi ili prekoračenje ovlasti" optuženih.
Sud je prihvatio i dokaze obrane koja je utvrdila da Čović u vrijeme spornih odluka o prijenosu udjela u tvrtki Eronet s Federacije BiH na tri privatne tvrtke, Hercegovina osiguranje, Alpinu commerce i Croherc, uopće nije bio predsjednik Upravnoga odbora. Također je odbacio odgovornost i pet članova Upravnoga odbora - Vladimira Šoljića, Slavice Josipović, Nevena Đukića, Matana Žarića i Ivana Baćka, kao i tadašnjeg direktora Marinka Gilje.
Nasuprot navodima državnog odvjeništva, sudsko vijeće je navelo da su dugovi HPT-a bili puno veći nego što je navedeno u optužnici.
Državni odvjetnik Zdenko Kovač nakon izricanja presude, nije komentirao slučaj. Odvjetnici su pak istaknuli zadovoljstvo presudom.
"Oslobađajuća presuda je bila očekivana i jedina moguća. Optužnica je imala toliko manjkavosti što je sudsko vijeće najbolje obrazložilo. Svaki dodatni komentar bio bi suvišan", rekao je jedan od dvojice Ćovićevih odvjetnika Davor Martinović.
"Slučaj je posve jednostavan. Nema djela, nema koristi i nema kaznene odgovornosti", rekla je braniteljica Vladimira Šoljića, mostarska odvjetnica Nada Dalipagić.
Optužnica je teretila direktora tadašnjeg HPT-a Mostara Marinka Gilju, Dragana Čovića kao bivšeg predsjednika upravnog odbora HPT-a Mostar, te članove Vladimira Šoljića, Slavicu Josipović, Nevena Đukića, Matana Žarića i Ivana Baćka da su nezakonito prenijeli udjele od 51 posto u tadašnjoj tvrtki mobilne telefonije Eronet trima privatnim tvrtkama Crohercu, Alpini Commerc i Hercegovina osiguranju. HPT je dugovao za izvedene građevinske radove ministarstvu obrane Federacije BiH, a za koje su pak radove izvodile ove tri privatne tvrtke zbog čega je cesijom s udjelima u Eronetu riješeno ovo dugovanje.