Crobex indeks bio je oko podneva u minusu oko 0,3 posto, na 2.235 bodova, dok je Crobex10 oslabio 0,02 posto, na 1.212 bodova.
Redovni promet dionicama iznosio je do podneva oko 3 milijuna kuna, što je otprilike 700 tisuća više nego u petak u ovo doba.
„Na burzi nema previše uzbuđenja, pa je, što se prometa tiče, danas doista mršav dan. Promet veći od 100 tisuća kuna ostvaren je sa samo pet dionica, a tek je jednom dionicom ostvaren promet veći od milijun kuna“, kaže Anto Augustinović, stariji analitičar tržišta kapitala u Erste & Steiermaerkische bank.
Jedina milijunašica je dionica HT-a. Uz promet od 1,14 milijuna kuna, cijena joj je oslabila 0,2 posto, na 256,50 kuna.
Slijedi dionica Zagrebačke banke, s prometom od oko 430 tisuća kuna i rastom cijene za 0,3 posto, na 290 kuna.
Među najlikvidnijima se po rastu cijene od 1 posto ističe dionica Atlantske plovidbe.
Građevinski je sektor, pak, pod pritiskom. Cijene dionica Dalekovoda, IGH i Tehnike pale su između 2 i 5 posto.
Jutros objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je fizički obujam građevinskih radova u travnju, u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, bio manji za 12,9 posto.
Travanj je tako 25. uzastopni mjesec u kojem je fizički obujam građevinskih radova, mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima, pao na godišnjoj razini
„Trguje se mirno jer nema poticajnih vijesti ni s domaćih, ni sa stranih tržišta. Jedina značajna bila je u petak vijest o završetku hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom, no na tu je vijest tržište reagiralo već prije“, zaključuje Anto Augustinović.
I na europskim se burzama danas trguje oprezno jer ulagači nisu voljni znatnije mijenjati pozicije dok ne bude poznat ishod rasprave u grčkom parlamentu o nepopularnim mjerama štednje.
Londonski FTSE, frankfurtski DAX i pariški CAC indeks bili su oko podneva u plusu 0,1 posto. Za toliko su na dobitku bili i američki terminski indeksi, pa se i na Wall Streetu danas može očekivati oprezno trgovanje.
U fokusu ulagača je Grčka, gdje je parlament započeo raspravu o mjerama za smanjenje proračunskog manjka, koje su uvjet za novi međunarodni kredit kako bi Grčka mogla ispuniti svoje kreditne obveze. Konzervativna oporba odbija pozive na nacionalno jedinstvo, pa vlada premijera Georgea Papandreoua ovisi o tankoj parlamentarnoj većini.