"Omogućavanje prijevremenih izbora bilo bi najdržavotvorniji potez koji su Socijalni demokrati (SD) ikad napravili", rekao je Janša komentirajući krizu vlade za televizijsku postaju Info-tv, a prenose u četvrtak Slovenska tiskovna agencija i ostali slovenski elektronički mediji.
Pojasnio je da bi na prijevremenim izborima po svim prognozama najviše mandata u parlamentu osvojila njegova Slovenska demokratska stranka (SDS), ali bi druga najjača stranka u državi bili Pahorovi Socijalni demokrati (SD). Među dvjema najjačim strankama onda bi nakon prijevremenih izbora, a "u korist države", bila moguća suradnja, bilo u vladi ili u obliku konstruktivne suradnje s oporbom.
Ako Pahor i njegova stranka popuste pritiscima stranke Zares i Liberalnih demokrata (LDS), iza kojih se kriju "interesi kapitala i klijentelističke veze", te ako dođe do rekonstrukcije s novom vladom ljevice i novim mandatarom, nastavila bi se sadašnja politika i odužio izlazak iz krize, a Socijaldemokrati bi opet postali marginalna stranka, ocijenio je Janša.
Komentirajući nastalu političku situaciju nakon što su dvije stranke u sadašnjoj koalicijskoj vladi za svoj ostanak u vladi kao uvjet postavile njenu "temeljitu rekonstrukciju" na čelu s novim premijerom, Janša je ustvrdio da bi takva vlada imala upitnu legitimnost i da bi se nastavilo "ubrzano klizanje prema katastrofi" zbog posljedica ekonomske krize koju vlada ljevice ni do sada nije znala riješiti.
Mirovinska reforma je na referendumu pala, no ona ne bi niti trebala biti prioritet nego je to samo jedna od reformi koje je potrebno provesti i to ne prva, naveo je Janša.
Po Janšinim riječima, Pahor bi prijevremene izbore morao omogućiti već i zbog zabrinjavajućeg podatka da Slovenija u oporavku iz ekonomske krize znatno zaostaje za drugim članicama Europske unije. On je pritom naveo podatak da je prosječni rast BDP-a u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prethodni kvartal u zemljama EU-a iznosio 0,8 posto, a u Sloveniji samo 0,3 posto, te da sadašnja vlada svakog mjeseca zaduži državni proračun za "200 do 250 milijuna eura" koji idu u potrošnju, a ne u mjere ekonomskog oporavka, pa će zato inzistiranje ljevice da ostane na vlasti, po njegovu mišljenju, krizu samo produbiti.