Znanstvenici fakulteta primijenjenih društvenih znanosti iz Nove Gorice istraživali su koliko se Slovenci osobno osjećaju državljanima Europske unije, pri čemu se pokazalo se da je osjećaj pripadnosti Europskoj uniji među Slovencima u padu.
U ovogodišnjem ispitivanju, identitet "europskih državljana" iskazalo je 65,50 posto ispitanika. Prilikom prvog takvog ispitivanja u svibnju 2009. na pitanje osjećaju li se europskim građanima ili ne potvrdno je odgovorilo 72 posto ispitanika, a prošle godine 68 posto.
Padajući trend povezan je s gospodarskom krizom, a Slovenci u Europskoj uniji sve više vide integraciju koju karakteriziraju gospodarske koristi i zajednička valuta, a ne više tradicionalne vrednote poput demokracije i vladavine prava, protumačili su najnovije rezultate istraživači s fakulteta u Novoj Gorici.
Prema ispitivanju Eurobarometar iz prve polovice 2008., što ga je provelo predstavništvo Europske komisije u Ljubljani u vrijeme kad je Slovenija predsjedala EU-om, 80 posto Slovenaca izjasnilo se da se osjećaju "Europljanima". Potpora zajedničkoj europskoj valuti euro u ispitavanju Eurobarometra iz te godine bila je najviša u Irskoj i Sloveniji (68 posto).
Slovenci u ovakvim i sličnim anketama tradicionalno jače od ispitanika u drugim članicama podržavaju širenje integracije te iskazuju optimizam glede prevladavanja gospodarske krize, a natprosječni interes pokazuju za zajedničku vanjsku i sigurnosnu europsku politiku.
Na referendumu 2003. godine, koji je održan godinu dana prije uključenja države u EU, za članstvo je glasovalo visokih 89,64 posto građana koji su sudjelovali na referendumu.