WASHINGTON - Rast cijena hrane i goriva koče oporavak svjetskog gospodarstva u ovoj godini, konstatirala je Svjetska banka (SB) u najnovijem redovnom izvješću, snizivši prognozu svjetskog gospodarskog rasta u 2011. Tako u svojim prognozama za razdoblje od 2011. do 2013. u Banci sada očekuju da će svjetsko gospodarstvo u tekućoj godini porasti za 3,2 posto. U siječanjskim prognozama očekivali su rast od 3,3 posto. Prošle godine stopa rasta svjetskog gospodarstva iznosila je 3,8 posto. U idućoj godini svjetsko gospodarstvo bi moglo porasti za 3,6 posto, a ista stopa rasta očekuje se i u 2013., procjenjuju u Svjetskoj banci. "Pritom bi daljnje povećanje ionako visokih cijena nafte i hrane moglo značajno ograničiti gospodarski rast i naškoditi siromašnima", upozorio je glavni ekonomist Svjetske banke Justin Lin. Redovno polugodišnje izvješće Svjetske banke sadrži prognoze za skupinu zemalja s visokim primanjima, te za skupinu zemalja u razvoju. Skupina zemalja s visokim primanjima obuhvaća podskupinu članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), te eurozonu, Japan, Sjedinjene Države i podskupinu zemalja koje nisu članice OECD-a (u koju Svjetska banka ubraja i Hrvatsku).
ZAGREB - Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble smatra da će Grčka uskoro objaviti insolventnost i smatra da je nužno restrukturirati grčki dug, prenose europski mediji u srijedu navode iz pisma koje je procurilo u javnost. "Suočeni smo s realnim rizikom prvog pravog slučaja insolventnosti u eurozoni", napisao je njemački ministar financija u pismu predsjedniku Europske središnje bake (ECB) Jeanu-Claudeu Trichetu, kojeg se domogao njemački tisak. Služeći se neuobičajeno oštrim izrazima za europske dužnosnike, Schaeuble je zatražio da se Grčkoj stavi na raspolaganje dodatna pomoć, naglasivši da bi privatne banke trebale sudjelovati u troškovima spašavanja mediteranske zemlje. Koliko je poznato, dužnosnici EU-a i zemalja članica trenutno rade na novom paketu pomoći za Grčku, povrh 110 milijardi eura odobrenih prošle godine. Procjenjuje se da bi njegova ukupna vrijednost mogla iznositi 60 milijardi eura. Očekuje se da će europski ministri financija postići dogovor o pomoći 20. lipnja, samo tri dana uoči samita šefova država i vlada, pri čemu njemački ministar sugerira da bi trebalo prisiliti i privatne vjerovnike da prihvate odgodu povrata zajmova odobrenih Grčkoj.
BRUXELLES - Gospodarski rast u skupini 17 država članica eurozone iznosio je u prva tri mjeseca ove godine 0,8 posto u odnosu na posljednje tromjesečje 2010., objavila je Europska unija. Konačni potvrđeni podaci europske statističke agencije pokazuju ubrzanje oporavka eurozone u razdoblju od siječnja do kraja ožujka u odnosu na 0,3-postotni rast u prethodnom tromjesečju. U odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje gospodarstvo eurozone poraslo je za 2,5 posto. Cijela Unija, koja uz članice eurozone uključuje i moćne zemlje poput Britanije i Poljske, također je u prvom tromjesečju zabilježila rast u odnosu na prethodna tri mjeseca po stopi od 0,8 posto, nakon skromnog 0,2-postotnog rasta u posljednja tri mjeseca prošle godine. Istu stopu rasta kao i eurozona, od 2,5 posto, 27-člana Europska unija zabilježila je i na godišnjoj razini. Potrošnja kućanstava u zoni primjene jedinstvene europske valute porasla je u prvom ovogodišnjem tromjesečju za samo 0,3 posto, te za 0,2 posto u EU27. Izvoz je u eurozoni povećan za 1,8 posto dok je u 27-članoj Uniji bio veći za 2,2 posto.
FRANKFURT - Obujam trgovinske razmjene između Njemačke i ostalih zemalja svijeta smanjio se u travnju, pokazali su službeni podaci, poduprijevši prognoze o usporavanju svjetskih aktivnosti u središnjem dijelu godine. Njemački izvoz pao je za 5,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je uvoz smanjen za 2,5 posto, priopćio je njemački statistički ured. Njemačka, drugi najveći svjetski izvoznik nakon Kine, zabilježila je u travnju sezonski i kalendarski prilagođen trgovinski višak od 12 milijardi eura. U ožujku višak je iznosio 18,8 milijardi eura. Ukupna vrijednost izvoza iznosila je 85,9 milijardi eura, pokazali su prilagođeni podaci. Uvoz je dosegnuo vrijednost od 73,9 milijardi eura. Podaci njemačke središnje banke koji daju opću sliku trgovine pokazali su višak na tekućem računu bilance plaćanja u travnju od 8,8 milijardi eura, što je oštar pad u odnosu na 12 milijardi eura zabilježenih u istom mjesecu godinu dana ranije. Nakon vrlo snažnog prvog tromjesečja, predviđa se da će njemačko gospodarstvo, najveće u Europi, malo usporiti u narednim mjesecima, ali da će i dalje bilježiti snažnu godišnju stopu rasta od oko 3,0 posto, smatraju privatni ekonomisti.
STRASBOURG - Zemlje Europske unije moći će cestovnim prijevoznicima naplatiti zagađivanje zraka i buku koje uzrokuju, odlučio je u utorak Europski parlament. Dodatne cestarine, koje će se naplaćivati putem čipova koje će se skenirati pri prolasku kamiona preko nadzornih točki, zamišljene su kako bi se potaknulo tvrtke da ulažu u opremu koja nanosi manju štetu okolišu. Novi propisi, usvojeni u Europskom parlamentu, još trebaju odobrenje država članica. Zakon će "osigurati da prihod od tih cestarina bude iskorišten za poboljšanje performansi prometnih sustava i smanjenje zagađenja", priopćio je Parlament. Nove cestarine iznosit će u prosjeku tri do četiri eurocenta po vozilu i po kilometru, a ovisit će o gustoći prometa. Zakon će se odnositi na vozila teža od 3,5 tone, osim ako države članice ne uvedu iznimke, a morat će se obvezati da će novac iskoristiti za poboljšanje prometnih mreža i smanjenje zagađenja. Unatoč kritikama aktivista za zaštitu okoliša da nove mjere ne idu dovoljno daleko, europski povjerenik za promet Siim Kallas ocijenio ih je "revolucijom" u prometu, u sklopu širih napora da se promet prebaci s cesta na željeznicu.
LJUBLJANA - Zbog odbijanja mirovinske reforme na referendumu Slovenija će rebalansom proračuna za ovu godinu morati uštedjeti dodatnih 400 milijuna eura kako bi stabilizirala svoje javne financije i ispunila prihvaćene obveze iz Pakta stabilnosti, navode slovenski mediji. Najavio je to ministar za razvoj i europske poslove Mitja Gaspari, reagirajući na izvješće Europske komisije koja je slovenskoj vladi preporučila dodatne mjere za financijsku stabilizaciju, kako bi mogla izvršiti preuzete obveze po kojima bi svoj proračunski deficit od 5,5 posto do 2013. trebala smanjiti na manje od tri posto BDP-a i zaustaviti rast javnog duga, te se tako opet naći u okvirima maastrichtskih kriterija propisanih za članice eurozone. U poslovnom dnevniku "Finance" ovih dana profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Jože Damijan je izjavio da je Slovenija je u zadnje tri godine udvostručila javni dug te se tom "alarmantnom dinamikom" opasno približila zemljama poput Grčke, Irske i Portugala. Damjan smatra najproblematičnijim to što je vlada najveći dio novog zaduživanja usmjerila u tekuću potrošnju i u subvencioniranje tvrtki s radnicima "na čekanju", a ne u restrukturiranje gospodarstva. Slovenija kamate za kredite već sada plaća dva posto svog BDP-a godišnje, tvrdi Damjan.
WASHINGTON - Kratkotrajna američka insolventnost koja bi prisilila vladu u Washingtonu da sreže potrošnju jeziva je zamisao koja bi mogla destabilizirati svjetsko gospodarstvo i dodatno zaoštriti ionako napete odnose s vjerovnicima poput Kine, upozorili su u srijedu vladini dužnosnici i ulagači. Sve više zastupnika Republikanske stranke u američkom Kongresu smatra da bi tehnička insolventnost možda bila prihvatljiva ako bi prisilila Bijelu kuću da prihvati značajne rezove potrošnje. Ta je zamisao svojedobno cirkulirala tek na marginama Republikanske stranke da bi u međuvremenu počela prodirati i u mainstream, izvijestio je Reuters u utorak. "Kako bi se moglo dopustiti da SAD objavi insolventnost? Držimo da to nije moguće jer bi izazvalo ogromnu paniku u cijelom svijetu", ističe jedan dužnosnik indijske središnje banke. Indijski dužnosnici tumače da nemaju puno izbora i da moraju kupovati američke državne obveznice jer još uvijek spadaju među najsigurnija i najlikvidnija ulaganja u svijetu. Po američkim podacima, vrijednost indijskog portfelja američkih državnih obveznica iznosila je na kraju ožujka 39,8 milijardi dolara.
TOKIO - Međunarodni monetarni fond (MMF) u srijedu je izmijenio gospodarsku prognozu za Japan u 2011., pozivajući treće po veličini svjetsko gospodarstvo da usvoji ambicioznije mjere kako bi smanjilo ogroman dug. MMF je snizio prognozu rasta za Japan za 2011., predviđajući pad aktivnosti za 0,7 posto. U travanjskim redovnim prognozama, objavljenim nakon najvećeg potresa u japanskoj povijesti, predvidio je njihov rast za 1,4 posto. U 2012. u MMF-u očekuju rast japanskog BDP-a za 2,9 posto. "Japansko gospodarstvo i dalje se suočava s nepovoljnim utjecajem posljedica potresa, ali bi se trebalo početi snažno oporavljati u drugoj polovici godine", ocjenjuju u MMF-u. "Početni šok zbog katastrofe bio je težak, ali su brze i odlučne mjere vlade i središnje japanske banke pomogle ograničiti njezin utjecaj na gospodarstvo“, navodi se u izvješću. MMF upozorava da Japan mora provesti ambiciozniji srednjoročni plan kako bi srezao najveći javni dug u industrijaliziranom svijetu, i to kroz veće poreze, kako bi sačuvao povjerenje ulagača.
DUBLIN - Francuska bi mogla iskoristiti pravo veta kako bi spriječila smanjenje kamatne stope na međunarodnu pomoć EU-a i MMF-a Irskoj, objavio je u srijedu irski Examiner. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy želi da Irska poveća nisku stopu poreza na dobit u zamjenu za sniženje za jedan postotni bod kamatnih stopa na zajam u visini 45 milijardi eura koji joj je EU stavio na raspolaganje. Prosječna je kamatna stopa na zajmove MMF-a i EU-a Irskoj procijenjena na 5,8 posto. Irski Examiner prenio je riječi osoba uključenih u pregovore o sniženju stopa. U srijedu je pred parlamentom irski ministar financija ponovio da neće dizati 12,5-postotnu stopu poreza na dobit, koju smatra kamenom temeljcem irske industrijske politike, u zamjenu za niže kamate na međunarodne zajmove. "Vrijednost nižih kamatnih stopa preuveličana je i držim da se tome pripisuje prevelika važnost", komentirao je Michael Noonan procijenjene godišnje uštede koje bi donijele niže kamate. Procijenjuje da bi ušteda iznosila tek nešto više od 200 milijuna eura, te komentirao da "ne dolazi u obzir da pristane na bilo kakvo mijenjanje irske korporativne porezne stope za taj novac".
FRANKFURT - Druga po veličini njemačka banka Commerzbank objavila je da je prikupila još 5,3 milijarde eura svježeg kapitala, što će joj omogućiti da prije roka vrati većinu državnih zajmova. Banka je objavila da je do sada vratila 14,3 milijarde od ukupno 16,2 milijarde eura pomoći koju joj je 2009. odobrila vlada kako bi preživjela globalnu financijsku krizu. U razdoblju od travnja većina novca prikupljena je prodajom dionica, pri čemu je drugom tranšom od ukupno 2,43 milijarde prodanih dionica u razdoblju od 24. svibnja do 6. lipnja prikupljeno 5,3 milijarde eura, priopćila je banka. U prethodnoj je sličnoj operaciji banka prikupila 5,7 milijardi eura. "Danas smo zaključili mjeru prikupljanja kapitala koju smo najavili u travnja 2011. i ostvarili zacrtane ciljeve. To nam omogućuje da od države prije roka otkupimo značajan dio njezina takozvanog tihog udjela", rekao je predsjednik banke Martin Blessing. Kazao je kako je to bilo moguće zahvaljujući "operativnoj profitabilnosti banke". Commerzbank je bila jedna od najvećih njemačkih žrtava globalne financijske krize. Na temelju pružene pomoći država je stekla udio u banci od 25 posto.
LONDON - Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima budući da investitori predviđaju da će Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) na današnjem sastanku povećati proizvodne kvote kako bi otklonila opasnost da visoke cijene zakoče globalni rast i podgriju inflaciju. Cijene barela sirove nafte pale su na američkom tržištu 64 centa na 98,45 dolara. Na tržištu u Londonu bile su u minusu 37 centi i iznosile 116,41 dolara. Predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke kazao je u utorak da je rast najvećeg svjetskog gospodarstva usporio ali je istaknuo da su malo vjerojatne dodatne poticajne mjere. Analitičari očekuju da će cijene tijekom dana dodatno pritisnuti i objava o proizvodnoj politici s redovnog sastanka OPEC-a. "Zemlje-proizvođači žele poslati psihološku poruku da su svjesne problema tijesne ponude i ako ishod sastanka bude takav, cijene bi mogle nastaviti klizati", rekao je Christophe Barret, analitičar Credit Agricolea. Saudijska Arabija i njezini arapski saveznici žele da OPEC barem premosti jaz od 1,4 milijuna barela dnevno između službene ciljane razine proizvodnje od 24,8 milijuna barela dnevno i stvarne proizvodnje, koju su u OPEC-u u travnju procijenili na 26,2 milijuna barela dnevno.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Raspoloženje na europskim tržištima dionica u srijedu je pokvarilo priznanje predsjednika američke središnje banke Bena Bernankea da najvećem svjetskom gospodarstvu baš ne cvjetaju ruže. Indeks Londonske burze Ftse kliznuo je jedan posto na 5.803 boda a na istom je postotnom gubitku bio i pariški CAC, spustivši se na 3.833 boda. Frankfurtski DAX oslabio je 1,4 posto na 7.005 bodova. Ulagače je uzdrmalo priznanje predsjednika američkog Feda da aktivnosti u američkom gospodarstvu usporavaju. Bernanke ipak nije signalizirao mogućnost novog ciklusa poticajnih mjera. Njegova ocjena nadovezala se na razočaravajuće prošlotjedne podatke o američkoj zaposlenosti u svibnju i industrijskim narudžbama u travnju, koji su potpirili ocjene o mogućem usporavanju američkog gospodarskog rasta. "Pitanja u vezi s dinamikom rasta svjetskog gospodarstva sve su veća i to pritišće tržišta", tumači Tammo Greetfeld iz UniCredita. Među najvećim su gubitnicima na tržištu ponovno bile rudarske kompanije, čije su dionice oslabile 2,1 posto pod pritiskom pada cijena bakra. Pritom su dionice Anglo Americana, BHP Billitona i Antofagaste pale u rasponu od 1,8 do četiri posto. Ulagače je dodatno pritisnuo i podatak o padu njemačkog izvoza u travnju po najvišoj stopi od siječnja 2009.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica pale peti dan zaredom, nakon što je predsjednik Feda Ben Bernanke kazao da je oporavak američkog gospodarstva sporiji nego što se očekivalo, ali nije najavio nove poticajne mjere. Dow Jones indeks oslabio je 19 bodova, ili 0,16 posto, na 12.070 bodova, dok je S&P 500 pao 0,10 posto, na 1.284 boda, a Nasdaq indeks 0,04 posto, na 2.701 bod. Na početku jučerašnjeg trgovanja činilo se da će cijene dionica prekinuti negativni niz. Dow Jones indeks bio je u plusu oko 90 bodova, no nakon opreznih Bernankeovih komentara, Dow je pao i peti dan zaredom, što je njegov najduži negativni niz od kolovoza prošle godine. Predsjednik američke središnje banke kazao je kako u ovoj godini gospodarstvo raste sporije nego što se očekivalo zbog visokih cijena goriva, ali i potresa u Japanu koji je narušio nabavnu industrijsku mrežu. Bernanke očekuje da će se rast gospodarstva ubrzati u drugoj polovici godine, ali oporavak će ostati "frustrirajuće spor gledajući iz perspektive milijuna nezaposlenih". Upozorio je da bi eventualno oštro smanjenje državnog proračuna, o čemu se raspravlja u Kongresu, moglo narušiti oporavak gospodarstva. Nastup Bernankea razočarao je ulagače koji su očekivali najavu novih monetarnih mjera za poticanje rasta gospodarstva.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, peti dan zaredom, dok je dolar oslabio, jer su jučerašnji komentari predsjednika Feda Bena Bernanke dodatno zabrinuli ulagače u vezi usporavanja rasta američkog gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,1 posto, dok su u Singapuru, Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu cijene dionica pale između 0,4 i 0,9 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,6 posto, što je peti dan zaredom kako taj indeks slabi. Loše raspoloženje na tržištima posljedica je jučerašnjih komentara predsjednika američke središnje banke Bernankea kojima je potvrdio da se oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva usporava. Pritom nije najavio nove monetarne poticajne mjere, čemu su se ulagači nadali. Zbog bojazni od slabljenja američkog gospodarstva, što bi naštetilo potražnji za proizvodima azijskih kompanija kojima je SAD najveće izvozno tržište, pod pritiskom su dionice u industrijskom i rudarskom sektoru.