ATENA - Europski čelnici moraju na lipanjskom samitu donijeti teške odluke o Grčkoj prije no što Međunarodni monetarni fond (MMF) odobri isplatu svog dijela kredita toj zemlji, kazao je u utorak dužnosnik međunarodnog zajmodavca. "Koliko je meni poznato, u lipnju se u Europi održava samit čelnika država i vlada na kojem će trebati zagristi u kiselu jabuku i donijeti neke odluke", kazao je na konferenciji u Ateni Bob Traa, visoki stalni predstavnik MMF-a za Grčku. "Nakon toga ćemo zapravo biti spremni izaći pred naš izvršni odbor i isplatiti pomoć početkom srpnja, jer znamo da je vrijeme jako važno", dodao je, aludirajući na isplatu tranše kredita u visini 12 milijardi eura. Atena hitno treba novac kako bi platila račune za naredni mjesec. MMF ne taji da priželjkuje veću koheziju u Europi u rješavanju grčke dužničke krize. "Grčki partneri u eurozoni moraju nastupati jedinstveno i otkloniti svaki trag sumnje u daljnju financijsku i političku potporu Grčkoj", precizirao je Traa. Sve strane angažirane na pomoći Grčkoj, vlada u Ateni, EU, MMF i Europska središnja banka, upozoravaju da restrukturiranje grčkog duga ne bi bilo dobar potez, iako se raspravlja o blažim oblicima te mjere.
ATENA - Grčka je napredovala u suzbijanju dužničke krize ali ne može si priuštiti usporavanje tempa reformi, kazao je predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) na jednoj konferenciji. "Grčka se nalazi na ključnoj prekretnici i ne može gubiti vrijeme, sada nije trenutak da uspori", kazao je predstavnik MMF-a Bob Traa. "Ako se ne provedu daljnje reforme, gospodarstvo će se uravnotežiti kroz niže prihode", dodao je. MMF i Europska unija nastavit će podupirati Grčku bude li u cijelosti provodila u mjere programa štednje u okviru međunarodnih kredita, napomenuo je Traa. Istaknuo je i da se MMF protivi restrukturiranju grčkog duga koji iznosi oko 340 milijardi eura, odnosno oko 150 posto grčkog BDP-a. "Sudbine grčke države i bankovnog sustava i dalje su usko isprepletene. Nismo skloni scenariju restrukturiranja grčkog javnog duga", naglasio je. Ekonomisti strahuju da bi grčka objava insolventnosti teško pogodila banke, uključujući one u Grčkoj koje u svojim portfeljima drže značajne količine grčkih državnih obveznica. Grčke banke nemaju pristup međunarodnim tržištima kapitala zbog krize i financiraju se uz pomoć Europske središnje banke. Predstavnik MMF-a upozorava da ta potpora neće trajati vječno. "Kriza je izložila grčke banke velikom pritisku. Izvanredna potpora ECB-a bit će jednom ukinuta", kazao je.
MILANO - Svjetska proizvodnja žitarica trebala bi ove godine narasti na novu rekordnu razinu zbog povećane sjetve i boljih prinosa ali bi cijene trebale ostati visoke zbog niskih zaliha, objavila je Agencija za hranu Ujedinjenih naroda (FAO). U prvoj prognozi ovogodišnje proizvodnje FAO tako procjenjuje da će se ove godine u svijetu proizvesti 2,315 milijardi tona žitarica, što je 3,5 posto više nego u prošloj godini, kada je proizvodnja pala za jedan posto. Proizvodnja pšenice trebala bi porasti za 3,2 posto, na 674 milijuna tona, što je manje u odnosu na ranije prognoziranih 676 milijuna tona, zbog nepovoljnih vremenskih prilika u Sjevernoj Americi i dijelovima Europe, tumače u FAO-u. Prognoze za pšenicu znatno se razlikuju od zemlje do zemlje, pa se tako očekuje da će proizvodnja u EU-u ostati na prošlogodišnjoj razini od 137 milijuna tona, dok bi u SAD-u zbog lošeg vremena trebala pasti za 8,5 posto, na 55 milijuna tona. U Rusiji se očekuje skok proizvodnje za 32,5 posto, na 55 milijuna tona, što ukazuje na oporavak nakon teške suše u 2010. U FAO-u istodobno upozoravaju da se svjetska proizvodnja žitarica neće dovoljno povećati za obnovu zaliha kako bi se stabilizirati cijene.
ZAGREB - Povećana potražnja za gorivom i paralelna povećana proizvodnja mogle bi označiti početak zlatnog doba za plin, prenose europski mediji u utorak zaključak najnovijeg izvješća Međunarodne agencije za energetiku (IEA). Potražnja za plinom mogla bi do 2030. nadmašiti onu za ugljenom i gotovo izjednačiti s potražnjom za naftom, procjenjuju. Prognozu obrazlažu neizvjesnom budućnošću nuklearne energije. Kao glavne pokretače rasta vide Kinu i SAD, predviđa agencija. "Obilna ponuda, snažna tržišta u nastajanju i neizvjesnost u vezi s nuklearnom energijom ukazuju na istaknutu ulogu plina u međunarodnoj energetskoj mješavini", stoji u izvješću. Kina će ubuduće nastojati koristiti čišće energente i vjerojatno će značajno povećati potražnju za plinom. Među 20 najzagađenijih svjetskih gradova čak 16 ih je u Kini, uglavnom zbog zagađenja iz termoelektrana, tumači Faith Birol iz IEA-e te dodaje da ja to razlog zašto Kina ulaže napore da ugljen zamijeni plinom u proizvodnji struje. Kina trenutno troši gotovo istu količinu plina kao i Njemačka ali do 2035. njezina bi potrošnja mogla nadvisiti potrošnju cijele Unije. U IEA-i navode i očekivanja da će 60 posto američkih termoelektrana biti zatvoreno u idućih 20 godina te će se uvelike mijenjati pogonom na plin, kazao je.
SINGAPUR - Zrakoplovne kompanije Singapore Airlines (SIA) i Virgin Australia najavile su u utorak dugoročno partnerstvo zahvaljujući kojem će pokrivati veći dio svijeta, iako ne i unosne australsko-američke rute. "Savez će povezati veliku međunarodnu mrežu Singapore Airlinesa sa širokim rasponom destinacija kompanije Virgin Australia u Australiji i na Pacifiku", objavila su dva prijevoznika u zajedničkom priopćenju. Kompanije će podijeliti letove, koordinirati red letenja i pokrenuti zajedničke prodajne i marketinške programe. Partnerstvo je najavljeno na marginama konferencije globalne zrakoplovne industrije u Singapuru a stupit će na snagu 1. kolovoza ako ga odobre regulatori. Sporazum neće obuhvatiti unosne transpacifičke rute od Australije do zapadne obale SAD-a na kojima vlada žestoka konkurencija a australska ih vlada zasada nije odobrila. Usprkos tome, dvije zrakoplovne kompanije uvjerene su da će savez značajno povećati njihove prihode.
BRUXELLES - Europska komisija ponovno je zatražila da se uspostavi institucija europskog ministra financija koji bi na svoja leđa preuzeo zadaću rješavanja problema ogromnih dugova i poticanja gospodarskog rasta. Povjerenik Europske unije za unutarnje tržište i usluge Michel Barner istaknuo je taj zahtjev na Međunarodnom ekonomskom forumu Amerika u Montrealu. Prethodno je odgovarajući prijedlog iznio predsjednik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet a jača i potpora iz financijskih krugova. "Predsjednik ECB-a Trichet osvježio je tu zamisao koju podupirem i u svibnju sam o njoj raspravljao u Berlinu. U sljedećem koraku to je trebalo biti pretočeno u zajednički stav o potrebi uvođenja institucije europskog ministra financija", kazao je Barnier. Ta bi institucija ojačala financijsku disciplinu unutar EU-a i mogla bi se usporediti s onom vanjskopolitičke čelnice EU-a Catherine Ashton, čija je zadaća pomoć u koordinaciji inozemne i obrambene politike zemalja-članica, dodao je. Čelnik eurogrupe ministara financija eurozone Jean-Claude Juncker upozorio je u ponedjeljak u govoru pred odborom Europskog parlamenta u Strasbourgu da su prijedlozi čelnika ECB-a osuđeni na neuspjeh.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Potrošači u eurozoni i cijeloj Europskoj uniji u travnju su povećali potrošnju, pokazale su u utorak prve procjene europskog statističkog ureda o prometu u maloprodaji. Tako je u eurozoni obujam prometa u maloprodaji porastao u travnju u odnosu na ožujak za 0,9 posto. Na godišnjoj razini uvećan je za 1,1 posto, priopćio je Eurostat. U 27 članica Europske unije promet je u travnju na mjesečnoj razini povećan za 1,1 posto dok je u odnosu na isti mjesec godine ranije porastao za 1,9 posto. Podaci za travanj također ukazuju na preokret u odnosu na ožujak, kada je promet u maloprodaji na mjesečnoj razini pao za 0,9 posto u eurozoni i za 0,8 posto u EU27. Među zemljama članicama za koje su podaci bili dostupni najveći rast prometa na mjesečnoj razini zabilježen je u Danskoj (4,3 posto). Slijedi Estonija s 3,3 posto, Portugal s 2,9 posto i Luksemburg s 2,5 posto. Najveći pad bilježila je Malta, za 2,8 posto, te Rumunjska i Latvija, za 1,8 posto odnosno 1,0 posto. Na godišnjoj razini najveći je rast prometa bio u Estoniji, za 9,5 posto, zatim Luksemburgu, 9,4 posto i Litvi, za 7,3 posto. Najveći godišnji pad, za 8 posto, bilježila je Malta.
ZAGREB/BRUXELLES - Europska komisija objavila je ovoga tjedna planove o suzbijanju korupcije i upozorila da će objaviti imena zemalja članica koje ne uspijevaju riješiti taj problem koji na godišnjoj razini predstavlja gubitke za porezne obveznike u EU-u od 120 milijardi eura, objavljeno je iz Bruxellesa. "Ni jedna zemlja u EU-u nije u potpunosti oslobođena problema korupcije. Četiri od pet građana EU-a smatra korupciju velikim problemom u njihovoj zemlji. To je ozbiljan problem, socijalno, politički i ekonomski", rekla je europska povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmstroem. S gubicima procijenjenim na 120 milijardi eura svake godine - što je jedan posto europskog BDP-a, te samo nešto manje od europskog proračuna - Malmstroem je naglasila da odlučnost u borbi protiv korupcije ima također pozitivni učinak na ekonomiju i pomaže u vraćanju povjerenja na financijskim tržištima. Te brojke "ukazuju da postoji potreba za čvrstom političkom odlukom u smislu borbe protiv te vrste kriminala", kaže Europska komisija. Stoga je ona poduzela prvi korak uvodeći novi mehanizam, antikorupcijsko izvješće, u kojem će se ocijeniti napori zemalja članica u borbi protiv korupcije.
LJUBLJANA - Stotinjak slovenskih profesionalnih ribara većinom je zadovoljno što će dobiti kompenzacije iz europskog ribarskog fonda (EFF) temeljem kompromisnog rješenja koji je pomogao da Slovenija otkloni svoje rezerve na zatvaranje poglavlja ribarstvo u hrvatskim pristupnim pregovorima s Europskom unijom, ali su interpretacije Zagreba i Ljubljane u pogledu takozvanog "povijesnog prava" slovenskih ribara na ribarenje uz obalu Istre, nakon što bude određena granica na moru različite, otkrivaju u utorak slovenski mediji. Kompromisom je dogovoreno da se hrvatsko-slovenski sporazum o malograničnom prometu i suradnji (SOPS) iz 1996. godine u svom dijelu koji se odnosi na gospodarski ribolov ne primjenjuje sve dok arbitražom ne bude određena granica na moru. Odgodu primjene odredaba po kojima bi hrvatski ribari mogli loviti u slovenskim vodama, a slovenski u hrvatskim vodama uz obalu Istre do Vrsara slovenska strana ne smatra popuštanjem, a to je u ponedjeljak slovenskim ribarima prilikom susreta u Izoli zajamčio i ministar poljoprivrede Dejan Židan, prenose slovenski mediji.Primjena SOPS-a je suspendirana dok se ne odredi granica, no slovenski ribari dobili su zbog toga pravo na europske kompenzacije na ime izgubljenog dohotka, a uz to im je ribarenje uz obalu Istre priznato kao njihovo "povijesno pravo", ustvrdio je Židan u ponedjeljak, prenose slovenski mediji.
BEČ - Više od 70 posto Austrijanaca danas je nezadovoljno Europskom unijom, piše austrijski dnevni list Kronen Zeitung. Više od 70 posto Austrijanaca, po istraživanju instituta IMAS, smatra da se interesi njihove zemlje nisu uspjeli nametnuti unutar Unije, a samo 39 posto smatra da bi Austrija trebala uložiti više napora radi EU i ujedinjenja Unije. Svega oko 22 posto misli da je korisnije da je Austrija u EU-u nego izvan nje i da unatoč svim kritikama ima više prednosti nego mana, a svega 19 posto osjeća se sve više Europljanima. List ocjenjuje da to nije čudno s obzirom na to da Unija nije ispunila visoka očekivanja u odnosu na krizu koja je pogodila neke od država članica, poput Grčke. Ovi rezultati pokazuju da se pogledi austrijskih političara i javnosti razlikuju u nizu pitanja, od spašavanja bankrotiranih država poput Grčke, smanjenja broja nuklearki, do dolaska izbjeglica iz Afrike. U vrijeme pristupanja Austrije Uniji prije 17 godina potpora u austrijskoj javnosti kretala se oko 59 posto, a već nekoliko godina kasnije euforija je splasnula i u 1999. 63 posto Austrijanaca žalilo se da mora "plesati po glazbi" iz Bruxellesa.
LONDON - Cijene nafte blago su u utorak porasle na međunarodnim tržištima, potaknute slabim dolarom, ali su rast kočila očekivanja da bi Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) mogla ovaj tjedan povisiti ciljanu razinu proizvodnje i bojazni u vezi s potražnjom. Cijene barela sirove nafte porasle su na londonskom tržištu 27 centi na 114,75 dolara, nakon što su u ponedjeljak zaključile trgovinu nadomak najnižoj razini u dva tjedna. Na američkom tržištu cijene barela za isporuke u srpnju ostale su nepromijenjene na 99,01 dolara. Dolar je utorak pao na najnižu razinu u mjesec dana u odnosu na košaricu valuta i euro, te na rekordno nisku razinu naprema švicarskom franku nakon što je kineski službenik upozorio na rizike prevelikih potfelja imovine iskazane u dolarima. Slabiji dolar potiče potražnju za naftom jer jača kupovnu moć imatelja drugih valuta. Pozornost ulagača usmjerena je na ovotjedni sastanak OPEC-a, na kojem će vodeći proizvođači nafte odlučivati o tome treba li povećati proizvodne kvote. Saudijska Arabija i njezini arapski saveznici mogli bi tražiti više od tek kozmetičkog povećanja opskrbe, potaknuti bojaznima da će visoke cijene nafte ograničiti gospodarski rast.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europska tržišta dionica balansirala su između nade da će mogući novi paket pomoći Grčkoj pomoći ublažiti dužničku krizu u eurozoni i neizvjesnosti oko stanja u najvećem svjetsom gospodarstvu, onom američkom. Indeks Londonske burze Ftse dobio je na vrijednosti 0,3 posto i iznosio je 5.877 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je 0,6 posto, na 7.128 bodova dok je pariški CAC bio u plusu 0,4 posto, dosegnuvši 3.879 bodova. Među dobitnicima isticao se rudarski sektor, nadovezavši se na dobitke iz prethodnog dana. Tako je Rio Tinto dobio na vrijednosti 1,4 posto dok je BHP Billiton ojačao 0,4 posto. Dužnosnik MMF-a kazao je u utorak u Ateni da Grčka napreduje u rješavanju dužničke krize, upozorivši ipak da si grčka vlada ne može priuštiti usporavanje tempa reforemi. Među pojedinačnim dobitnicima isticao se njemački energetski div D.ON, čija je dionica dobila na vrijednosti 3,2 posto nakon što je investicijska banka UBS upozorila da su slabi prošlogodišnji rezultati dionice njemačke tvrtke bili neopravdani. Među gubitnicima bile su pak grčke dionice, koje su u prosjeku oslabile 1,7 posto. Među njima isticale su se grčke banke, koje su izgubile na vrijednosti 3,3 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica pale četvrti dan zaredom, pri čemu je S&P 500 indeks zaronio na najnižu razinu od polovine ožujka, jer ulagače sve više zabrinjava usporavanje oporavka američkog gospodarstva. Dow Jones indeks pao je 61 bod, ili 0,50 posto, na 12.090 bodova, a Nasdaq 1,11 posto, na 2.702 boda. S&P 500 potonuo je 1,08 posto, pa je po prvi puta od polovice ožujka zaronio ispod psihološki važne razine od 1.300 bodova - na 1.286 bodova. Svih 10 sektora S&P-a izgubilo je na vrijednosti, a najviše su, više od 2 posto, pale cijene dionica u financijskom i energetskom. Financijski sektor našao se pod pritiskom nakon izjave dužnosnika Feda da bi banke trebale u rezerve izdvojiti više sredstava kako bi mogle pokriti potencijalne gubitke. Cijene dionica Citigroupa i Bank of America potonule su više od 4 posto, a JP Morgan Chasea 2,5 posto. Energetski je sektor, pak, uzdrmala vijest da bi OPEC mogao povećati proizvodnju nafte jer njene visoke cijene štete oporavku svjetskog gospodarstva. Oštro su pale i cijene dionica zrakoplovnih kompanija, nakon što je Međunarodna udruga zračnih prijevoznika smanjila procjene dobiti te industrije u ovoj godini za više od 50 posto.
TOKIO - Cijene dionica na azijskim burzama i jutros su pale, drugi dan zaredom, što je posljedica pesimizma koji je zavladao na tržištima zbog slabljenja američkog gospodarstva i pada cijena dionica na Wall Streetu na najniže razine u dva i pol mjeseca. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,4 posto, što se ponajviše zahvaljuje korekciji cijena dionica nakon jučerašnjeg oštrog pada. Burzovni indeks u Šangaju balansira na rubu pozitivnog i negativnog područja, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,1 i 0,7 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,6 posto. Loše raspoloženje azijskih ulagača posljedica je jučerašnjeg pada S&P 500 indeksa ispod razine od 1.300 bodova, ispod koje nije bio još od polovice ožujka. To je bio četvrti dan kako cijene dionica na Wall Streetu padaju zbog niza naznaka usporavanja najvećeg svjetskog gospodarstva. Jutros su pod pritiskom dionice u industrijskom i rudarskom sektoru jer bi slabljenje gospodarstava loše utjecalo na potražnju za sirovinama i industrijskim proizvodima.