U proteklih četrdesetak godina ta manifestacija je izrasla u jedan od najjačih mehanizama kojima UN podiže svijest ljudi širom planeta o nužnosti uvrštavanja pitanja zaštite okoliša među goruće probleme današnjice. Potiče nas se da postanemo aktivni sudionici održivog i ravnomjernog razvitka te preuzmemo odgovornost za očuvanje planeta, poimajući da je uloga lokalnih zajednica ključna za razumijevanje važnosti pitanja zaštite okoliša i ostvarenja sigurnije i prosperitetnije budućnosti, ističe Ministarstvo zaštite okoliša.
Poručuje da je "posljednji trenutak da promijenimo način života i okrenemo se zelenoj budućnosti u kojoj će šume biti srce održivog razvitka i zelenog gospodarstva".
Hrvatska, po podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, ima čak 34 posebna rezervata šumske vegetacije, a prema sastavu drveća stupanj očuvanosti šuma i njihovih velikih kompleksa u Hrvatskoj, naročito područja Gorskog kotara, Velebita, Lonjskog polja i Spačve, iznimno je visok. Njezin geografski položaj na granici eurosibirsko-sjevernoameričke i mediteranske regije uvjetovao je veliku raznolikost staništa sa čak 105 tipova šumskih zajednica.
Ministarstvo zaštite okoliše naglašava kako odgovor za održivo upravljanje šumama leži u našim rukama te poziva da se priključimo milijunima ljudi koji će i ove godine obilježiti Dan zaštite okoliša i pridonesemo naporima usmjerenim prema skretanju pozornosti svjetskih vođa na potrebu žurnog djelovanja i sustavnog rada na zaštiti šuma.
Šume imaju ključnu ulogu u očuvanju svijeta kakvog poznajemo, a njihova je uloga višestruka. Šume predstavljaju "pluća Zemlje", te su najvjerniji saveznik u borbi protiv klimatskih promjena. Šumske zajednice, naročito tropske kišne šume, odlikuju se najvećom biološkom raznolikošću na kopnenom dijelu Zemlje i predstavljaju dom više od polovice svih poznatih kopnenih vrsta biljaka i životinja. Njihovim uništavanjem brojne jedinstvene vrste našle su se rubu opstanka ili su već izumrle, čime se svijet nepovratno mijenja i osiromašuje, upozorava Ministarstvo.
Što se tiče Hrvatske, izrazito bogatu biološku raznolikost iskazuju poplavne šume hrasta lužnjaka (uz rijeke Savu i Dravu) u kojima se, među ostalima ptičjim vrstama gnijezde i vrste ugrožene na europskoj razini – štekavac, orao kliktaš i crna roda, dok su dinarske šume bukve i jele značajne kao životni prostor stabilnih populacija hrvatskih velikih zvijeri – vuka, risa i medvjeda
Potpredsjednik Vlade i ministar šumarstva Božidar Pankretić podsjetio je da je 2011. godina na inicijativu Hrvatske i rezolucijom UN-a proglašena Međunarodnom godinom šuma i održava se pod temom "Šume za ljude i iskorjenjivanje siromaštva".
Hrvatska ima veliko bogatstvo - 47 posto njezina teritorija odnosno više od 2 milijuna hektara pokrivaju šume. Već više od 250 godina načelo održivog gospodarenja šumama temeljni je postulat predanog djelovanja šumara, šumarske struke i šumarske znanosti na našim prostorima što je za posljedicu imalo očuvanje prirodnih i samoodrživih šuma s velikom biološkom raznolikošću na relativno malom teritoriju. "Čuvajmo naše šume, brinimo se o njima i razvijamo svijest o njihovoj važnosti za sadašnje i buduće generacije", poručio je Pankretić.
Razlozi ugroženosti šuma u Hrvatskoj ponajprije se odnose na onečišćenje zraka, tla i vode (pri čemu je najosjetljivija vrsta obična jela), zatim promjene vodnog režima zbog neprimjerenih vodno-gospodarskih zahvata (najugroženije su šume hrasta lužnjaka), te gradnju prometnih koridora kroz šumske komplekse, upozorava Zavod za zaštitu prirode.
Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Marijana Petir ističe kako je "Hrvatska mala zemlja s relativno dobro očuvanim okolišem, mali smo zagađivač i u regionalnom i u globalnom smislu i stoga je upravo tako dobro očuvan okoliš razvojna šansa Hrvatske". "Najveći izazovi koji se stavljaju pred nas kada je riječ o očuvanju okoliša na nacionalnoj razini, a koji su operativno i financijski izuzetno zahtjevni odnose se na pitanje zbrinjavanja otpada i otpadnih voda".
Na globalnoj razini, Hrvatska se uključuje u borbu protiv klimatskih promjena u čemu značajnu ulogu imaju šume koje proizvode kisik nužan za život na Zemlji, a apsorbiraju značajne količine ugljičnog dioksida i tako ublažavaju klimatske promjene, kazala je Petir.