Ustvrdila je kako se okoliš štiti dugoročno isključivo pametnom, promišljenom politikom onih sektora koji imaju utjecaja na okoliš - energetike, prometa, turizma, industrije i poljoprivrede.
"Trebalo bi raditi na smanjenju količina otpada jer odvojeno skupljanje otpada, reciklaža i ponovna uporaba samo je saniranje nastale štete", rekla je Kučar Dragičević i dodala kako u Hrvatskoj "nismo uspjeli sanirati neke od velikih točaka onečišćenja".
Ovogodišnji Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se pod sloganom "Šume: priroda na usluzi", a tim je povodom Kučar Dragičević istaknula da su šume "tzv. ponori za plinove koji nam uništavaju ozonski omotač, ponori za CO2".
Također je istaknula kako se preporučuje što više pozornosti "posvetiti šumama i nikako ne dopustiti da se količina šuma na nekom prostoru smanjuje", pri čemu je dodala kako je to u svijetu svakodnevna praksa te da svakim danom nestaju velike površine pod šumama. "Na sreću, u Hrvatskoj nismo suočeni s takvim problemom, znamo da oko 47 posto površine u Hrvatskoj zauzimaju šume, njima se dobro gospodari i - što se toga tiče - mislim da je Hrvatska u dobrom položaju u odnosu prema drugim državama Europe i svijeta", istaknula je.
Agencija za zaštitu okoliša danas je uoči Svjetskog dana zaštite okoliša nagradila učenike, autore 20 najbolje ocijenjenih radova pristiglih na likovni natječaj "Šuma", raspisan u travnju za učenike osnovnih škola sa statusom međunarodnih eko-škola. Na natječaj je pristiglo 1113 radova iz 79 škola. U informativnom centru te agencije na Trgu maršala Tita u Zagrebu otvorena je i izložba nagrađenih učeničkih radova koja će trajati do 10. lipnja.
Agencija je i ove godine u povodu Svjetskog dana zaštite okoliša izdala knjižicu pokazatelja stanja okoliša "Okoliš na dlanu". Sedmo izdanje uklapa se u temu "Šume: priroda na usluzi" i na temelju podataka i informacija upućuje na važnost šuma u procesu klimatskih promjena te na važnost očuvanja prirodnih uzgojnih oblika u njima.
U vezi s važnom ulogom šuma u reguliranju klimatskih promjena, u knjižici "Okoliš na dlanu" navedeno je da oko 20 posto svih emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj asimiliraju šume i šumska vegetacija.