BRUXELLES - Zemlje eurozone trebale bi ponovno razmotriti kontroverznu ideju stvaranja zajedničke obveznice eurozone koja bi pomogla zemljama poput Grčke u prevladavanju dužničke krize, smatra belgijski ministar financija Didier Reynders. Stvaranje zajedničke obveznice koju bi poduprle sve članice eurozone bilo bi "istinski europsko rješenje" krize, smatra Reynders, koji je odbacio spekulacije oko restrukturiranja golemog grčkog duga, kao i one o mogućem izlasku te zemlje iz 17-člane eurozone. Ideja o zajedničkoj obveznici prvi je je put predložena još prošle godine, no naišla je na oštro protivljenje Njemačke, najvećeg doprinositelja u EU proračun. "Razumijem negodovanje, poglavito u Njemačkoj, no to je rješenje koje se doista čini razumnim. Zajedničku obveznicu ćemo prije ili kasnije svakako imati. Moramo zaštititi jedinstvo eurozone i bilo bi apsurdno ne razmisliti o tome", kazao je u nedjelju Reynders a prenijela novinska agencija Belga. Dodao je da je sljedeći sastanak ministara financija eurozone zakazan za 20. lipnja.
ATENA - Većina Grka više nema povjerenja u to da će ih politički sustav i njihova vlada izvući iz financijske krize, pokazuju rezultati dva ispitivanja koje je u nedjelju objavio tjednik To Vima. Prvo ispitivanje pokazuje da 25 posto ispitanika sumnja da se demokratski izabrana vlada kadra suočiti s krizom, 30 posto želi skupinu stručnjaka i tehnokrata na čelu države a 22,7 posto želi moćnog čelnika kojem parlament i izbori ne bi predstavljali zapreke. Pedeset sedam posto ispitanih odobrava verbalne i fizičke napade na političke dužnosnike. U slučaju izbora, vladu nacionalnog jedinstva bi izabralo 44,4 posto ispitanih, 10,5 posto ih želi drugi mandat socijalista, a 7,5 posto je za konzervativnu vladu. Tri četvrtine ispitanih ne odobrava način na koji socijalistički premijer George Papandreu i njegov protivnik desnog centra Antonis Samaras obavljaju svoje funkcije. Za stroge mjere štednje 62 posto ispitanih drži da idu u lošem smjeru. Ispitivanja je izveo institut Kapa na uzorku većem od tisuću ispitanih od 17. do 24. svibnja.
PARIZ - Ispuštanje ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu doseglo je 2010. rekordnu razinu, premašivši za pet posto prijašnji rekord količine emisije CO2 iz 2008., objavila je u ponedjeljak Međunarodna agencija za energiju (IEA) i upozorila da se radi o "ozbiljnom nazadovanju" u borbi protiv klimatskog zagrijavanja. "Emisija CO2 iz energetskog sektora bila je 2010. viša nego ikada", upozorava IEA na svojoj internetskoj stranici. "Nakon smanjenja emisije štetnih plinova 2009. zbog svjetske financijske krize, emisije CO2 su skočile na rekordnih 30,6 gigatona, pet posto više u odnosu na 2008. kada je količina emisije ugljičnog dioksida iznosila tadašnjih rekordnih 29,3 gigatona", kaže se u izvješću agencije. Osim toga, dodaje IEA, 80 posto emisija iz energetskog sektora predviđenih za 2020. već je dostignuto. IEA ocjenjuje da takav razvoj događaja predstavlja "ozbiljno nazadovanje u nastojanju da se porast temperature u svijetu ograniči na maksimalno dva stupnja".
BERLIN - Njemačka vladajuća koalicija usuglasila se da će do 2022. ugasiti sve svoje nuklearne reaktore i tako Njemačku pretvoriti u prvu industrijsku silu koja se odrekla nuklearne energije, javljaju agencije. Odluku je objavio ministar zaštite okoliša Norbert Rottgen nakon višesatnog sastanka vladajuće koalicije koji je trajao do ranih jutarnjih sati u ponedjeljak. Njemačka ima 17 reaktora. Rottgen je rekao da osam najstarijih, koji su prestali s radom iz sigurnosnih razloga nakon nesreće u japanskoj Fukushimi, neće više biti pokrenuti. Šest drugih reaktora prestat će s radom do 2021. a preostale tri najmlađe njemačke nuklearke zaustavit će se godinu kasnije, prenose Reuters i BBC. "Ovo je konačna odluka. Neće biti revizije", rekao je Rottgen. Njemačka je nuklearkama pokrivala 23 posto svojih potreba za električnom energijom i morat će do 2022. pronaći načina kako da to nadoknadi. Odluka o zaustavljanju njihova rada do 2022. gotovo da je povratak na odluku socijaldemokratsko-zelene vlade iz 2000. o datumu prestanka rada nuklearki, koju je demokršćanska koalicija Angele Merkel revidirala prošle godine i odlučila im produljiti radni vijek, piše AFP.
BRUXELLES - Europska unija i Japan dogovorili su se ovaj vikend na summitu u Bruxellesu da će djelovati na postizanju sporazuma o slobodnoj trgovini. Ta odluka, koju je Tokio željno iščekivao s obzirom na gospodarstvo suočeno s posljedicama tsunamija i nuklearne katastrofe u Fukushimi, objavljena je nakon summita u Bruxellesu na kojem su sudjelovali japanski i europski dužnosnici. Japan je predstavljao premijer Naoto Kan, a EU njegov predsjednik Herman Van Rompuy, te predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. "Još je dug put pred nama, ali cilj je sada jasan", rekao je na konferenciji za novinare u Bruxellesu predsjednik Van Rompuy. "Izražavajući namjeru da surađuju u svrhu postizanja sporazuma o slobodnoj trgovini, dvije strane ostvarile su veliki korak unaprijed", dodao je. U priopćenju objavljenom nakon sastanka kaže se da će dvije strane početi pregovore što je prije moguće, a naveden je i popis pitanja koja treba razmotriti koji uključuje carine, necarinske prepreke trgovini, usluge, ulaganja, prava na intelektualno vlasništvo, uvjete tržišnog natjecanja i javne nabave. Europljani prije svega očekuju od Japana da riješi problem trgovinskih prepreka i drugih mjera koje ograničavaju pristup europskim tvrtkama na japansko tržšte.
FRANKFURT - Njemački kemijski gigant BASF i britanska grupa Ineos najavili su u ponedjeljak osnivanje nove zajedničke kompanije za proizvodnju stirena, izdvajanjem u zasebnu kompaniju odgovarajućih odjela iz svojih tvrtki. Zajednička kompanija, Styrolution, udružit će globalne poslovne aktivnosti dviju kompanija vezane za stiren monomer, polistiren i druge proizvode na bazi stirena, spoja koji se koristi u proizvodnji plastike. Potpisivanjem ugovora o zajedničkoj kompaniji prošlog petka "utire se put globalnom konkurentskom poslovanju od kojeg će potrošači imati značajne koristi“ , rekao je Jim Ratcliffe, predsjednik tvrtke INEOS Capital. "Styrolution će biti u stanju zadovoljiti dugoročne potrebe tržišta koje doživljava brze promjene, budući da će se natjecati s velikim proizvođačima iz Azije i Bliskog istoka", dodao je u zajedničkoj izjavi s potpredsejdnikom BASF-a Martinom Brudermuellerom. U studenome prošle godine BASF i Ineos najavili su planove o osnivanju zajedničke kompanije s godišnjim prihodima od pet milijardi eura, čije bi sjedište bilo u Frankfurtu. Osnivanje zajedničke kompanije još moraju odobriti regulatorna tijela.
BERLIN - Zbog smrtonosna soja bakterije Escherichije coli od koje je u Njemačkoj umrlo 10 ljudi, a više stotina je zbog zaraze oboljelo od hemolitičkog uremičkog sindroma (HUS) koji uzrokuje probleme s bubrezima, Nijemci su upozoreni da ne jedu krastavce sve dok se ne otkrije izvor zaraze, izvješćuje u ponedjeljak BBC. Za sada se vjeruje da su izvor zaraze kontaminirani organski krastavci uvezeni iz Španjolske, ali se još uvijek u tijeku testiranja i analize. Slučajevi zaraze i oboljenja od HUS-a zabilježeni su i u Švedskoj, Danskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. U nedjelju su vlasti u Češkoj i Austriji maknuli s polica krastavce iz španjolskog uzgoja zbog straha da su kontaminirani. Dva španjolska staklenika koja su identificirana kao mogući uzročnik zaraze zatvorena su i pod istragom. Zaraza, koju je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti nazvao jednom od "najvećih HUS zaraza u svijetu i najveću ikada zabilježenu u Njemačkoj", posebice je pogodila područje oko Hamburga.
TOKIO - Japanska banka u državnom vlasništvu planira osnovati fond od 50 milijardi jena (617 milijuna dolara) za potporu proizvođačima autodijelova koji su pogođeni potresom i tsunamijem od 11. ožujka, kazao je u ponedjeljak dužnosnik banke. Japanska razvojna banka pokrenut će fond u lipnju i zatražiti ulaganja od velikih komercijalnih banaka, rekao je bančin dužnosnik. "Velika katastrofa koja je pogodila istočni Japan ozbiljno je naštetila opskrbnom lancu proizvođača autodijelova, pa smo razmotrili moguće financijske potpore za njih", rekao je dužnosnik koji je želio ostati neimenovan. "Naši pregovori su u završnoj fazi", dodao je. "Vrijednost fonda vjerojatno će biti oko 50 milijardi jena", rekao je, dodavši da će banka uskoro dati službenu obavijest. Prema planu, banka će ponuditi investicije Japanskom udruženju industrije autodijelova, koje će tada ponuditi novac svojim članicama i njihovim kooperantima.
SARAJEVO - Bosni i Hercegovini je za šestogodišnje razdoblje do 2013. godine odobreno 550 milijuna eura iz pretpristupnih fondova Europske unije, no svi su izgledi da ta država zbog nekvalitetnih projekata i spore administracije neće uspjeti iskoristiti najveći dio tog iznosa, prenose u ponedjeljak banjalučke "Nezavisne novine". Iako su stotine milijuna iz IPA fondova na raspolaganju BiH od 2007., do sada je iskorišteno tek deset posto raspoloživog iznosa. "Sve druge zemlje koje su uključene u pretpristupne projekte EU koriste više sredstava", izjavila je Nevenka Savić, ravnateljica Ravnateljstva za europske integracije pri Vijeću ministara BiH. Ona je kao najuspješniji primjer navela Tursku kojoj je na raspolaganju dvije milijarde eura, a do sada je iskoristila 27 posto tog iznosa. BiH je za sada pokušala aktivirati tek nekoliko projekata iz područja prekogranične suradnje s Hrvatskom te Srbijom i Crnom Gorom. "I to je proces koji se odvija prilično sporo jer u upravljanju programima prekogranične suradnje sudjeluje dvije ili više zemalja", pojasnila je Savić.
LONDON - Cijena nafte na londonskom tržištu pala je u ponedjeljak ispod 115 dolara za barel, nakon što su ulagači vagali čimbenike poput blagog jačanja američkog dolara i mogućnosti rasta potražnje na početku američke ljetne sezone putovanja. Cijena barela sirove nafte u Londonu pala je za 39 centi, na 114,64 dolara, dok je na američkom tržištu bila u minusu 45 centi i iznosila 100,14 dolara. Očekuje se da će državni praznici u SAD-u i Britaniji u ponedjeljak ograničiti obujam trgovine. Američka ljetna sezona vožnje, kada obično raste potražnja za benzinom, tradicionalno počinje nakon Dana sjećanja. Euro je u ponedjeljak oslabio budući da je neizvjesnost rješavanja grčke dužničke krize zadržala ulagače po strani, dok se dolar stabilizirao nakon pada krajem prošlog tjedna. Jači dolar može smanjiti potražnju ulagača za robom izraženom u dolarima, kao što je nafta. Trgovci naftom ostali su fokusirani na benzin. Cijene benzina na terminskom tržištu skočile su u petak u očekivanju veće potražnje tijekom ljeta, no rast je bio ograničen budući da je pad prodaje nekretnina u SAD-u izazvao dodatnu zabrinutost u vezi gospodarstva. "Očekuje se rast cijena zbog sezone vožnje u SAD-u", rekao je Jonathan Barratt iz tvrtke Commodity Broking Services iz Sydneya.
PARIZ/FRANKFURT - Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su ojačali, no rast im je bio ograničen nakon najave njemačke vlade o zatvaranju svih nuklearnih reaktora u zemlji do 2022. Aktivnosti trgovanja su slabije, budući da zbog praznika danas ne rade tržišta u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama. DAX indeks frankfurtske burze u takvim je okolnostima ojačao 0,43 posto, na 7.194 boda, dok je CAC indeks pariške burze bio 0,13 posto u plusu, ojačavši na 3.956 bodova. Stranke koalicijske vlade njemačke kancelarke Angele Merkel u ponedjeljak su dogovorile zatvaranje svih nuklearki do 2022. To je snažno pogodilo njemačke energetske kompanije. Dionica RWE-a izgubila je na vrijednosti 2,3 posto, a E.ON-ova 1,6 posto, dok se cijena dionice francuske nuklearne grupacije Areva spustila za čak 4,6 posto. Dionice RWE-a su od 11. ožujka na vrijednosti izgubile 17 posto, a E.ON-a 15 posto. No takva je odluka njemačke vlade dala poticaja rastu dionica kompanija koje se bave obnovljivom energijom. Dionice Solar Worlda ojačale su 6,2 posto, Q-Cellsa za osam posto, a Renewable Energy Corp. za 4,4 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu se posljednjih tjedana trguje vrlo oprezno zbog dužničke krize u eurozoni i slabljenja oporavka američkog gospodarstva. Ukoliko novi makroekonomski podaci ne budu ohrabrili ulagače, može se očekivati daljnje klizanje cijena dionica. Prošloga je tjedna Dow Jones indeks oslabio 0,56 posto na 12.441 bod, dok je S&P 500 pao 0,16 posto, na 1.331 bod, a Nasdaq 0,23 posto, na 2.796 bodova. Pad vodećih indeksa četvrti tjedan za redom posljedica je dužničke krize u eurozoni i niza makroekonomskih podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najvećih gospodarstava. Prošloga je tjedna objavljeno da je američki BDP u prvom tromjesečju ojačao 1,8 posto, znatno manje nego prethodnoga kvartala i ispod 2,2 posto koliko se očekivalo. Ovoga se tjedna s nestrpljenjem očekuje izvješće Instituta za menadžere nabave o industrijskoj aktivnosti u SAD-u. U anketi Reutersa analitičari očekuju pad tog indeksa u svibnju sa 60,4 na 58 bodova. Očekuje se i izvješće o zaposlenosti. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u svibnju broj zaposlenih Amerikanaca porastao za 185.000, nakon što je mjesec dana prije skočio za 244.000 te da je stopa nezaposlenosti skliznula s 9,0 na 8,9 posto.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje suzdržano jer većina novih makroekonomskih podataka ukazuje na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, a promet je mršav jer se u New Yorku i Londonu danas ne radi. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,1 posto, a blago su pale i cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji. Burzovni indeksi u Šangaju, Singapuru i Hong Kongu porasli su oko 0,5 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u blagom plusu, nakon što je i prošloga tjedna, petoga zaredom, oslabio. Obujam trgovanja jutros je vrlo skroman jer se ne očekuje ni podrška s burzi u New Yorku i Londonu, gdje se danas zbog blagdana ne radi. Zbog toga je i na valutnim tržištima mirno. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, gotovo je nepromijenjen na 74,9 bodova, nedaleko najniže razine u dva tjedna. Pritom je tečaj eura pao s više od 1,43 dolara, koliko je vrijedio u petak, na 1,4285 dolara. U odnosu na japansku valutu, cijena dolara blago je oslabila s 80,80 na 80,70 jena. I euro je oslabio prema jenu, sa 115,60 na 115,30 jena.