FUŽINE - Europa u ovoj godini planira povećanje turističkih dolazaka za 4 posto, te bi hrvatski turizam ostvario uspjeh ako bi ostvario toliko ili veće povećanje broja dolazaka turista, rekao je ministar turizma Damir Bajs koji je danas u Fužinama predsjedao sjednicom užeg Povjerenstva Vlade za koordinaciju i praćenje pripremnih aktivnosti za turističku 2011. Naveo je da europske turističke zemlje još nisu dostigle broj turističkih dolazaka iz 2007. i 2008. godine, te da mnogi naši konkurenti, kao što su Italija, Španjolska ili Francuska, još uvijek bilježe minuse. Hrvatski je turizam tri godine za redom bio bolji od konkurencije, ali ove godine ne možemo očekivati dvocifrene ili višecifrene poraste dolazaka turista, rekao je Bajs naglasivši da se unatoč dobrim rezultatima u prva četiri mjeseca ove godine tek trebamo boriti za uspješnost sezone. Za turističku zemlju kao što je Hrvatska sigurnost nije uvjet, nego preduvjet bavljena turizmom, a domaći i inozemni turisti moraju imati jednaki tretman bez obzira iz koje zemlje dolaze, bilo iz primjerice Njemačke, Rusije ili Srbije, kazao je Bajs govoreći o sigurnosti u turizmu na sjednici Povjerenstva na kojoj su bili i predstavnici MUP-a, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), Hrvatskog autokluba, lokalnih jedinica. Ministarstvo turizma je od 2004. do 2010. za programe HGSS-a izdvojilo 3,8 milijuna kuna, a ove godine će izdvojiti još 1,1 milijun kuna. U Hrvatskoj će tijekom sezone raditi i 49 policijskih službenika iz više zemalja.
ZAGREB - U hrvatskom turizmu zadnjih nekoliko godina učinjeno je mnogo kvalitetnih pomaka u smještajnim kapacitetima i turističkim proizvodima što uz očuvanu prirodu, povijesno-kulturno naslijeđe, dobru cestovnu i drugu infrastrukturu te prometnu dostupnost Hrvatsku čini spremnom da postane jednom od najvažnijih odredišta na Mediteranu, a možda i u svijetu, ocjena je predsjednika Svjetske udruge turističkih novinara i pisaca u turizmu-FIJET Tijania Haddada. U razgovoru za Hinu Haddada je naznačio i da je napretku hrvatskog turizma u zadnjih nekoliko godina pridonio i zajednički angažman javnog i privatnog sektora u turizmu te državne potpore. Za prihode od turizma u Hrvatskoj zadnjih godina od 6 do 7 milijardi eura, kaže da su dobri za vrijeme krize, ali da mogu biti i veći ako Hrvatska samo malo poveća cijene u turizmu, a turistima ponudi veći izbor i više atrakcija na koje će moći potrošiti novac. Haddad, koji je i bivši ministar turizma Tunisa, te specijalni savjetnik glavnog tajnika Svjetske turističke organizacije-UNWTO, zajedno s još 25 članova/predsjednika nacionalnih udruženja FIJET-a iz 25 zemalja sa svih kontinenata od 22. svibnja boravi u Hrvatskoj. Iz Hrvatske odlaze sutra, čemu će još večeras prethoditi završna svečana večera u zagrebačkom Hotelu Westin u organizaciji Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ).
ZAGREB/BUDIMPEŠTA - Mađarski MOL danas je objavio da predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott od početka lipnja napušta dužnost izvršnog potpredsjednika MOL-a za istraživanje i proizvodnju i u potpunosti će se usredotočiti na obveze u Ini. Od 1. lipnja Zoltan Aldott u potpunosti će se posvetiti poziciji predsjednika Uprave Ine, što će dodatno jačati poziciju Ine unutar MOL Grupe, priopćeno je iz MOL-a ističući i da Aldott ostaje član Odbora izvršnih direktora MOL-a. "To je vrlo značajan korak. On pokazuje da je INA jako važna članice grupe MOL. Aldott će predstavljat Inu u izvršnom odboru MOL-a, što je jedinstven slučaj", izjavio je glasnogovornik MOL-a u Hrvatskoj Domokos Szollar. U pozadini je Aldottove odluke, kako dodaje, činjenica da je INA u važnoj fazi transformacije i rasta. "Svi u Ini moraju u idućoj godini jako puno raditi kako bi kompanija bila još jača i bolja. INA mora raditi punom parom a za to je potrebna puna koncentracija", tumači Szollar. Jako sam zadovoljan, ističe Aldott koji će biti zadužen i za nadzor razvoja strategije MOL Grupe na tržištima Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, te Crne Gore.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi redovan promet danas je iznosio 23,4 milijuna kuna, a vrijednost dioničkog indeksa Crobex je porasla za 0,68 posto, na 2.252,74 boda. Crobex10 trgovanje je završio na 1.234,28 bodova, što je 0,32 posto više nego jučer. Najtrgovanija je danas bila dionica Ingre sa nešto više od 4 milijuna kuna prometa, a cijena te dionice porasla je i danas, dvanaesti trgovinski dan za redom. Cijena dionici Ingre danas je porasla za 4,61 posto, na 14,53 kune. S prometom od 3,9 milijuna kuna slijedi dionica HT-a kojoj je cijena porasla za 0,05 posto, na 259,05 kuna. Dionica Dom Holdinga je, uz 1,65 postotni porast cijene, na 92,50 kuna, zabilježila 2,02 milijuna kuna prometa. Dionici Đuro Đaković Holdinga cijena je porasla za 6,47 posto, na 47,90 kuna, a njome je ostvareno 1,9 milijuna kuna prometa. Za 1,8 milijuna kuna protrgovano je dionica Belja, uz rast cijene za 1,93 posto, na 96,02 kune. Promet dionicom Dalekovoda iznosio je 1,1 milijun kuna, a cijena joj je porasla 5,73 posto, na 257,98 kuna. Cijena je porasla i dionici Instituta IGH i to za 7,06 posto, Belja za 1,93 posto, Atlantske plovidbe za 0,48 posto, dok su cijene pale povlaštenim dionicama Adris grupe za 0,67 posto, Vira za 1,38 posto, itd.
ZAGREB - Na Tržištu novca i danas bez značajnijih promjena u trgovanju. Naime, ponuda je i dalje višestruko veća od ukupno prijavljene potražnje te bilježimo tek laganiji rast potreba korisnika pred vikend. Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 57,1 milijun kuna ili oko 30,5 posto više no dan ranije. Istodobno je ponuda iznosila 252,1 milijun ili nešto više od 12,5 posto no što je to bilo jučer. Najviše je pritom, 22,1 milijuna kuna, plasirano putem prekonočnih pozajmica, dok je kamatna stopa tek lagano korigirana s 0,35 na 0,34 posto. Također je plasirano i 10 milijuna kuna ročnih pozajmica na rok od 2 tjedna uz kamatnu stopu od 1,3 posto te 5 milijuna kuna pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatu od 1 posto. Ukupan promet na Tržištu novca dosegao je danas 37,1 milijun kuna, a pritom je 20 milijuna kuna potražnje ostalo nepodmireno zbog kreditnih ograničenja sudionika. Prosječna je kamatna stopa porasla je s 0,57 na 0,69 posto.