ZAGREB - Očekujemo u idućih nekoliko dana pozitivno mišljenje iz Bruxellesa o programima restrukturiranja tri preostala brodogradilišta - riječkog 3. maja, Kraljevice i Brodotrogira, izjavio je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač nakon današnjeg sastanka s predstavnicima sindikata koji djeluju u brodogradilištima. Na sastanku, kojem su nazočili i potpredsjednik Vlade Petar Čobanković, ministrica financija Martina Dalić i ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta, zaključeno je da smo pri kraju procesa kojim ćemo osigurati preduvjete za zatvaranje poglavlja 8 - o tržišnom natjecanju u pregovorima s EU, a istodobno sačuvati radna mjesta i socijalni mir u brodogradnji, rekao je Popijač. Jasno smo definirali ulogu države kroz preuzimanje duga, te raspravili kako će se moći realizirati potpore koje će brodogradilišta dobiti nakon prihvaćanja programa restrukturiranja, a koje su ispregovarane s EU-om, dodao je Popijač naglasivši kako je posebno važno očuvati kontinuitet proizvodnje brodova i u idućih godinu - dvije dok će trajati proces restrukturiranja. Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević izrazio je zadovoljstvo, jer nakon današnjeg sastanka više nema prepreka da Brodosplit, koji je završio ovu fazu prije dva mjeseca no do danas nije uspio ugovoriti nove poslove, odmah počne realizirati ugovor o gradnji broda s Jadroplovom. U splitskom škveru su dosad limovi za brod stajali, a 500 radnika je bilo na čekanju, no dobar dio njih može već sutra biti vraćen s čekanja kako bi počeli raditi, kazao je Matijašević. Vedran Dragičević iz Sindikata metalaca Hrvatske dodao je da bi Sindikat želio da država ostane vlasnik 25 posto brodogradilišta i nakon završetka privatizacije, jer će potrošiti puno novaca na restrukturiranje brodogradnje pa je logično da nastavi kontrolirati taj proces.
ZAGREB - Uprava Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), na današnjoj izvanrednoj sjednici, utvrdila je da je mađarska naftna kompanija MOL manipulirala tržištem, protivno zabrani iz članka 465. Zakona o tržištu kapitala. Kako se navodi u rješenju HANFA-e, Agencija je utvrdila da je MOL manipulirao tržištem - protivno zabrani iz spomenutog članka Zakona o tržištu kapitala - i to na način da je Općom ponudom za kupnju dionica Ine, objavljenom 15. prosinca 2010. i kasnije putem medija, širio informacije koje daju lažne i obmanjujuće signale u pogledu cilja namjeravanog stjecanja dionica INE. Agencija je, naime, ocijenila da je Općom ponudom MOL proklamirao i javno više puta objavio da je cilj stjecanja dionica Ine da se radnicima i bivšim radnicima, te privatnim osobama koje su dionice stekle u inicijalnoj javnoj ponudi, pruži još jedna mogućnost da po cijeni značajno iznad tržišne prodaju dionice MOL-u. Pri tome od početka MOL-ov osnovni cilj stjecanja dionica Ine, pa tako i Opće ponude, bio prelazak praga od 50 posto udjela u INI, navodi se dalje u rješenju HANFA-e. Međutim, to kao cilj stjecanja MOL nije javno objavio prilikom objavljivanja Opće ponude. Stoga Agencija ocjenjuje da je MOL na taj način, objavom Opće ponude od 15. prosinca 2010. godine, iznio netočne informacije koje su dale lažne, odnosno obmanjujuće signale u pogledu trgovanja dionicama Ine na uređenom tržištu, a za koje je kao informirani ulagatelj, najveći dioničar i ponuditelj u privatnoj ponudi dioničarima Ine znao da su netočne.
ZAGREB - Hrvatska će u ovoj godini ostvariti skroman rast BDP-a u visini od jedan posto i to zahvaljujući dobrim rezultatima turističkoga sektora, te oporavku potrošnje u drugoj polovini godine, procjena je analitičara Raiffeisen Bank Internationala (RBI) Raiffeisenbank Austria (RBA) iz danas objavljene publikacije pod nazivom "Strategija Hrvatska". Hrvatsko gospodarstvo i dalje 'sniva zimski san', a njegovo buđenje ne očekuje se prije ljeta, kaže Peter Brezinschek, glavni ekonomist RBI i direktor Raiffeisen istraživanja. Analitičari RBI sa sjedištem u Beču i njihove zagrebačke kolege u RBA napominju da očekivani rast hrvatskog BDP-a od jedan posto znatno zaostaje za prosječnim rastom u srednjoj i istočnoj Europi (SIE), koji analitičari Raiffeisen istraživanja predviđaju na razini od 3,9 posto. Glavni ekonomist u Raiffeisen banci u Hrvatskoj Anton Starčević ističe da tijekom prve polovine 2011. u Hrvatskoj još nije došlo do znatnijeg jačanja gospodarske aktivnosti. Nastavljen je pad industrijske proizvodnje, osobna potrošnja i dalje je slaba, izvoz pati od niske konkurentnosti, a već oslabljeno tržište rada dodatno pogađa negativan ciklus domaćeg gospodarstva. Brezinschek, pak, ističe da Hrvatska tijekom posljednje dvije godine recesije nije ostvarila nikakav napredak na području ozbiljnijih strukturnih promjena. Analitičari se u strategiji osvrću i na hrvatske pregovore o pristupanju EU koji se, kako se navodi, približavaju završnoj fazi.
ZAGREB - Uprava i Nadzorni odbor Croatia osiguranja predložili su glavnoj skupštini da se od prošlogodišnje neto dobiti Croatia osiguranja d.d., koja je iznosila 43,6 milijuna kuna, za isplatu dividende za povlaštene i redovne dionice izdvoji ukupan iznos od 28,66 milijuna kuna. Glavna skupština Croatia osiguranja sazvana je za 7. srpnja, a poziv i prijedlog dnevnog reda objavljeni su danas na Zagrebačkoj burzi. Prema prijedlogu odluke o uporabi dobiti za prošlu godinu, za dividendu za povlaštene dionice izdvojilo bi se 980 tisuća kuna i dividenda bi iznosila 112 kuna po povlaštenoj dionici. Za isplatu dividende za redovne dionice predložen je iznos od 27,68 milijuna kuna, a dividenda po svakoj redovnoj dionici iznosila bi 90 kuna. Tražbina za isplatu dividende dospijeva 30. dana od dana donošenja odluke o upotrebi dobiti za 2010. godinu, navodi se u pozivu. Skupštini je također predloženo da se 10,35 milijuna kuna prošlogodišnje neto dobiti upotrijebi za statutarne rezerve, 2,4 milijuna kuna u zadržanu dobit, a 2,18 milijuna kuna u zakonske rezerve. Croatia osiguranje d.d. je u prošloj godini ostvarilo prihode u iznosu od 2,89 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi iznosili 2,81 milijardu kuna.
ZAGREB- Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 14,4 milijuna kuna, a dionički su indeksi porasli za nešto više od 0,60 posto. Vrijednost Crobexa porasla je za 0,62 posto, na 2.218,94 boda, a Crobexa 10 za 0,66 posto, na 1.236,61 bod. Najtrgovanija je i danas dionica HT-a sa 5,5 milijuna kuna. Cijena HT-ove dionice je porasla za 1,07 posto, na 260,77 kuna. Povlaštenih dionica Adris grupe protrgovano je za 2,4 milijuna kuna, a cijena im je pala za 0,24 posto, na 268,34 kune. Među milijunaše uvrstila se još samo dionica Ericsson Nikole Tesle sa 1,6 milijuna kuna prometa. Trogovanje je dionica Ericsson Nikole Tesle završila na 1.633,99 kuna, što je 0,96 posto viša cijena nego jučer. Po prometu slijede dionice Končar Elektroindustrije sa 524,8 tisuća kuna, a cijena im je porasla za 2,72 posto, na 598 kuna. Dionica Ingre protrgovano je za 498 tisuća kuna, uz rast cijene za 3,26 posto. Uz niže promete, rast su zabilježile i ostale dionice građevinskog sektora, Hidroelektre niskogradnja za 1,23 posto, Dalekovoda za 1,48 posto, Instituta IGH za 3,03 posto, Tehnike za 4,17 posto. Trgovanje su s rastom cijene završile i primjerice dionice AD Plastika (1,75 posto), Luke Rijeka (1,46 posto), Atlantske plovidbe (2,94 posto), dok su cijene pale dionicama Petrokemije (0,82 posto), Podravke (1,23 posto), Belja (0,52 posto), itd.
ZAGREB - Na Tržištu je novca i današnja ukupno prijavljena potražnja bila višestruko, gotovo 4 puta, skromnija od ponude. Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 63,6 milijuna kuna, ili oko 12,5 posto manje no dan ranije. Istodobno je ponuda iznosila 243,6 milijuna ili 9,5 posto više no što je to bilo jučer. Pritom je najviše, 41,6 milijuna kuna, plasirano putem prekonočnih pozajmica, dok je kamatna stopa lagano pala s 0,39 na 0,3 posto. Također je palsirano i 2 milijuna kuna ročnih pozajmica na rok od 3 mjeseca po kamatnoj sopi od 3 posto. Ukupan promet na Tržištu novca dosegao je danas 43,6 milijuna kuna, a pritom je 20 milijuna kuna potražnje ostalo nepodmireno zbog niskih kamatnih stopa po kojima su se korisnici bili spremni zadužiti. Prosječna je kamatna stopa lagano porasla s 0,39 na 0,42 posto.