ZAGREB - Vlada prihvaća prijedloge hrvatskih izvoznika, a dio njih već provodi kroz svoj program, poručila je premijerka Jadranka Kosor govoreći na današnjoj 6. konvenciji Hrvatskih izvoznika, koja se održava pod nazivom "Naš izlaz iz krize". Čestitajući izvoznicima što su u kriznoj 2010. godini uspjeli ostvariti izvoz od gotovo 8 milijardi eura, što je 18,2 posto više nego prethodne godine, a trend rasta od 5 posto nastavljen je i početkom ove godine, Kosor je obećala predstavnicima izvoznika radni sastanak na kojem će se dogovoriti oko mjera koje je predložio njihov čelnik Darinko Bago. Premijerka je pohvalila izvoznike i zato što, iako ih je svega 12,4 posto od svih hrvatskih tvrtki, ostvaruju gotovo 63 posto ukupnih prihoda, a lani su u istraživanje i razvoj uložili 565 milijuna kuna, što je 66,5 posto od ukupnih hrvatskih ulaganja u istraživanje i razvoj. Obećala je još snažnije poticajne mjere, pogotovo za izvozno orijentirano gospodarstvo te najavila jačanje gospodarske diplomacije kroz imenovanje trgovinskih atašea koji će podupirati hrvatske tvrtke u izvoznim aktivnostima. Za početak je odabrano pet atašea koji odlaze u Ljubljanu, Muenchen, Beč, Milano i Chicago. Kosor je također obećala izvoznicima skoru izmjenu Zakona o poticanju ulaganja i Zakona o javnoj nabavi koji su, po Baginim riječima, u zadnje tri godine zatvorili 60.000 radnih mjesta. Za daljnji rast izvoza trebalo bi ojačati HBOR-a kroz povećanje temeljnog kapitala koji je nužan za osiguranje konkurentnih kredita sa značajno nižim kamatama i uz rok otplate od 15 do 25 godina. Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago se zauzeo i za znatno jaču kontrolu i zaštitu od nekvalitetne i subvencionirane robe iz uvoza, pozivajući se na praksu EU-a. Na konvenciji su dodijeljene i nagrade "Zlatni ključ" najboljim izvoznicima u 2010. godini u kategorijama velikog, srednjeg, malog i najinovativnijeg izvoznika, kao i za 14 najvećih hrvatskih izvoznih tržišta. Nagradu za najboljeg velikog izvoznika dobila je tvrtka Končar – distributivni i specijalni transformatori d.d., za srednjeg Solaris d.o.o. iz Novigrada, za malog izvoznika Navis Consult d.o.o. iz Rijeke, te za najinovativnijeg izvoznika AVL-AST d.o.o. Hrvatska.
ZAGREB - Hrvatskoj treba jaka proizvodnja, a strateški zaokret prema reindustrijalizaciji prvi je korak ka oporavku i izlasku iz krize, istaknuo je danas predsjednik Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA Vladimir Ferdelji na 1. kongresu hrvatskih menadžera i poduzetnika pod nazivom "Mi znamo kamo". Na kongresu je predstavljen masterplan razvoja hrvatskog gospodarstva koji sadrži ključne točke razvoja Hrvatske. Dosadašnja makroekonomska politika u kojoj je rast zasnovan na uslugama, zaduživanju, potrošnji, prodaji imovine i gašenju industrije je potrošena, a rješenje je u novoj doktrini u kojoj su proizvodnja i industrija osnova razvoja, rekao je Ferdelji, koji je i jedan od autora masterplana. Smatra kako je vladin program gospodarskog oporavka polučio suprotne učinke od očekivanih, odnosno gubitak 56 tisuća radnih mjesta, povećanje nelikvidnosti i inozemnog duga te pad BDP-a. Glavnom polugom deindustrijalizacije drži monetarne škare, odnosno nepovoljan tečaj kune. Stoga Ferdelji predlaže povećanje poreza na dobit neto uvoznicima za iznos monetarne koristi, a smanjenje poreza neto izvoznicima za monetarnu štetu. Masterplan ima deset područja promjena, a to su koordinirana promjena monetarne i fiskalne politike, promjena načina upravljanja državnim poduzećima, optimiziranje razvoja proizvodnje i industrije u skladu sa statusom priključenja EU, rješavanje nelikvidnosti, smanjenje parafiskalnih nameta, teritorijalni preustroj s ciljem efikasnije i jeftinije uprave, efikasnija energetska politika, efikasnije zakonodavstvo i pravosuđe, uključivanje znanosti i obrazovanja u razvoj proizvodnje te promjene u ostalim područjima. Na skupu je istaknuto kako će na parlamentarnim izborima menadžeri i poduzetnici podržati opciju koja u svoj program uključi najviše elemenata masterplana.
ZAGREB - Crobex indeks Zagrebačke burze i danas bilježi tek neznatne oscilacije te se i dalje nalazi nadomak 2.005 bodova, razine na kojoj nailazi na potporu. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,11 posto, na 2.207 bodova, a Crobex10 0,07 posto na 1.229 bodova. Redovni promet dionicama premašio je 4 milijuna kuna, što je otprilike 3 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Do podneva se najviše trgovalo dionicom HT-a, kojom je ostvareno otprilike 2 milijuna kuna prometa. Cijena joj se spustila 0,44 posto, na 258,5 kuna. Nešto više trgovalo se i dionicom Ericssona Nikole Tesle, kojom je ostvareno 930.000 kuna. Cijena joj je blago ojačala, za 0,26 posto, na 1.620 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,23 posto u odnosu na jučerašnju tečajnicu. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 7,401170 kuna. Kuna je oslabila i prema švicarskom franku i to za 0,42 posto, a ojačala prema američkom dolaru za 0,17 posto, te prema britanskoj funti za 0,74 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,894529 kuna, dolara 5,190525 kuna, a funte 8,401828 kuna.