DEAUVILLE - Čelnici osam industrijski najrazvijenijih gospodarstava svijeta skupine G8 suglasni su da se globalni gospodarski oporavak sve manje oslanja na poticajne mjere, iako rast cijena roba prigušuje daljnje jačanje aktivnosti. U priopćenju koje će biti objavljeno po završetku dvodnevnog summita G8 u Francuskoj, čiju je presliku dobila na uvid novinska agencija Reuters, europske države, SAD i Japan redom su pristali voditi računa o održivosti svojih državnih financija. "Oštar rast cijena roba i njihova pretjerana promjenjivost predstavljaju značajnu kočnicu za oporavak. U tom kontekstu dogovorili smo se da ćemo ostati usredotočeni na poteze koji su potrebni da bi se povećala stabilnost državnih financija, ojačao oporavak i poboljšala zaposlenost, smanjili rizici, te zajamčio snažan, održiv i uravnotežen rast, također i kroz strukturne reforme", kaže se u priopćenju.
ZAGREB/BRUXELLES - Europski zastupnici složili su se ovoga tjedna da bi se EU trebala obvezati na smanjivanje emisija stakleničkih plinova za 30 posto do 2020. u odnosu na razinu od 1990., stoji na web stranici Europskog parlamenta. Odbor za okoliš usvojio je rezoluciju, o kojoj bi Europski parlament trebao glasovati na plenarnoj sjednici 23. lipnja, u kojoj se kaže da je potrebno postaviti cilj od 30 posto što je prije moguće, a u svakom slučaju prije kraja 2011. Dodaju da bi ograničeni pomak mogao biti dopušten, ali EU bi morala postići na svojem teritoriju cilj od 25 posto. Izvjestitelj za to pitanje Nizozemac Bas Eickhout kazao je da "sada postoji široka potpora za cilj smanjivanja od 30 posto i sve veća svijest o tome da Europa ima koristi od ambicioznih klimatskih politika". Rezolucija kaže da će postizanje tih ciljeva uvelike ovisiti o tome u kolikoj će mjeri EU ispuniti svoje ciljeve glede obnovljive energije i energetske učinkovitosti. Nacionalne mjere, poput ulaganja u inovacije i porezne olakšice, mogle bi igrati veliku ulogu, a na razini EU-a možda bi u budućnosti bile potrebne neke korekcije sheme trgovanja dozvolama za emisije stakleničkih plinova (ETS), smatraju zastupnici u odboru.
ATENA - Grčka je u četvrtak krenula u veliku prodaju imovine kako bi smanjila ogromni dug, te je vlada pozvala Deutsche Telekom na razgovore o preostalom udjelu u balkanskom telekomunikacijskom divu OTE-u. Ministar financija Georgij Papakonstantinu uputio je pismo upravnom odboru Deutsche Telekoma "radi pokretanja procedure", nakon što je vlada u Ateni u ponedjeljak odobrila nastavak privatizacije OTE-a, priopćeno je iz ministrova ureda. Taj se potez vremenski nadovezao na pritisak ostalih europskih zemalja na Grčku da ubrza privatizaciju i reforme. Pritom je čelnik vijeća ministara financija eurozone, luksemburški premijer i ministar financija Jean-Claude Juncker upozorio u četvrtak da bi MMF mogao blokirati isplatu naredne tranše kredita Grčkoj. MMF-ovi propisi zabranjuju isplatu kredita ako zemlja-primatelj ne može jamčiti solventnost u narednih 12 mjeseci, podsjetio je Juncker. Međunarodni monetarni fond (MMF) također je upozorio Atenu da učvrsti opsežne planove financiranja i mjere kako bi mogla i dalje primati pomoć.
TOKIO - Japanske potrošačke cijene porasle su u travnju prvi puta u više od dvije godine zbog skoka cijena energije i duhanskih proizvoda, priopćila je u petak vlada. Japanski indeks temeljnih potrošačkih cijena, koji isključuje svježu hranu, popeo se prošlog mjeseca za 0,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je njegov prvi rast na godišnjoj razini od prosinca 2008., objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova i komunikacija. Glavni je razlog njegova rasta skok cijena benzina i duhanskih proizvoda. Ministarstvo je priopćilo kako su troškovi obrazovanja također bili viši u travnju. Na mjesečnoj razini indeks temeljnih potrošačkih cijena porastao je za 0,4 posto u odnosu na mjesec ranije. Ekonomist Hiroshi Watanabe iz instituta za istraživanje Daiwa upozorio je ipak kako travanjski rast potrošačkih cijena ne znači i da je japansko gospodarstvo izašlo iz deflacije. Suočeno s padom proizvodnje i izvoza nakon potresa i tsunamija 11. ožujka, japansko gospodarstvo nedavno je skliznuo u recesiju, uz pad aktivnosti na godišnjoj razini za 3,7 posto u razdoblju od siječnja do kraja ožujka.
LJUBLJANA - Slovenija je za razliku od drugih tranzicijskih država većinu banaka zadržala u domaćem vlasništvu, no posljedica toga su više kamatne stope za kredite gospodarstvu, iznio je u petak guverner slovenske centralne banke Marko Kranjec. "Marže slovenskih banaka u usporedbi s inozemnima su previsoke, što naše gospodarstvo teško podnosi, a negativno se odražava i na same banke", rekao je Kranjec u govoru sudionicima tradicionalne godišnje financijske konferencije u Portorožu. Domaće vlasništvo u bankama je poželjno, ali to ima i svoju cijenu, upozorio je guverner slovenske centralne banke. Za milijun eura kredita banke u zemljama eurozone obračunavaju osnovnu kamatnu stopa Euribor povećanu za 3,6 posto, dok su bankarske marže u slovenskim bankama više, pa se na Euribor dodaje 5,4 posto, a kod stranih banaka koje posluju u Sloveniji takvi krediti se odobravaju po kamatnoj stopi Euribor povećanoj za 4,9 posto, naveo je Kranjec. Tvrdi da je činjenica što je Slovenija zadržala većinu banaka u svom vlasništvu, za razliku od ostalih tranzicijskih država koje su svoje banke prodale, rezultirala skupljim kreditima.
BRATISLAVA - Slovačka rafinerija Slovnaft, podružnica mađarske naftne i plinske grupe MOL, planira ove godine uložiti 126,5 milijuna eura u "zelene" projekte i u modernizaciju objekata. Slovnaftov je godišnji kapacitet prerade od 5,5 milijuna do šest milijuna tona i tvrtka želi investirati oko 56 milijuna eura u daljnju obnovu i modernizaciju svojih toplana. Nakon obnove instalirani kapaciteti trebali bi porasti na 169 megavata, sa sadašnjih 114 megavata. Slovnaft će sva ulaganja financirati iz vlastitih sredstava. Obnova postrojenja počela je u kolovozu prošle godine i uključuje gradnju jedinice za desumporizaciju, turbogeneratora od 60 megavata i rashladne jedinice. Rad na jedinici za desumporizaciju trebao bi biti dovršen do kraja ove godine, a preostali projekti do kraja 2012.
ZAGREB/LONDON - Uhićenje srpskog optuženika za ratne zločine Ratka Mladića važan je pozitivan korak za daljnju integraciju Srbije u Europsku uniju, ali Beograd mora poduzeti i dodatne napore, te uhititi Gorana Hadžića, priopćeno je u petak iz Standard & Poor'sa. Mladićevo uhićenje ne utječe neposredno na važeći retjing i izglede Srbije BB/stabilan/B, napominju u agenciji. "Smatramo da će daljnji napredak u tom smjeru od vlade zahtijevati značajne dodatne administrativne, zakonodavne i provedbene napore. Štoviše, kako bi izborila ocjenu o potpunoj suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom za područje bivše Jugoslavije (ICTY), Srbija mora uhititi i Gorana Hadžića, posljednjeg optuženika za ratne zločine koji je još u bijegu", napominju u Standard & Poor'su.
MUMBAI - Indijski vodeći proizvođač vozila Tata Motors je izvijestio da mu se neto dobit u protekloj poslovnoj godini gotovo učetverostručila, potaknuta skokom prihoda i snažnom potražnjom za britanskim brendovima Jaguarom i Land Roverom. U godini koja je završila s ožujkom neto dobit popela se na 92,7 milijardi rupija (2,04 milijarde dolara), u usporedbi s 25,7 milijardi rupija u prethodnoj poslovnoj godini, izvijestila je tvrtka za Mumbajsku burzu. Prodala je gotovo 1,1 milijun vozila, što 24,2 posto više nego u prethodnoj poslovnoj godini. Prihodi su poskočili 33 posto na 1.260 milijardi rupija. Prodaja Jaguara i Land Rovera naglo je porasla, pri čemu je potražnja uglavnom zabilježena na ključnim tržištima poput Sjedinjenih Država, Europe, Rusije i Kine. Dvije su britanske marke postale važni pokretači rasta za Tata Motors i poslovale su s dobiti šest tromjesečja zaredom nakon što ih je indijski konglomerat 2008. kupio od Forda za 2,3 milijarde dolara. Tata Motors dio je konglomerata Tata Group i tijekom dana otvorit će prvu proizvodnu liniju u Indiji za sklapanje automobila Jaguar i Land Rover.
PRAG- Češka tvrtka Orco Property Group smanjila je neto gubitak u prvom tromjesečju na 4,4 milijuna eura, ponajprije zahvaljujući nižim troškovima kamata i revalorizaciji financijskih izvedenica, priopćeno je. U istom tromjesečju lani tvrtka je poslovala s gubitkom od 15,6 milijuna eura. Prihodi su u prva tri ovogodišnja mjeseca pali na 39,2 milijuna eura, s 51,5 milijuna eura u odgovarajućem lanjskom razdoblju. Kompanija čije su dionice izlistane na burzama u Parizu, Pragu i Varšavi blago je snizila donju granicu svoje prognoze prihoda za cijelu godinu i sada očekuje prihode u rasponu od 340 do 370 milijuna eura. Orco ima projekte u cijeloj srednjoj Europi i u Moskvi a bio je prisiljen restrukturirati dug nakon financijske krize koja je teško pogodila sektor nekretnina u toj regiji.
LONDON - Cijene barela sirove nafte porasle su u petak na londonskom tržištu iznad razine od 115 dolara nakon što je slabiji dolar prigušio utjecaj bojazni u vezi s potražnjom koje su potpirili dugovi u eurozoni i slabi američki gospodarski podaci. Cijene barela sirove nafte porasle su u Londonu za 28 centi na 115,33 dolara. Na američkom tržištu bile su u plusu 64 centa i iznosile su 100,87 dolara, nakon što su u četvrtak pale više od jedan posto. Slabi gospodarski podaci iz SAD-a također su tijekom noći izazvali zabrinutost oko potražnje za naftom. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 109,83 dolara što znači da je bila 1,84 dolara viša nego dan ranije.
LONDON - Europski burzovni indeksi u petak su ojačali, predvođeni bankovnim sektorom, temeljem medijskih izvješća da će globalni bankovni standardi Basel III biti blaži nego što se prvotno mislilo. Londonski Ftse ojačao je 0,9 posto, na 5.933 boda, frankfurtski DAX indeks za 0,42 posto, popevši se na 7.144 boda, a pariški 1,1 posto, na 3.960 bodova. Bankovne dionice poskočile su nakon što je londonski Financial Times objavio da će zahtjevi vezani uz kapital u sklopu globalnih bankovnih standarda Basel III biti blaži nego se strahovalo, budući da bi bankama moglo biti dopušteno da se više oslanjaju na kapital u osiguravateljskim ograncima nego što se ranije mislilo. Dionice francuske banke Credit Agricole ojačale su 4,1 posto, a Societe Generala i BNP Paribasa, koje imaju velike osiguravateljske ogranke, po 1,7 posto. U Britaniji je dionica banke Lloyds, koja također ima veliki osiguravateljski ogranak, ojačala 2,7 posto. Obustavljena je trgovina dionicama francusko-belgijske Dexije zbog izvješća da ju EK požuruje da ubrza prodaju imovine koja ne pripada temeljnom poslovanju. Rudarski sektor je također pružao podršku europskim burzovnim indeksima, poduprt jačanjem dionioca osnovnih i plemenitih kovina, jer je slabiji dolar povećao interes ulagača za rizičnijom imovinom. Dionice Antofagaste ojačale su 2,1 posto, a Fresnilla za 2,2 posto.
TOKYO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros porasle, drugi dan zaredom, dok je euro ojačao prema dolaru, no analitičari kažu da je njegov uspon limitiran zbog dužničke krize u eurozoni. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Šangaju oslabile 0,6 posto. No burzovni su indeksi u Južnoj Koreji, Australiji, Singapuru i Hong Kongu porasli između 0,1 i 1 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u plusu 0,9 posto. Ulagače na azijskim burzama ohrabrio je jučerašnji rast Wall Streeta, drugi dan zaredom. Procjenjuju da su dionice na sadašnjim cjenovnim razinama, nakon pada posljednjih tjedana, povoljna prilika za kupnju. "Tržište učvršćuje svoje pozicije na trenutačnim razinama, a veći rast cijena dionica vidljiv je u sektorima s pozitivnijim izgledima", kaže Lee Sun-yeb, analitičar u tvrtki Shinhan Investment.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica porasle drugi dan zaredom, zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima kompanija, no trgovalo se oprezno zbog dužničke krize u eurozoni. Dow Jones indeks ojačao je 8 bodova, ili 0,07 posto, na 12.402 boda, dok je S&P 500 porastao 0,40 posto, na 1.325 bodova, a Nasdaq indeks 0,78 posto, na 2.782 boda. Veći rast Nasdaqa od ostalih indeksa zahvaljuje se skoku cijene dionice NetAppa za gotovo 7 posto, nakon boljih nego što se očekivalo kvartalnih poslovnih rezultata tog proizvođača opreme za pohranu podataka. Unatoč dobrim vijestima iz kompanija, jučer se trgovalo oprezno, na što ukazuje mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika su jučer zamijenile 6,4 milijarde dionica, dok je lani prosječan dnevni obujam iznosio 8,4 milijarde.