STUBIČKE TOPLICE - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović danas je u Stubičkim Toplicama otvorio 10. savjetovanje sudaca prekršajnih sudova ocijenivši da je na tom području učinjen ozbiljan napredak, ne samo smanjenjem predmeta, već i u stručnom smislu. "Kako će se hrvatsko društvo sve više razvijati kao tehnološko, doći će do ozbiljnijih promjena, kojim će se postavke prava, kako kaznenog tako i prekršajnog, dovesti u iskušenje", napomenuo je Josipović. Josipović je okupljenim prekršajnim sucima iz Hrvatske i njihovim gostima iz Crne Gore poručio da je sustav prekršajnog prava u Hrvatskoj „dobro uklopljen u reformske tendencije sudstva u našoj zemlji". "Očekuju se promjene u reduciranju broja predmeta koji idu u zastaru kao i daljnje širenje sustava prekršajnog prava ili bliskih oblika odgovornosti koji će donijeti nove izazove za prekršajne suce", naglasio je Josipović.
ZAGREB - Predsjednica vlade Jadranka Kosor otvorila je danas u Šćitarjevu kod Velike Gorice novosagrađenu sportsku dvoranu u tamošnjoj osnovnoj školi u izgradnju koje je vlada uložila 17 milijuna kuna. Premijerka je na svečanu otvorenju, na kojemu su učenici škole priredili prigodni program, izjavila kako će sportska dvorana omogućiti razvoj novih sadržaja u tom mjestu, rekavši kako je vlada spremna i dalje ulagati kako bi mladi i nakon završena školovanja ostali u tom kraju. Kosor se osvrnula i na pregovore s Europskom unijom kazavši kako je Hrvatska na kraju tog puta te da vlada poduzima mjere da se oni završe i da Hrvatska uskoro postane 28. članica EU-a. "Najvažniji motiv koji nas je pokretao i u teškim trenutcima, a bilo je i uspona i padova, jest budućnost hrvatske djece jer ulazak u EU otvara nove mogućnosti za njihovo školovanje i zapošljavanje", izjavila je premijerka. Osnovnu školu u Šćitarjevu pohađa više od 300 učenika, a dogradnja škole počela je 2002.
ZAGREB - Predsjednica vlade Jadranka Kosor danas je kao "klasičan vandalski čin" osudila bacanje cigle na središnjicu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na Trgu žrtava fašizma. Zagrebačka policija danas je izvijestila da je jučer poslijepodne nepoznati počinitelj bacio opeku na staklenu površinu ulaznih vrata na stranačke prostorije na Trgu žrtava fašizma. "O tome mora svoj posao obaviti policija, tražim dakako istragu i pronalaženje krivca jer je to klasični vandlski čin i oštro kažnjavanje u skladu s hrvatskim zakonima", izjavila je premijerka prilikom otvaranja nove sportske dvorane u Šćitarjevu kod Velike Gorice. Prema policijskom izvješću od komada opeke koja je oko 15,15 sati razbila vrata na ulazu u prostorije HDZ-a te krhotinama stakla lakše su ozlijeđeni 63-godišnjak i 59-godišnjak, a liječnička im je pomoć pružena u KB Sestara milosrdnica. U istražnom centru zagrebačkog Županijskog suda koji je zaprimio policijsku obavijest o ovom događaju doznaje se da je jedan od ozlijeđenih bio slučajni prolaznik, a drugi stranački zaposlenik.
SPLIT - Potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva Darko Milinović danas je u Kliničkom bolničkom centru na Križinama u Splitu otvorio renoviranu Jedinicu za intenzivno liječenje Odjela za anesteziju i intenzivno liječenje vrijednu 5,2 milijuna kuna. Osoblju splitske bolnice, te ravnatelju Dujomiru Marasoviću poručio je kako će vlada i dalje financirati opremanje splitske bolnice. "Vašoj bolnici gravitira velik broj pacijenata iz grada, okolice, sa otoka i Zagore. Mogu slobodno kazati kako je vaša bolnica uz bok zagrebačkom Rebru", kazao je ministar. Podsjetio je da je u hrvatsko zdravstvo do sada uloženo 800 milijuna kuna od čega u KBC Split oko 140 milijuna. "Ovo je danas jedna respektabilna bolnica i svima na tome čestitam", rekao je ministar Milinović. Renoviranje Jedinice za intenzivno liječenje (JIL) na Križinama gotovo je u potpunosti financirala Vlada. Županija je donirala 400.000 kuna od čega je kupljeno osam kreveta. Kako se moglo čuti od voditelja Jedinice intenzivnog liječenja KBC Križine dr. Ante Ujevića, prošle godine taj je odjel zaprimio čak 856 bolesnika, a unatoč tome smrtnost je ispod europskog prosjeka.
ZAGREB - Saborski Odbor za pravosuđe podržao je danas prijedloge dopune Kaznenog zakona te posebnog zakona o nezastarjevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz pretvorbe i privatizacije, kojima se razrađuje odredba iz prošlogodišnjih izmjena Ustava o nezastarjevanju tih kaznenih djela. Dopunama Kaznenog zakona precizira se da, uz nezastarjevanje kaznenih djela prema međunarodnom pravu, ne zastarjevaju ni kaznena djela utvrđena Ustavom. Predloženim zakonom o nezastarjevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela u pretvorbi i privatizaciji propisuje se katalog tih kaznenih djela, počinjenih u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države propisana zakonom ili ona koja ne zastarijevaju prema međunarodnom pravu. Kaznenim djelima ratnog profiterstva i kaznenim djelima iz procesa pretvorbe i privatizacije u tim (ratnim) okolnostima, među ostalim, smatra se nesavjesno poslovanje, prouzročenje stečaja, zloporaba položaja ovlasti u gospodarskom poslovanju, zaključenje štetnog ugovora, nedopuštena trgovina, utaja poreza i doprinosa i drugih davanja, prijevara, pronevjera, krivotvorenje službene isprave, nesavjestan stav u službi, primanje i davanje mita, sklapanje štetnog ugovora, izbjegavanje carinskog nadzora i druga.
ZAGREB - I predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU Vesna Pusić (HNS) i predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju Milorad Pupovac (SDSS) ne vide nikakvu povezanost jučerašnje odluke austrijskog suda o izručenju bivšeg premijera Ive Sanadera i očekivanog skorašnjeg zatvaranja pregovaračkog poglavlja 23. U izjavi novinarima, nakon što su u Saboru primili izaslanstvo MMF-a, Pusić i Pupovac koincidencijom su ocijenili činjenicu da je sudska odluka o odobravanju Sanaderova izručenja Hrvatskoj donesena uoči očekivanog zatvaranja poglavlja 23. Pupovac pritom ističe kako ne vjeruje da je ta odluka suda u bilo kakvoj vezi sa zatvaranjem poglavlja 23, već da je riječ o procesno-pravnim radnjama koje se dovele do takve odluke. "A što se tiče toga kako će se situacija dalje odvijati, to spada u područje procesno-pravne naravi i mi iz političke sfere nemamo posebnog razloga špekulirati", dodao je. Vesna Pusić ističe kako hrvatsko pravosuđe ima prostora za napredak, ali i izražava uvjerenje da će Sanader u Hrvatskoj imati pravedno suđenje. "Što se Ive Sanadera tiče, mislim da smo svi svjesni činjenice da on u Hrvatskoj može i hoće imati apsolutno pravedno suđenje", poručila je. Smatra kako odluka austrijskog pravosuđa u velikoj mjeri proizlazi iz činjenice "da su završili ono što su imali vezano za njihovu situaciju i sumnje koje postoje u Austriji".
ZAGREB - Predsjednica Nacionalnog Odbora za praćenje pregovora s EU Vesna Pusić izjavila je danas da nitko iz EU od Hrvatske nije tražio da nakon završetka pregovora sama zatraži monitoring do punopravnog članstva u Uniji. Nakon što je zajedno s predsjednikom Odbora za mađuparlamentarnu suradnju Miloradom Pupovcem u Saboru primila izaslanstvo Misije MMF-a na čelu s voditeljicom te misije za Hrvatsku Suzanom Murgasovom, Pusić je novinarima komentirala medijske napise da je Hrvatska pristala na francuski zahtjev za monitoringom i nakon ulaska u EU. "Nitko ni u jednom trenutku nitko nije spominjao da bi Hravtska trebala sama zatražiti monitorning kad završi pregovore do punopravnog članstva u EU", kazala je. Istaknula je kako kod nekih zemalja postoje ideje o nekom obliku kontrole provedbe onoga što je Hrvatska dogovorila s EU, ali da su neke druge članice "decidirano protiv". "Ta se rasprava vodi između zemalja članica, ali nitko ne spominje mogućnost kontrole nakon punopravnog članstva. To je nešto na što bi Hrvatska sama morala paziti, da provodi svoje zakone i da se njih držimo. I, to može zvučati banalano, ali s obzirom na naše iskustvo da se često ne držimo vlastitih zakona, sami se za to trebamo pobrinuti", naglasila je Pusić.
ZAGREB - Društvo hrvatskih književnika (DKH) odbacilo je danas i osudilo uvrštenje hrvatskih književnika u ediciju "Deset vekova srpske književnosti", ocijenivši kako je riječ o očitoj potvori te upozorivši da se "s pokušajima različitih presezanja, prisvajanja i otimanja srbijanske politike, pa i one u području kulture, susrećemo kontinuirano sto pedeset godina". DHK u izjavi u povodu uvrštenja hrvatskih književnika u ediciju "Deset vekova srpske književnosti", izdavačkog centra Matice srpske, upozorava i da je, nažalost, takva politika bila izvorom mnogih zala, među ostalim, i krvave agresije prije dvadeset godina, kojom se ratnim djelovanjima, etničkim čišćenjem i kulturocidom pokušala ostvariti ideja Velike Srbije. Najnovija 'ugradnja' književnih djela Marina Držića, Ivana Gundulića i drugih hrvatskih pisaca u tu ediciju, drži DKH, nisu ništa drugo nego prisvajanja hrvatske književne baštine. "Društvo hrvatskih književnika s prezirom odbacuje i osuđuje takav otimački postupak uvrštenja hrvatskih pisaca u srpski književni kanon. Za nas je taj sramotan čin prljava krivotvorina povijesnih, književnih i duhovnih činjenica te je kao takav grub nasrtaj na hrvatsku kulturu", stoji u izjavi
ZAGREB - U brijunskim transkriptima nema ništa kompromitirajuće za Hrvatsku i nema govora o etničkom čišćenju, u njemu samo dvije riječi "nestati" i "tobože" određuju našu budućnost, a Hrvatska je suočena s informacijskim ratom u kojem je njezina vlada prisiljena donositi odluke suprotne nacionalnim i državnim interesima, ustvrdio je danas admiral Davor Domazet Lošo. Govoreći o haaškim presudama, Lošo je ustvrdio da pravnici ništa neće riješiti, jer je to pitanje politike, čak i iznad nje, pa je potrebno angažirati sve hrvatske eksperte da se transkript raščlani i pokaže da u njemu nema ništa sporno, jer je na ponos hrvatske države i naroda. Rekao je to Lošo na okruglom stolu "Pamćenje i suverenost" u čast prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju moderne hrvatske države dr. Franji Tuđmanu. Ne smijemo uhvatiti u zamku da se sankcionira bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, jer bi to potvrdilo da su transkripti kompromitirajući, iako bi Mesić trebao odgovarati zbog djelovanja protivno hrvatskim nacionalnim interesa, smatra Lošo.
ZAGREB - Jednodnevan znanstveni skup "Represija i zločini komunističkog režima u Hrvatskoj", koji je okupio osamnaest povjesničara, demografa, pravnika i politologa, počeo je jutros u Zagrebu u organizaciji Matice hrvatske. Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić u pozdravnoj riječi rekao je kako takav skup ne opravdavaju samo dokumenti (Deklaracija Hrvatskog sabora o osudi komunističkih zločina 1945.-1990. i Rezolucija Vijeća Europe o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima) već nas na to potiče i savjest. "Ako smo šutjeli desetljećima, ne moramo i sada šutjeti", rekao je, dodavši kako se pronalaze i otkopavaju rovovi puni ljudskih kostiju, a onda zatrpavaju; otvaraju se Hude jame, a onda se zazidaju kao da se netko boji da bi mrtvi mogli dati svoj glas za nešto. Napomenuo je da je svrha današnjeg skupa pridonijeti proširenju istine. Glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić istaknuo je kako je upravo Matica hrvatska najbolji primjer žrtve komunističke represije. Upozorivši na potrebu društvene odgovornosti, koja je potaknuta donošenjem saborske Deklaracije i Rezolucije Vijeća Europe o osudi zločina komunističkih režima, rekao je da iako su saborskom deklaracijom znanstvene i pravosudne institucije pozvane da pridonesu progonu i osudi tih zločina, sve je ostalo na deklaracijama, pa tako do danas, kako je napomenuo, u nas nije nitko osuđen za komunističke zločine.
ZAGREB - U okviru projekta Ministarstva pravosuđa pod nazivom "Projekt potpore pravosudnom sektoru" počeli su radovi na rekonstrukciji i dogradnji kompleksa Državnog odvjetništva i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) u zagrebačkoj Gajevoj ulici, doznaje se u državnom odvjetništvu. Rok za izvođenje i dovršetak radova je 18 mjeseci, a rekonstrukcijom i dogradnjom zgrade povećat će se prostorni kapaciteti Državnog odvjetništva i USKOK-a te unaprijediti tehnička infrastruktura i olakšati pristup osobama s invaliditetom. Uređenje prostorija dio je "Projekta potpore pravosudnom sektoru" koji se u najvećoj mjeri financira petogodišnjim zajmom Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Pravosudni dužnosnici više su puta posljednjih godina ukazivali da posebnih problema s nedostatkom prostora ima USKOK, tijelo koje od osnutka 2001. radi u istom prostoru u zagrebačkoj Gajevoj ulici.
VIROVITICA - Predsjednik HSP-a Daniel Srb izjavio je na konferenciji za novinare u Virovitici da HDZ u protekle četiri godine nije ispunio ni jedno od svojih predizbornih obećanja. Svi gospodarski pokazatelji upozoravaju da je Hrvatska od zemlje s pristojnim gospodarskim rastom postala zemljom koja već treću godinu zaredom gospodarski tone, rekao je Srb. Srb je upozorio da HDZ danas slično obećava u vezi sa završetkom pregovora s EU-om. "Najavljujem da HSP 23. lipnja, kad je najavljen završetak pregovora, ulazi u predizbornu kampanju i želimo reći da je poput HDZ-ovih predizbornih obećanja i poput iskustva sa sudom u Haagu cijeli pregovarački proces za Hrvatsku nova klopka“, naglasio je Srb. Kazao je kako je Hrvatska pojurila u proces pristupanja EU, a da za to nisu stvoreni svi preduvjeti te da nije otklonjeno izrazito protivljenje nekih članica EU-a ulasku Hrvatske, a to se onda, smatra, pretvara u političke pritiske u raznim poglavljima koja će gospodarski uništiti Hrvatsku.
ZAGREB - Izmjene Zakona o primjeni Statuta Međunarodnoga kaznenog suda (MKS) i progonu za kaznena djela protiv međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava, koje je nedavno usvojio Hrvatski sabor, omogućavaju dosad nezabilježeno nasilje nad pravnim poretkom Republike Hrvatske te ignoriranje kazneno-procesno-pravnih načela, poručeno je sa današnje konferencije za novinare Akcije za bolju Hrvatsku i Političkog pokreta Hrast. Taj, po ocjeni predsjednika Akcije za bolju Hrvatsku Željka Sačića, "protuustavni, represivni i nedemokratski zakon" izglasan je u Saboru pod, kako je rekao, dosad neviđenim pritiskom Europske komisije, a zbog zatvaranja Poglavlja 23. Njime se omogućava neograničena državnopravna represija državnog odvjetnika Mladena Bajića prema svim hrvatskim braniteljima sudionicima Domovinskog rata, kazao je. Bajić je, po Sačićevoj ocjeni, "dvojbena i moralno upitna osoba", a omogućeno mu je da "bez istrage podiže optužnicu protiv eventualnih počinitelja kaznenih djela ratnog zločina na temelju informacija i kvazi dokaza koje je prikupilo haaško tužiteljstvo tijekom proteklih petnaestak godina u Hrvatskoj ili izvan nje".
ZAGREB - Danas u 20 sati završava kontrolni popis stanovništva, koji je započeo 2. svibnja, a provodi se na uzorku od 1,46 posto kućanstava odnosno na 25.819 kućanstava u Hrvatskoj, doznaje se iz Državnog zavoda za statistiku. Kontrolni se popis radi putem slučajnih uzoraka u 300 popisnih krugova, a s ciljem ocjene stupnja pouzdanosti rezultata popisa. Popisivanje u kontrolnom popisu se vrši obilaskom kućanstava, ali sa znatno manjim brojem pitanja, odnosno oko 10 posto pitanja u odnosu na redovni popis. Prvi će rezultati popisa stanovništva biti objavljeni do 30. lipnja ove godine, a kompletni rezultati tijekom 2012. godine. Tek nakon objave kompletnih rezultata bit će objavljeni i rezultati kontrolnog popisa stanovništva. Terenski dio Popisa stanovništva, kućanstava i stanova, nakon četiri tjedna provedbe, završio je 28. travnja. Nakon tog datuma popisivači više nisu izlazili na teren, a osobama koje su iz bilo kojeg razloga ostale nepopisane ostavljena je mogućnost popisivanja u popisnim centrima tijekom 29. i 30. travnja.
PULA - Film "Djeca su dobro" (The Kids Are All Right) redateljice Lise Cholodenko, koji je ove godine osvojio Zlatni globus za najbolji film u kategoriji komedije ili mjuzikla, imat će svoju hrvatsku premijeru u pulskoj Areni u sklopu Međunarodnog programa 58. Festivala igranog filma u Puli koji će se održati od 9. do 23. srpnja, priopćeno je iz direkcije Festivala igranog filma. U filmu »Djeca su dobro«, koji je dobio i četiri nominacije za Oscara, među kojima i one za najbolji film i scenarij, glavne uloge tumače Julianne Moore, Mark Ruffalo i Annette Bening, koja je za svoju interpretaciju nagrađena Zlatnim globusom. Na Festivalu će također biti prvi put u Hrvatskoj prikazan britanski film "Ženska prava hoću!" (Made in Dagenham) redatelja Nigela Colea. Treći novitet u Međunarodnom programu također je posvećen ženama: riječ je o francuskoj romantičnoj komediji "Žene sa šestog kata" Philippe Le Guaya, premijerno prikazanom na ovogodišnjem Berlinaleu, a u kojem nastupaju Fabrice Luchini, Sandrine Kiberlain, Carmen Maura i drugi.