ZAGREB - Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je sinoć da nije dao transkripte Haagu niti je to bio njegov zadatak. "Zadatak mi je bio pomoći u suradnji s haškim tribunalom, jer je to od mene tražio Ustavni zakon o suradnji s haškim tribunalom”, rekao je Mesić za treći Dnevnik HTV-a komentirajući prozivanja zbog navodnog davanja transkripata. Ocijenio je kako ga sada napadaju “svi ti 'luzeri' koje je pobjeđivao na izborima”. Na upit boji li se istrage oko haških transkripata koju je najavila premijerka Jadranka Kosor, Mesić je kazao kako bi bilo dobro da premijerka Kosor i Vlada prihvate Ustavni zakon o suradnji s haškim tribunalom, da ga pročitaju te da vide o čemu se radi. “Svi hrvatski građani i sve institucije moraju surađivati s haškim tribunalom”; istaknuo je Mesić. Smatra kako istraživati sada nekoga je li surađivao s haškim tribunalom i to mu stavljati kao krimen je protiv ustavnog poretka Republike Hrvatske. "Umjesto da se istražuje tko nije surađivao s haškim tribunalom, tko je prije mog dolaska izdvojio određene dokumente i transkripte da ih ukloni zbog toga što su smatrali da ih ne treba dati javnosti, napada se one koji su surađivali s haškim sudom”, rekao je Mesić. Ocijenio je kako nema nikakvog razloga da se netko boji, pa niti on, tko je izvršavao hrvatski Ustav i provodio hrvatske zakone. "Tu je iluzija da može suradnja s haškim tribunalom škoditi", rekao je.
DUBROVNIK - U organizaciji podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora sinoć je u Kazalištu "Marina Držića" predstavljena knjiga "Monografija dubrovačkih logoraša". Po popisima kojima to društvo raspolaže strahote dvaju koncentracijskih logora, u Morinju u Crnoj Gori i Bileći u BiH, prošla su 443 zarobljenika, od kojih u Morinju 312 i Bileći 131. Zajedno s dubrovačkim logorašima mučenja je proživjelo i 50-ak logoraša iz drugih hrvatskih krajeva te 50-ak Hrvata i oko stotinu muslimana iz BiH. Dubrovački logoraši proveli su 23.500 dana u logorima od toga u Morinju 17.800, a u Bileći 5700 dana. Od posljedica mučenja i zlostavljanja u logorima je preminulo i nije dočekalo slobodu osam zarobljenika, a od razmjena do danas preminulo je 80 bivših logoraša. "O 21. obljetnici izlaska iz srpsko-crnogorskih logora izlazi ova monografija koja želi prikazati stravičnu povijesnu stranu stvaranja slobodne Republike Hrvatske. Knjiga govori o bliskoj prošlosti, patnji i boli, sjećanjima još svježima i bolnim, o životu koji je zadnjih godina u mnogu čemu promijenio društvene navike", kazao je predsjednik podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora Dubrovačko-neretvanske županije Zdenko Bulić.
VINKOVCI - Komedija "Arsenik i stare čipke" američkog pisca Josepha Kesselringa u režiji Stefana Sablića i izvedbi Ustanove kulture "Vuk Karadžić" iz Beograda, odigrana je sinoć na sceni Gradskog kazališta "Joza Ivakić" u Vinkovcima. U predstavili su glumili Jelisaveta Seka Sablić, Gorica Popović, Nikola Vujović, Bane Zeremski, Mladen Andrejević, Nebojša Milovanović i Boris Milivojević. Američki pisac Joseph Kesselring napisao je "Arsenik i stare čipke" 1939. godine. Premijera je održana 1941. godine na Broadwayju i u idućih nekoliko godina predstava je igrana preko 1500 puta. Ustanova kulture "Vuk Kardžić" premijerno ju je izvela prošle godine.
SPLIT - U povodu stote obljetnice postojanja splitskog Fotokluba večeras je u Staroj gradskoj vijećnici otvorena izložba 100 fotografija svih generacija fotoreportera članova tog kluba, koji je utemeljen 26. travnja 1911. "Fotografije pokazuju burnu povijest Splita, njegovih ljudi, ribara i težaka i predstavljaju našu mediteransku baštinu", rekao je Srećko Šestan, izaslanik ministra kulture Jasena Mesića. Po Šestanovim riječima izložba je "trajna spona" između svih naraštaja Splićana koji su se bavili fotografijom. Gradska pročelnica za kulturu Maja Munivrana istaknula je kako je Split ponosan na stogodišnju povijest Fotokluba. Najstariji živući član Fotokluba Duško Kečkemet (89) podsjetio je kako je i prije nego je utemeljen klub, u gradu bila razvijena fotografska kultura jer je od 1860. djelovao fotografski atelijer, jedan od najstarijih u Europi. "U suvremeno doba fotografija postaje masovno druženje koje može biti banalno, ali i kvalitetno", istaknuo je Kečkemet. Splitski Fotoklub je utemeljen 26. travnja 1911. na poticaj prof. Umberta Girometta i Jurja Božičevića koji su, kako je naglašeno, i osnivači kluba.