ZAGREB - Predsjednik Josipović je dana nakon druženja s pripadnicima 3. gardijske brigade "Kune", koje je odlikovao Poveljom Republike Hrvatske, na novinarski upit o polemikama u vezi s autentičnosti transkripata iz ureda predsjednika ponovio da je opća dužnost svih, još od 1996., bila da surađuju s haaškim sudom. Mislim da je irelevantno raspravljati o odgovornosti da se neki dokument dostavio Haagu, dodao je predsjednik Josipović. Sve hrvatske vlade su surađivale s Haagom, to im je bila dužnost i zato ih ne treba okrivljivati, zaključio je. Možda je bilo nekih grešaka u proceduri, ali važna je bit, rekao je, istaknuvši da ne dovodi u pitanje autentičnost pojedinih dokaza, već da je bitno jesu li oni istiniti ili nisu, da nije bilo podmetanja koja smo vidjeli u predmetu Blaškić. To je bit, a ne tko je dao kakav dokaz te ostala proceduralna pitanja, rekao je predsjednik. Na upit što misli o medijskim polemikama bivšeg predsjednika države Stjepana Mesića s bivšim visokim državnim dužnosnicima poput Vesne Škare-Ožblot i Miroslava Tuđmana te Ivana Jarnjaka, predsjednik Josipović je rekao da one nemaju nikakvu posebnu svrhu te da nisu produktivne.
ZAGREB - Predsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je danas kako ni u jednoj svojoj izjavi nije govorila o pokretanju istrage o transkriptima zato što hrvatska vlada nema namjeru provoditi istragu, nego je rekla da će tražiti izvješće o radu vladina Ureda za suradnju s Haaškim sudom. "Ono što mi u vladi želimo znati je, na temelju naše trajne opredijeljenosti za otvorenu i potpunu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom u skladu s Ustavnim zakonom, utvrđivanje činjenica o radu tog ureda od osnivanja 1996. do danas", rekla je novinarima predsjednica vlade. Podsjetivši kako vladin Ured za suradnju s Haaškim sudom radi u sklopu Ministarstva pravosuđa, rekla je da joj je već dostavljeno prvo preliminarno izvješće. "Vrlo brzo će se završiti cjelokupni posao i kad bude gotovo potpuno izvješće, ako budemo smatrali da postoje neki osobito važni elementi za javnost, o tome ćemo je izvijestiti", najavila je premijerka Kosor i dodala da će o njemu raspraviti u užem kabinetu vlade. "Svaka vlada koja želi da država funkcionira isključivo tako da svatko ima obvezu poštovati zakone, ima pravo tražiti izvješća od svojih ureda", rekla je predsjednica vlade Jadranka Kosor.
ZAGREB - Hrvatska je vlada na današnjoj sjednici konstatirala da čelništvo Hrvatske radiotelevizije (HRT) nije ispunilo svoju obvezu iz siječnja ove godine i vladi nije u roku od 30 dana dostavilo novi program restrukturiranja HRT-a. Vlada je na sjednici održanoj 27. siječnja ove godine donijela zaključak u vezi s dodatkom programa restrukturiranja HRT-a u kojem je navela što sve smatra da je potrebno učiniti, a u prvom se redu to odnosi na mjere ušteda i racionalizacije, podsjetila je premijerka Jadranka Kosor i naglasila da je tim zaključcima upozoreno i na nekoliko otvorenih poreznih pitanja. Tim je zaključkom također vlada obvezala Ravnateljstvo HRT-a da joj u roku 30 dana dostavi novi program restrukturiranja, a do sada taj program nije primila, kazao je ministar kulture Jasen Mesić. Uz konstataciju da obveze nisu izvršene, vlada je danas ponovno osnažila svoje zaključke iz siječnja. Treba i dalje inzistirati na zaključku vlade. Nužno je inzistirati da Uprava, Nadzorni odbor, Programsko vijeće raspravljaju o tome i u najkraćem mogućem roku prihvate novi program restrukturiranja, ističe ministar gospodarstva Đuro Popijač.
ZAGREB - Vlada je danas Saboru uputila prijedloge dopune Kaznenog zakona i poseban zakon o nezastarjevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz pretvorbe i privatizacije, a kojima se praktično razrađuje odredba iz izmjena Ustava o nezastarjevanju tih kaznenih djela. Kroz prošlogodišnje izmjene Ustava propisano je da ne zastarjevaju kaznena djela ratnog profiterstva, kao ni kaznena iz pretvorbe i privatizacije, sve ono nezamislivo i nedopustivo u vremenima kada je dio Hrvatske bio okupiran, kada je Hrvatska bila izložena agresiji, mnogi su ginuli, a neki su koristili tu priliku za stjecanje vlastite koristi, istaknula je premijerka Jadranka Kosor na sjednici vlade. Naglasila je da će donošenje predloženih zakona, po hitnom postupku, omogućiti određena procesuiranja. Nakon njihova donošenja više ništa neće biti isto za one koji su nečasno radili, koji su se okoristili neposrednom ratnom opasnošću za stjecanje profita i kupnju i prodaju tvrtki ispod cijene, kazala je Kosor. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković istaknuo je da se izmjenama zakona katalogiziraju kaznena djela za koja nema zastare, jer, kako je rekao, nema kaznenog djela, ni kazne, ako nisu propisani zakonom u vrijeme počinjenja.
SPLIT - Ministar branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić izjavio je kako nema opasnosti od putovanja hrvatskih branitelja preko granice, u inozemstvo. "Nema bojazni da hrvatski branitelji putuju preko granice jer slučaj Purda je riješen, a na institucijama države je da sve buduće moguće slučajeve prevenira", rekao je ministar Ivić večeras novinarima u Splitu, gdje sudjeluje na završnoj svečanosti 20. obljetnice 4. gardijske brigade. Ivić je to rekao odgovarajući na pitanje kako komentira medijske informacije da je putovanje hrvatskih branitelja preko granice nesigurno zbog istraga koje se protiv njih vode navodno u BiH, to jest Republici Srpskoj. Ministar Ivić također je odbacio primjedbe kako se ne čini dovoljno u zaštiti hrvatskih branitelja. "Ne stoji ocjena da nismo učinili i da ne činimo sve za hrvatske branitelje jer u proteklih sedam godina u granicama mogućnosti iz državnog proračuna vođena je izuzetna skrb za branitelje", rekao je. Podsjetio je kako je vlada nedavno predložila da Zakon o pravima hrvatskih branitelja postane ustavni zakon. "Ta inicijativa je krenula upravo od branitelja preko braniteljskih udruga i taj će zakon biti upućen u saborsku proceduru", rekao je ministar Ivić.
ZAGREB - Predstavnici hrvatske lokalne i regionalne samouprave iz Zajednice županija, Udruge gradova i Udruge općina danas su se u Zagrebu sastali s predsjednicom Odbora regija EU (CoR) Mercedes Bresso i šefom Delegacije EU-a u Hrvatskoj veleposlanikom Paulom Vandorenom, a tom su ih prigodom izvijestili o stanju i problemima u hrvatskoj lokalnoj samoupravi. Kako su naveli u priopćenju, ti se problemi očituju u prevelikoj centralizaciji, nedovoljnim ljudskim i nodgovarajućimm financijskim resursima. Na sastanku su bili predsjednik Zajednice županija i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, potpredsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Kutine Davor Žmegač te predsjednik Udruge općina Đuro Bukvić. Mercedes Bresso istaknula je važnost načela supsidijarnosti te dobre pripreme lokalnih i regionalnih vlasti u Hrvatskoj za rad u Odboru regija u kojem će uskoro, nakon pristupanja EU-u, i Hrvatska imati svoje predstavnike. Odbor regija savjetodavno je tijelo Europske unije koje daje mišljenje pri izradi prijedloga na lokalnoj i regionalnoj razini, a posebno u području ekonomske i socijalne kohezije, kulture, zdravstva, transnacionalnih infrastrukturnih mreža, izobrazbe, politike zapošljavanja, socijalne politike, okoliša, strukovne izobrazbe i transporta.
SPLIT - Na današnjoj proslavi 20. obljetnice 4. gardijske brigade u bivšoj vojarni Dračevcu predsjednik udruge veterana te brigade Božo Zadro osudio je korupciju i kriminal te da u borbi za bolju Hrvatsku trebamo zajedništvo koje smo imali 1991. godine. "Moramo pokazati da nam nije svjedeno što je Hrvatska opljačkana, mnogo puta prevarena, što su mnogi vrijedni ljudi ostali na ulici na kraju svojega radnog vijeka, kad im nitko neće dati drugu šansu", rekao je Zadro uoči mise služene za poginule pripadnike 4. gardijske brigade te za hrvatske generale u zatočeništvu. Kako je rekao, na zajedništvo koje smo imali 1991. nijedna se vlast neće moći oglušiti. Ako se to ipak dogodi, mi ćemo biti ti koji će predvoditi kolonu nezadovoljstva, kao što smo to učinili od '91. do '95.", upozorio je Zadro. Izrazio je žaljenje što svoju državu "još nismo uredili po vlastitoj mjeri". "Novi revizionistički val srpske i dijela međunarodne politike neće stati dok mi koji smo krvarili za ovu zemlju ne kažemo – dosta, poručio je Zadro, dodajući da generali neće biti oslobođeni "dok mi, koji najbolje znamo da zapovijedi za koje su osuđeni nismo nikad primili, ne kažemo – dosta". Rekao je i kako ne namjeravaju služiti ničijim političkim ni politikanskim interesima te da ne namjeravaju izlaziti na ulicu jer smatraju da postoji i drugi način.
ZAGREB - Skupina hrvatskih branitelja već jedanaesti dan na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu prosvjeduje glađu zbog haaške presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, a sutra ujutro u 9,30 sati, kako je najavljeno, primit će ih u svojem uredu predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić. Na glavnome zagrebačkom trgu trenutačno prosvjeduje glađu devet hrvatskih branitelja, koji zahtijevaju da Vlada RH, Hrvatski sabor i predsjednik odmah prekinu bezuvjetnu suradnju s Haaškim sudom i povuku ponudu da se Hrvatska, kako navode, pridruži tzv. Europskoj uniji.Također zahtijevaju da se odmah ukine abolicija nad 20.000 dokazanih srpskih terorista, zatim trenutačno puštanje na slobodu hrvatskih generala i branitelja iz stranih i iz domaćih zatvora te da se hrvatsku državu i interese hrvatskog naroda stavi na prvo mjesto, a ne više, kako navode, "tuđinske interese tzv. Europske unije". Jedan je hrvatski branitelj, koji prosvjeduje glađu, prije tri dana završio u bolnici, bio je na infuziji i trebao bi im se, kako je rekao branitelj Ivan Velički, danas ponovno pridružiti u prosvjedu glađu. Kako bi se mogli nekamo skloniti i kako bi imali mir od mnogih građana, na Trgu bana Jelačića jučer su im kolege iz specijalne policije darovali šator, kažu prosvjednici.
ZAGREB - Objavljena je monografija "150 godina HAZU - 1861.-2011", koja će sutra biti uručena uzvanicima u prigodi obilježavanja 150. obljetnice utemeljenja Akademije u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu. Biskup bosanski i srijemski s rezidencijom u Đakovu Josip Juraj Strossmayer, u duhu gesla "Prosvjetom k slobodi", na sjednici Banske konferencije 10. prosinca 1860. dao je poticaj za utemeljenje Akademije. Njezino osnivanje u Saboru je službeno pokrenuto 29. travnja 1861., a službeno potvrđeno 4. ožujka 1866. Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić u spomen-knjizi u tekstu "Ciljevi i zadaci HAZU" ističe kako je posve razumljivo da Akademija ima poslanje i zadaću dostojanstveno i neupitno štititi hrvatske nacionalne interese i boriti se za njih u svim područjima i u svim situacijama. "Akademija treba podupirati nacionalne interese kad god je to primjereno. Ona treba imati viziju i davati strateške smjernice o ključnim pitanjima nacije bez natruha ideologije", kaže Kusić. U spomen-knjizi dan je povijesni pregled Akademije od osnutka i početka djelovanja. Posebno su obrađeni razredi HAZU-a, interdisciplinarsni zavodi, organizacijska struktura, povijesni pregled članstva, utemeljitelj i pokrovitelj Akademije J.J. Strossmayer te predsjednici, potpredsjednici i glavni tajnici i tajnici Akademije.
ZAGREB - Filip Šovagović, glumac i redatelj, počeo je ovoga tjedna na Hvaru snimanje dugometražnog igranog filma "Visoka modna napetost", prema scenariju Ivice Đikića i Roberta Perišića, izvijestio je danas Hrvatski audiovizualni centar (HAVC). Priča te "satirične parafraze biblijskog motiva Noine arke" započinje najtoplijeg dana ljeta kad talijanski modni dizajner Giancarlo Mazukel stiže na dalmatinski otok u pratnji svog prisnog prijatelja i 'muze', muškog modela. Modni dvojac namjerava se skrasiti na otoku, što uzrokuje pomutnju među mještanima i sraz dvaju svjetova. U filmu će glumiti, među ostalima, Bojan i Goran Navojec, Mijo Jurišić, Mišo Mihočević, Marija Škaričić, Nataša Janjić, Inge Appelt, Miran Kurspahić i Ranko Zidarić, a u jednoj od uloga pojavit će se i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Snimanje bi trebalo završiti krajem lipnja. "Visoka modna napetost" drugi je dugometražni igrani film, nakon "Pušče Bistre" iz 2005. glumca, spisatelja i redatelja Filipa Šovagovića, koji je odigrao više od 40 filmskih i kazališnih uloga te režirao i napisao brojne kazališne drame, prevođene i nagrađivane diljem svijeta.
VUKOVAR - Izložba crteža, skica, ulja na platnu i skulptura od terakote vukovarskoga slikara, kipara i medaljara Branka Crlenjaka "Ženski akt u slici i skulpturi - sjećanje na jedno ljeto s dunavske plaže" otvorena je večeras u Galeriji "Oranžerija" u sklopu 10. memorijala Stjepana Petrovića, posljednjeg kustosa Zbirke "Bauer" i Galerije umjetnina, ubijenog 1991. na Ovčari. Viši kustos vukovarskoga Gradskog muzeja Zdravko Dvojković rekao je kako je izloženo više od stotinu umjetničkih djela Branka Crlenjaka koje je umjetnik s još dvjestotinjak svojih djela darovao vukovarskome Gradskom muzeju. U nazočnosti mnogih posjetitelja, među kojima je bio i njezin autor Branko Crlenjak, izložbu je otvorio vukovarski gradonačelnik Željko Sabo, a bit će otvorena do kraja svibnja. Stjepan Petrović rodio se u Vukovaru 1949. godine. Tijekom tromjesečne agresije 1991. ostao je u Vukovaru pokušavajući sačuvati kulturno i umjetničko blago Zbirke "Bauer", u fundusu u kojem je u to vrijeme bilo oko 2700 umjetnina. Ministarstvo kulture imenovalo ga je i povjerenikom za zaštitu vukovarskih kulturnih spomenika.