ZAGREB - Za kaznena djela za vrijeme i nakon operativne akcije "Oluja" procesuirano je 3728 poznatih počinitelja, a osuđeno je 2380 osoba, podaci su koje je u opširnom izvješću sinoć objavio DORH na internetskim stranicama. Za vrijeme, a najviše u drugoj polovici 1995. godine državno odvjetništvo je primilo veliki broj prijava za kaznena djela počinjena za i neposredno nakon Oluje. U većini su to kaznena djela protiv imovine, ali i prijave za ugrožavanje sigurnosti (palež), ubojstva i u manjme broju za ratne zločine, navodi DORH. Kako se navodi, u vezi s tim razdobljem podnesno je ukupno 6390 prijava protiv poznatih i nepoznatih posoba od čega je prijavljeno 439 pripadnika oružanih snaga. Prijavljeno je 4128 poznatih počinitelja a dio prijava je odbačen: protiv 400 osoba. Otkriveno je i procesuirano 3728 poznatih počinitelja, a među kojima je procesurano njih 395 još dok su bili pripadnici hrvatskih oružanih snaga. Osuđeno je ukupno 2380 osoba. U upisnicima državnih odvjetništava još uvijek je evidentirano 2262 prijava za kaznena djela u kojima počinitelji nisu otkriveni (prijave protiv nepoznatih).
SPLIT - Dodjelom nagrade Ministarstva kulture "Marin Držić" za najbolji dramski teksti na hrvatskom jeziku u 2010. godini, koja je uručena Zlatku Svibenu za dramu "Odsjev magle", sinoć su na pozornici splitskoga HNK počeli 21. Marulićevi dani - festival hrvatske drame i autorskog kazališta. U osam dana bit će izvedeno osam predstava što ih je, među 40 prijavljenih za taj festival, odabrala dramaturginja i kritičarka Gordana Ostović. Sinoć je Zagrebačko kazalište mladih izvelo prvu natjecateljsku predstavu "Ovo bi mogla biti moja ulica", autorski projekt Anice Tomić i Jelene Kovačević. Otvarajući 21. Marulićeve dane, ravnatelj Uprave za izvedbene umjetnosti i audio-vizualnu djelatnost Srećko Šestan je rekao kako zahvaljujući Marulićevim danima, po najnovijim podacima, sada u hrvatskim kazališnim kućama čak 58 posto cjelokupnoga repertoara čine predstave hrvatskih autora, a prije 10-ak godina ih je bilo 20-ak posto. Dodijeljene su i dvije druge nagrade "Marin Držić", a dobitnici su Jasen Boko za dramu "O kupusu i bogovima" i Irena Škorić za dramu "Libreto". Osim toga, dodijeljene su i tri treće nagrade "Marin Držić": Hrvoju Hitrecu za dramu "Asasin", Marijani Noli za "Dubrovačke legende" (Grad snova) i Karmeli Špljarić za dramu "Nula kuna po minuti".
ZAGREB - Art magazin Kontura izdao je opsežnu monografiju na 408 stranica o slikaru Bogumilu Caru (Zagreb, 1891.- Rovinj, 1969.), koja je sinoć predstavljena u Muzeju Mimari. Urednik monografije Zdenko Mihočinec tom je prigodom rekao da je to dosad najopsežnije djelo o slikarskom opusu Bogumila Cara te da je Kontura kroz četiri izložbe priredila jednu vrst retrospektive Careva djela 2008. i 2009. godine. Monografija sadržava i više od 400 reprodukcija iz toga zanimljivog opusa. Bogumil Car školovao se između 1910. i 1914. godine na Privremenoj visokoj školi za umjetnost i umjetnički obrt, a profesori su mu bili Bela Čikoš Sesija, Clement Crnčić, Robert Auer i Oton Iveković.
SPLIT - Izložbu Josipa Radića iz Pučišća "Kameni zvonici Dalmacije", koja predstavlja osam kamenih replika crkava i zvonika s dalmatinskog područja, sinoć je sjedištu splitske Udruge hrvatsko-francuskog prijateljstva otvorio glavni tajnik Biskupske sinode u Rimu, nadbiskup Nikola Eterović, koji je rođen u Pučišću na Braču. Izložba je otvorena uoči blagdana Sv. Dujma - zaštitnika Splita, a bit će otvorena do 22. svibnja. Nadbiskup Eterović je istaknuo da ta izložba u uskrsno vrijeme ima posebnu poruku ponosa, zahvalnosti i nade. "Društveno-politički događaji usmjeravaju nas u potištenost, osjećaj nepravde i beznađa, ali vjera u Uskrslog Gospodina poziva nas na nadu", rekao je nadbiskup Eterović.
ZAGREB - Aktivisti udruge Zelene akcije sinoć su u zagrebačkom parku Zrinjevcu zapalili svijeće za žrtve nuklearne katastrofe u Černobilu, ali i nesreće u Fukushimi, kao i u znak protivljenja izgradnji nuklearne elektrane u Hrvatskoj te novih reaktora u susjedstvu. Aktivistima su se u paljenju lučica u obliku znaka radioaktivnosti pridružili i građani. Na pločnik, uz zapaljene lučice, aktivisti su postavili transparent na kojemu je pisalo "Černobil nikad više". Predsjednik Zelene akcije Tomislav Tomašević novinarima je izjavio da su htjeli na jedan, kako je rekao, komorni način obilježiti 25. obljetnicu katastrofe u Černobilu te odati poštovanje i sućut svim žrtvama Černobila čiji se brojevi svake godine povećavaju jer sve više i više podataka o samoj černobilskoj katastrofi polako curi u javnost iako je od tada prošlo čak 25 godina. Istaknuo je i da još jednom žele ukazati kako ne bi voljeli da se to ponovi u Hrvatskoj, budući se u Energetskoj strategiji otvara mogućnost gradnje nuklearne elektrane.