PARIZ - Sjedinjene Države nemaju vjerodostojan plan srednjoročnog smanjenja svojeg proračunskog manjka, izjavio je glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Olivier Blanchard za francuski dnevni list Le Monde. "Imamo razloga za brigu. SAD-u nedostaje vjerodostojan plan smanjenja proračunskog manjka u srednjemu roku", kazao je Blanchard u intervjuu za taj list, nakon što je agencija za rejtinge Standard & Poor's u ponedjeljak signalizirala mogućnost smanjenja američkog trostrukog A rejtinga. Blanchard je nadalje upozorio da rubna gospodarstva eurozone moraju značajno povećati svoju produktivnost ili smanjiti plaće, ili oboje, žele li osoviti na noge svoja gospodarstva.
ZAGREB/MOSKVA - Rusija bi mogla postati jedno od pet vodećih svjetskih gospodarstava u idućih deset godina i njezina ekonomija će morati biti snažna kako bi se oduprla vanjskim prijetnjama, izjavio je ruski premijer Vladimir Putin podnoseći izvješće o radu vlade u 2010. pred zastupnicima donjeg doma parlamenta Dume, prenose ruski mediji. Ove godine inflacija će biti ispod 7,5 posto, najavio je Putin. "Inflacija je počela padati u ožujku i travnju ove godine. Ne očekujemo da će rasti iznad 6,5 do 7,5 posto". Što se tiče BDP-a, on je porastao za 4,4 posto u prva četiri mjeseca ove godine. Obraćajući se zastupnicima, Putin je rekao da bi BDP Rusije po stanovniku do 2020. trebao dostići 35.000 dolara, kao što imaju Francuska i Italija. Istaknuo je da Rusija stoga mora udvostručiti produktivnost u idućih deset godina, a u ključnim industrijama i utrostručiti ili učetverostručiti. Premijer je pozvao na novi val industrijskog razvoja i također je rekao da se udio inovacijskih proizvoda mora povećati na 25 do 35 posto sa sadašnjih 12. Najavio je da će Rusija stvoriti "najmanje 200.000 radnih mjesta" u industrijskim gradovima do 2015.
ZAGREB/BRUXELLES - Europska komisija u srijedu je prihvatila prijedlog proračuna za 2012. koji predviđa 4,9 posto veću potrošnju u odnosu na ovogodišnja izdvajanja, dok istodobno od vlada zemalja članica zahtijeva bolne proračunske rezove. Prema tome prijedlogu, EU proračun za 2012. iznosio bi 132,7 milijardi eura, od čega će veći dio biti usmjeren na poljoprivredu i razvoj siromašnijih regija 27-članog bloka. Komisija tvrdi da je prisiljena na traženje većeg proračuna zbog ranije preuzetih obveza u sklopu programa poput onih vezanih uz znanstvena istraživanja i gospodarski razvoj. Prošle se godine proces usvajanja proračuna za 2011. pretvorio u oštro nadmetanje između Britanije i još nekolicine članica koje su se zalagale za provedbu dodatnih mjera štednje u razdoblju krize, a Europski je parlament u konačnici umjesto traženih 6 posto odobrio njegovo 2,91-postotno povećanje. Europski povjerenik za proračun Janusz Lewandowski tvrdi da su mu ruke ove godine vezane ranije datim obećanjima. Primjerice, ističe, ako je EU u 2007. odobrio sedmogodišnji financijski okvir, onda je pravno obvezan i ove godine nekako namaknuti obećani dio.
TOKIO - Japansko ministarstvo financija je priopćilo da je izvoz te zemlje u ovogodišnjem ožujku pao po prvi put u 16 mjeseci, dok je trgovinski višak oštro smanjen nakon što su proizvodnju Japana snažno pogodili potres i tsunami. Prema podacima ministarstva, japanski je trgovinski višak u ožujku dosegnuo 196,5 milijardi jena (2,37 milijardi dolara), što je pad od 78,9 posto u usporedbi s istim mjesecom lani. Izvoz je u ožujku na godišnjoj razini smanjen za 2,2 posto, na 5.870 milijardi jena. To je njegov prvi pad u 16 mjeseci zbog 27,8 posto nižeg izvoza automobila nakon obustava proizvodnje vodećih japanskih proizvođača uzrokovanih prekidima u lancu nabave i u opskrbi energijom, stoji u priopćenju. Uvoz je u ožujku porastao 15. mjesec za redom, i to za 11,9 posto na 5.670 milijardi jena, temeljem rasta cijena nafte i željezne rudače. U poslovnoj godini koja je završila 31. ožujka izvoz je uvećan 14,9 posto na 67.800 milijardi jena, dok je uvoz istodobno bio viši za 15,9 posto na 62.400 milijardi jena. Trgovinski je višak porastao 3,9 posto u odnosu na prethodnu godinu i bio je u visini 5.400 milijardi jena, pokazuju podaci ministarstva.
BRUXELLES - Najvažniji europski proizvođači vina, predvođeni francuskim, žele zaustaviti planove o ukidanju restrikcija na sadnju vinove loze u Europskoj uniji. Devet zemalja obratilo se pismom Europskoj komisiji tražeći da se zaustavi plan o liberalizaciji prava sadnje od 2015. Osim Francuske, ostale zemlje su Austrija, Cipar, Njemačka, Mađarska, Italija, Luksemburg, Portugal i Rumunjska. Po francuskim izvorima, takva reforma značila bi trenutno smanjivanje kvalitete, preveliku proizvodnju, pad cijena i posljedično uništavanje tisuća uzgajivača u Francuskoj kao i u ostatku Europe. "Odluka o liberalizaciji nije dobra i obratit ćemo se Komisiji oko tog pitanja", najavio je prošloga tjedna francuski ministar poljoprivrede Bruno Le Maire. Bruxelles se zalaže za liberalizaciju sadnje vinove loze i ta bi mjera trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2016.
BRUXELLES - Europska unija upozorila je na propuste u sigurnosnom nadzoru nekoliko njemačkih i španjolskih avioprijevoznika, koji uključuju i nedovoljni broj stručnog osoblja zaduženog za sigurnost zračnog prometa, te je prozvane države članice pozvala da poboljšaju nadzor zračnih prijevoznika, objavljeno je u Bruxellesu. EU je upozorila dva njemačka i jednog španjolskog zračnog prijevoznika da im prijeti prizemljenje ukoliko se ne posvete rješavanju tih problema. EU ima "crnu listu" zračnih prijevoznika kojima je zabranjeno korištenje europskog zračnog prostora, a na kojoj je sada 269 aviokompanija iz čitavog svijeta. Njemački zračni prijevoznici BiN Air i ACH Hamburg kao i španjolski Flightline upozoreni su da isprave sigurnosne propuste ili se suoče uključivanjem u crnu listu. Po provjerama koje su proveli inspektori Europske komisije zaključeno je da je postojeći broj stručnog osoblja u državnim agencijama zaduženima za sigurnost nedovoljan. Na crnoj listi su i svi zračni prijevoznici Mozambika, a sigurnosni propusti utvrđeni su i u slučaju Air Madagascara kojem je zabranjen let s dva Boeinga 767 na linijama za Pariz i Marseille. Četiri indonezijska prijevoznika dobila su zeleno svjetlo i brisana su s liste, kao i ukrajinski UMAir nakon značajnih poboljšanja sigurnosti.
LJUBLJANA - Uprava slovenske Pivovarne Laško (PL) nastavlja pregovore o mogućoj prodaji svojih 23,34 posto dionica Mercatora hrvatskom koncernu Agrokor unatoč nastojanju uprave Mercatora da se pristupi novom međunarodnom tenderu na kojemu bi se nekom europskom "strateškom partneru" prodalo 60 posto dionica Mercatora u vlasnišvu PL-a i 15-ak banaka, kako bi se postigla viša cijena uz premiju, prenose slovenski mediji. "PL nastavlja pregovore s Agrokorom koji se odvijaju korektno", izjavio je u srijedu za Slovensku tiskovnu agenciju STA neimenovani izvor iz uprave Pivovarne Laško. Slovenska agencija dodaje da je Agrokor ovih dana svoju prvotnu ponudu od 206 eura za dionicu Mercatora povisio na 221 euro, pa se pregovori o mogućoj prodaji nastavljaju s većim izgledima na uspjeh. Predsjednik koncerna Agrokor Ante Todorić potvrdio je u utorak da je doista ponuđena ta cijena i da je više ne namjerava podizati. S druge strane, pregovori o fomiranju konzorcija PL-a i banaka-suvlasnika Mercatora kako bi se na novom tenderu dobio strateški ulagač iz EU-a, zapeli su jer su banke ocijenile da su uvjeti PL-a za ulazak u takav konzorcij njima neprihvatljivi, navodi STA izvore u Laškom.
PARIZ - Najveći svjetski proizvođač kozmetike L'Oreal objavio je da je u prvom tromjesečju povećao prihode na godišnjoj razini za 9,3 posto, poglavito zahvaljujući snažnim rezultatima na tržištima u SAD-u i zemljama u razvoju. Prihodi su mu u prvom tromjesečju tako dosegnuli 5,16 milijardi eura, priopćeno je iz L'Oreala. Kompanija ocjenjuje da takva izvedba predstavlja dobar početak godine i omogućuje im ostvarenje ciljanog rasta, prodaje i dobiti za cijelu godinu. Izvršni direktor Jean-Paul Agon izjavio je da je unatoč neizvjesnim prognozama u vezi kretanja kamatnih stopa, u prvom tromjesečju ojačalo povjerenje u sposobnost tvrtke da osnaži svoj položaj na svjetskom tržištu. Po snažnoj izvedbi posebno se isticala Sjeverna Amerika, kazao je Agon, dodajući i da su nova tržišta u Latinskoj Americi, Aziji i u Africi i na Bliskom istoku također ostvarila dobre poslovne rezultate. L'Oreal je u 2010. ostvario neto dobit u visini 2,24 milijarde eura, dok su mu prihodi iznosili 19,5 milijardi eura.
NEW YORK - Američki proizvođač računalnih čipova Intel izvijestio je o rastu neto dobiti i rekordnim prihodima u prvom tromjesečju. Neto dobit porasla je u prvom tromjesečju za 29 posto u odnosu na godinu ranije i iznosila je 3,2 milijarde dolara, dok su prihodi skočili za 25 posto na 12,8 milijardi dolara, priopćio je Intel. "U prvom tromjesečju prihodi Intela dosegnuli su rekordno visoku razinu, potaknuti godišnjim rastom prihoda po dvoznamenkastima stopama u svim glavnim proizvodnim segmentima i na svim geografskim područjima", kazao je čelnik Intela Paul Otellini. "Ti izvanredni rezultati u kombinaciji s našim prognozama za drugo tromjesečje pozicioniraju nas za postizanje godišnjeg rasta prihoda većeg od 20 posto", kazao je Otellini u priopćenju. Intel prognozira za tekuće tromjesečje prihode između 12,3 i 13,3 milijarde dolara.
LONDON - Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu u srijedu je porasla nadomak 123 dolara, potaknuta oporavkom tržišta dionica i slabijim dolarom. Cijena barela sirove nafte u Londonu skočila je za 1,62 dolara, na 122,95 dolara, dok je na američkom tržištu bila u plusu 1,43 dolara i iznosila je 109,71 dolar. Izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Nobuo Tanaka u najnovijem je upozorenju o utjecaju snažnih cijena nafte na potražnju istaknuo da su visoke cijene prigušile potražnju velikih potrošača poput Kine i Sjedinjenih Država. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) treba povećati proizvodnju u lipnju ili srpnju kako bi prigušila daljnji rast cijena, kazao je Tanaka. Dodao je da bi u slučaju da cijene sirove nafte ostanu na razini od najmanje 100 dolara za barel tijekom ostatka 2011, tržište moglo doživjeti kolaps potražnje sličan onome iz 2008. OPEC je objavio na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u utorak iznosila 116 dolara te bila 1,37 dolara niža nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u srijedu su naglo skočili, zbog rasta optimizma ulagača u vezi poslovanja europskih kompanija nakon objave ohrabrujućih poslovnih izvješća američkih tvrtki. Indeks londonske burze FTSE tako je bio u plusu 2,11 posto, na 6.021 bodu, a frankfurtski DAX je dosegao 7.230 bodova, ojačavši pritom 2,7 posto. Pariški CAC je bio na dobitku 2,34 posto, popevši se na 3.999 bodova. Čitav niz europskih sektora bilježio je rast cijena dionica zahvaljujući optimizmu ulagača. Među značajnijim dobitnicima bio je tehnološki sektor. Dobitnici su zabilježeni i u automobilskom sektoru, predvođenom Peugeotom, čije su dionice ojačale 4,7 posto. Od ostalih proizvođača automobila ojačale su i dionice Fiata i Daimlera, za 4,3 odnosno 4,2 posto. Od pojedinačnih sektora među dobitnicima se isticao i rudarski sektor, u kojem su cijene dionica jačale pod utjecajem rasta cijena niza kovina. "Poruke su dobre kako iz gospodarstva, tako i iz kompanija“, ocijenio je strateg za europska tržišta iz Evolution Securitiesa Phillip Isherwood.
TOKYO - Na azijskim su burzama vodeći indeksi jutros osjetno porasli, zahvaljujući rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru nakon odličnih poslovnih rezultata Intela, dok je rast cijena metala pozitivno utjecao na rudarski sektor. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 1,9 posto, a više od 1 posto porasle su i cijene dionica u Australiji te Južnoj Koreji. Burzovni indeksi u Šangaju, Singapuru i Hong Kongu ojačali su između 0,3 i 0,9 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u plusu 1,4 posto. Pritom je indeks tehnološkog sektora ojačao 2,5, a rudarskog 2,1 posto. Slabljenje dolara prema euru potaknulo je, pak, rast cijena metala i drugih sirovina, što je pozitivno utjecalo na rudarski sektor. Cijena zlata dosegnula je jutros 1.497 dolara po unci, pa se kreće nedaleko rekordnih razina. Cijena srebra dosegnula je, pak, 44,27 dolara po unci, najvišu razinu u 31 godinu.
NEW YORK - Na Wall Streetu su se u utorak cijene dionica blago oporavile, nakon oštrog pada dan prije, a ulagače su ohrabrili bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati nekoliko kompanija i dobre makroekonomske vijesti. Dow Jones indeks ojačao je 65 bodova, ili 0,53 posto, na 12.266 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,57 posto, na 1.312 bodova, a Nasdaq indeks 0,35 posto, na 2.744 boda. Nakon što su dan prije oštro pali, zbog upozorenja agencije Standard & Poor's da bi mogla smanjiti kreditni rejting SAD-a, jučer su se burzovni indeksi oporavili. No, cijeloga su se dana kretali u uskom rasponu. „Ako se rezultati financijskih i tehnoloških kompanija ne poboljšaju, mislim da slijedi korekcija cijena dionica na niže. To su dva važna sektora koja ukazuju na buduću gospodarsku aktivnost“, kaže Marshall Front, predsjednik tvrtke Front Barnett Associates. Cijeloga se dana trgovalo vrlo oprezno, pa je obujam ponovno bio mršav. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo samo oko 6,6 milijardi dionica, dok je lani prosječan dnevni obujam iznosio 8,47 milijardi.