DUBROVNIK - Hrvatska je spremna, voljna i odlučna stvoriti klimu u kojoj će tvrtke i ulaganja procvjetati, a tijekom konferencije još je jednom dokazala odlučnost da podupre široku regionalnu suradnju među državama jugoistočne Europe, rekao je potpredsjednik hrvatske vlade zadužen za ulaganja Domagoj Milošević iznoseći zaključke na kraju međunarodne konferencije održane u Dubrovniku pod nazivom "Brownov forum: Trgovina i ulaganja između SAD i jugoistočne Europe". Milošević je ustvrdio kako postoje pokazatelji da će ova regija biti iduće područje velikih gospodarskih ulaganja u Europi. Hrvatska, rekao je, već razmatra mogućnosti zajedničkog nastupa sa zemljama iz okruženja na trećim tržištima, što bi pomoglo u prevladavanju ograničenja uzrokovanih nedovoljnom veličinom tržišta pojedinih zemalja regije. Konferencija je, kazao je, pomogla i u identificiranju područja u kojima se može i mora napraviti više kako bi se iskoristio nedvojbeni potencijal. Pritom je spomenuo jačanje zakonskog okvira za ulaganja i poduzetništvo, odlučnu borbu protiv korupcije, učinitkovitiji pravni sektor, stvaranje zdrave poduzetničke klime i provedbu projekata važnih za cijelu regiju, dodavši da se Hrvatska na to već usmjerila i da će to činiti i ubuduće. Američki veleposlanik u Hrvatskoj James Foley istaknuo je kako se dvjestotinjak sudionika okupilo u Dubrovniku zato što vjeruju da regija nudi goleme mogućnosti, koje nisu iskorištene.
WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond u analitičkim poglavljima najnovijeg proljetnog izvješća o stabilnosti financijskog sustava naglašava potrebu da se uspostavi makrobonitetni okvir radi ublažavanja rizika za likvidnost u sustavu. Prioritet bi trebalo biti osmišljavanje metode procjene mogućih negativnih učinaka odluka u upravljanju rizicima u pojedinim financijskim institucijama na sustav u cjelini, navodi se u poglavlju izvješća pod naslovom "Kako riješiti problem rizika likvidnosti diljem sustava u cjelini". Time bi se stvorili uvjeti da financijske institucije preuzmu veći dio odgovornosti koju sada prebacuju na središnje banke i vlade, ističu u MMF-u. To bi se moglo postići makrobonitetnim instrumentima koji bi mogli uključiti dopunski kapital, naknade, poreze ili svojevrsne premije osiguranja.
LJUBLJANA - Uprava Pivovarne Laško (PL) na jučerašnjem sastanku s bankama dobila je usmenu potvrdu da će joj banke pomoći pri reprogramu kredita koji na naplatu dospijevaju u lipnju ove godine, no pisana jamstva o reprogramu banke nisu dale, objavila je danas Slovenska tiskovna agencija (STA) pozivajući se na izvore bliske PL-u. Po pisanju ljubljanskog Dela, kako prenosi STA, na susretu, na kojemu su uz predstavnike pivovare bili predstavnici Nove Ljubljanske banke, UniCredit Slovenije, Gorenjske banke, Abanke, Banke Koper i Hypo Alpe Adria banke, bilo je riječi i o prodaji paketa dionica trgovačkog lanca Mercator. S obzirom na raspršenu vlasničku strukturu Mercatora prodaja 60-postotnog udjela, kako se navodi, bila bi u interesu vlasnika najveće slovenske trgovačke tvrtke. Pivovarna Laško već prodaja svoj udio od gotovo četvrtine Mercatora, za što su ponude početkom ožujka dali hrvatski Agrokor i investicijski fondovi Mid Europa Partners i Warburg Pincus. Po podacima koja je STA dobila iz izvora bliskih Pivovarni Laško, ta će tvrtka najvjerojatnije svoj udio u Mercatoru prodati Agrokoru ako im banke ne omoguće spomenuti reprogram kredita. Većina od 450 milijuna eura dugovanja laške pivovare dolazi na naplatu krajem lipnja.
BERLIN - Narudžbe njemačke industrije u veljači su porasle snažnije od očekivanog, signalizirajući nastavljen oporavak najvećeg europskog gospodarstva, pokazali su podaci njemačkog ministarstva gospodarstva i tehnologije. U veljači je njemačka industrija zabilježila 2,4-postotni rast narudžbi, nasuprot prognoziranih 0,6 posto. Glavni je motor tog skoka bila snažna potražnja za ulagačkim robama. Domaća i inozemna potražnja bile su u veljlači gotovo izjednačene, uz skok domaćih narudžbi za 2,6 posto, te onih iz inozemstva za 2,6 posto. Ujedno je naviše revidiran podatak za siječanj, koji sada pokazuje 3,1-postotni rast narudžbi u odnosu na prosinac. Na godišnjoj su razini narudžbe u veljači poskočile za 20,1 posto, nakon 16,5-postotnog rasta u siječnju. Pritom je potražnja iz inozemstva bila snažnija od one domaće, poskočivši za 23,9 posto u odnosu na 23,9-postotni skok domaćih narudžbi. U dvomjesečnom razdoblju, u siječnju i veljači, narudžbe od njemačke industrije poskočile su u odnosu na prethodno dvomjesečno razdoblje također za 2,4 posto.
BRUXELLES - Vijeće Europske unije u srijedu je priopćilo da je uvelo nove sankcije vladi Obale Bjelokosti zbog ozbiljnog stanja u toj zapadnoafričkoj zemlji. "Ovom zakonskom odlukom EU je zabranio kupnju obveznica i vrijednosnica, te korištenje kreditnih linija nezakonitoj vladi Laurenta Gbagba", stoji u priopćenju Vijeća u kojemu se dodaje da embargo dopušta iznimke za sredstva koja će biti korištena u humanitarne svrhe. Vijeće, koje okuplja 27 članica EU-a, priopćilo je da će odluka službeno biti objavljena u četvrtak kada će proširenje sankcija i stupiti na snagu.
ST. LOUIS - Američki agrotehnološki div Monsanto objavio je da je, zahvaljujući povećanoj prodaji sjemenskog kukuruza, povećao neto dobit u drugom fiskalnom tromjesečju za 15 posto. Najveći proizvođač sjemenske robe u svijetu tako je u tromjesečnom razdoblju zaključno s 28. veljače ostvario neto dobit od 1,02 milijarde dolara. Prihodi su mu porasli za 6,2 posto na 4,13 milijarde dolara, što uključuje i 2,4 milijardi dolara od prihoda prodaje sjemenskog kukuruza, koji su tako na godišnjoj razini povećani za sedam posto. Monsanto je počeo predstavljati klijentima skuplje brendove genetski izmijenjenog sjemenskog kukuruza i žestoko se bori s konkurentima poput DuPonta za očuvanje tržišnog udjela. Drugo je fiskalno tromjesečje ključno za tvrtku jer obuhvaća rezultate prodaje sjemenskog kukuruza i time pokazuje u kojoj je mjeri tvrtka uspjela uvjeriti poljoprivrednike da izdvoje više novca za genetski izmijenjeno sjeme.
LONDON - Euro je u srijedu poskočio na međunarodnim tržištima valuta na najvišu razinu prema dolaru u više od godine dana, uoči očekivanog povećanja kamatnih stopa u eurozoni, dok očekivanja da će Bank of Japan zaostajati s pooštravanjem monetarne politike pritišću jen. Euro je prema dolaru ojačao na čak 1,4317 dolara, najvišu razinu od siječnja 2010. Kasnije se povukao na 1,4293 dolara, u plusu 0,5 posto u odnosu na dan ranije. Prema jenu je ojačao 0,9 posto, na 121,88 jena, nakon što je prethodno dotaknuo najvišu razinu prema japanskoj valuti u 11 mjeseci. Dolar je prema jenu također ojačao i to 0,4 posto, te se njime trgovalo po 85,20 jena, nakon što je nakratko dotaknuo najvišu vrijednost prema japanskoj valuti u šest mjeseci. Kretanje eura vezano je uz očekivanja povećanja kamatnih stopa", ocjenjuje strateg tvrtke Tempus Consulting u Washingtonu John Doyle. Nasuprot tome, jen se našao pod pritiscima očekivanja da će japanska središnja banka zaostajati za drugim središnjim bankama u pooštravanju monetarne politike.