Brojni članovi židovskih općina svake godine u lipnju dolaze na komemoraciju na to groblje u spomen na oko pet stotina žrtava holokausta, odnosno negdašnjeg tranzitno-sabirnog logora za Židove, većinom iz BiH. Na komemoraciji sudjeluju i sve malobrojniji preživjeli logoraši. U samo nekoliko mjeseci postojanja, potkraj 1941. i u početku 1942., kroz taj je logor prošlo približno tri tisuće žena i djece iz BiH, a mnogima od njih taj je logor bio samo postaja na putu do Jasenovca, pa i Auschwitza.
Žrtve đakovačkog logora pokopane su na židovskom groblju, a zahvaljujući tadašnjem grobaru Stjepanu Kolbu, njihova imena i ostali osnovni podatci sačuvani su i ispisani na crnim željeznim pločicama što su dosad bile postavljene uza svaki grob. Upravo po tome to je židovsko groblje rijetkost u europskim razmjerima, pa su osječka židovska općina i grad Đakovo prije nekoliko godina pokrenuli ideju da ono postane spomenikom kulture.
Dosadašnje limene crne ploče s imenima žrtava bit će zamijenjene novima, a bit će uređene i pristupne staze i drugi prostori na groblju i oko njega, kaže Lea Maestro. Najavila je kako će nakon obnove groblje, na ulazu kojega se nalazi židovska kapelica, biti redovito održavano i bolje će se za nj brinuti.