ZAGREB
Predsjednik Odbora za europske integracije i zastupnik SDP-a Neven Mimica izjavio je da se transformacija društva, gospodarstva i politike nastavlja i unutar članstva u EU-u što oporba smatra izuzetno važnim, dok je za HDZ i vladajuću koaliciju važna samo vanjska forma ulaska u članstvo. "Za nas stvar ne staje ulaskom u EU za razliku od danas vladajuće koalicije. Mi gledamo na taj ukupan proces kao na transformacijski proces, kao promjenu iznutra Hrvatske, a bojim se da je pristup HDZ-a prvenstveno vezan za formu, za zadovoljavanje vanjske forme ulaska u članstvo", rekao je Mimica na okruglom stolu Političke akademije HNS-a. On je nazvao pristup HDZ-a "trofejnim pristupom".
ZAGREB
Predsjednik HNS-a Radimir Čačić izjavio je danas da je najavljeno prekrajanje izbornih jedinica protuzakonita i protuustavna bezočna krađa koja opasno ugrožava završetak pregovora u očekivanom roku, a predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om i predsjednica Kluba zastupnika HNS-a Vesna Pusić je izrazila nadu da do toga neće doći. "U trenutku kad smo neposredno pred završetkom pregovora ponovno jedna bezočna krađa koje je ne samo protuzakonita nego i protuustavna. To neće ništa pomoći HDZ-u, HDZ će izgubiti s tom krađom i bez nje, ali opasno ugrožava ionako upitan završetak pregovora u ovom roku u kojem bi željeli da se dogodi", rekao je Čačić na marginama okruglog stola Političke akademije HNS-a. Pusić je izrazila nadu da neće doći do prekrajanja izbornih jedinica. Pusić je također rekla da se u nedjelju sastala s premijerkom Jadrankom Kosor s kojom je razgovarala o radnoj sjednici Nacionalnog odbora. Kosor je prihvatila poziv da sudjeluje na toj sjednici koja će se održati 8. travnja i na kojoj bi se trebali dogovoriti oko završetka pregovora. Uz premijerku, na sjednici će sudjelovati predsjednik Ivo Josipović, koji je već ranije prihvatio poziv, i čelnici stranaka, rekla je Pusić.
ZAGREB
Počasni predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Anto Đapić ocijenio je da je promjena izbornih jedinica "dimna zavjesa kako bi se zabavila javnost" i kako bi se pozornost javnost skrenula od nekih gospodarskih poteza vlade poput davanja u koncesiju zagrebačke Zračne luke. Ocijenivši na današnjoj konferenciji za novinare promjenu izbornih jedinica "top temom u hrvatskom političkom životu" Đapić je rekao da u najmanju ruku nije fer u izbornoj godini mimo svih rokova mijenjati izborno zakonodavstvo. Naglasio je da je upitna legalnost takvih izbora nakon takve promjene izbornog zakonodavstva dodavši da Ustavni sud može takve izbore i poništiti. Međutim takvi događaji, poput promjene izbornih jedinica i koji izazivaju veliku pozornost javnosti su "dimna zavjesa za provođenje gospodarskih odluka vlade" poput koncesije zagrebačke Zračne luke, rekao je usporedivši davanje te zračne luke u koncesiju s privatizacijom HT-a ili INA-e. Iznijevši niz kritika na natječaj koji istječe 4. travnja, Đapić se upitao zašto je potrebno davati u koncesiju državno poduzeće koje dobro posluje bez prethodne studije isplativosti. Ocijenio je natječaj za tu koncesiju "poklonom bez presedana" i na "rubu kriminalnog djelovanja". Prema njegovim riječima Hrvatska se davanjem u koncesiju odriče i svoje granice i dijela suvereniteta istaknuvši da je u tom natječaju mnogo nejasnoća poput neriješenih imovinsko pravnih poslova, odnosa s Ministarstvom obrane, županijom i slično.
VUKOVAR
Predsjednik Udruge ratnika hrvatskog obrambenog rata (URHOR) Petar Janjić danas je na konferenciji za novinare najavio mirni prosvjed 4. travnja na zagrebačkom Trgu burze, ispred Ministarstva hrvatskih branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti zbog egzistencijalnih i neriješenih statusnih problema branitelja, a najavio je i da će URHOR osnovati braniteljski fond. Janjić je kazao kako očekuje oko 3.000 prosvjednika kojima će URHOR, kako je kazao, osigurati "mjesto po izboru za podizanje šatora, besplatno kupanje na plaži kod fontane ispred Hrvatske narodne banke te prehranu u njihovom Hrvatskom Saboru za 15 kuna po obroku". "Hrvatska država sa svojim institucijama dužna je brinuti o nama braniteljima a razvidno je da to ne čini. Kako je moguće da 20 godina nakon Domovinskog rata još uvijek ima branitelja s neriješenim statusom i onih čije su obitelji na rubu gladi?", zapitao je Janjić, pozivajući branitelje s takvim problemima na "relaksiranje i kampiranje". Najavio je da će URHOR u narednih mjesec dana osnovati vlastiti braniteljski fond.
ZAGREB
Predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Ivo Čović rekao je danas na aktualnom satu sjednice zagrebačke Gradske skupštine da su učinjene velike uštede u Holdingu pa su troškovi kooperanata u prošloj godini u odnosu na 2009. smanjeni sa 140 na 70 milijuna kuna. Čović je u odgovoru HDZ-ovoj zastupnici Margareti Mađerić o uštedama u Holdingu najavio kako će Holding o tome izvijestiti Skupštinu u redovitom izvješću. Na upit zastupnice Mađerić o kontroli buke u kafićima i nesankcioniranju pogrešnog parkiranja u kasnim noćnim satima pred noćnim klubovima, gradonačelnik Bandić je rekao da je kontrola buke u nadležnosti Ministarstva zdravsta te kako nema naputka da se noću ne sankcionira pogrešno parkiranje. Na pitanje HSS-ovca Siniše Markulina što je poduzeto u vezi sa 17 djelatnika u Zagrebačkom holdingu kod kojih su otkrivene krivotvorene diplome, Čović je odgovorio da se s tim djelatnicima postupa sukladno propisima te da su "dobili otkaz ili će ga dobiti" u skladu s propisanom procedurom. Zastupnici Gradske skupštine su nakon dvosatnog natezanja prihvatili dnevni red i u njega vratili dvije sporne točke - o izgradnji pristupne prometnice – odvojka Ulice A. Šoljana s komunalnom infrastrukturom te o prijedlogu smanjenja potraživanja Grada prema Obrtničko štednoj banci u prislinoj likvidaciji u kojoj Grad ima oko 26 milijuna kuna.
ZAGREB
Sindikat novinara i ogranak Hrvatskog novinarskog društva (HND) na HRT-u obratili su se danas Programskom vijeću nacionalne radiotelevizije s pritužbom da su novinari koji su potpisali Inicijativu za vraćanje ugleda HTV-a izloženi pritiscima, odnosno da su žrtve mobinga. Glavna povjerenica novinarskog sindikata Sanja Šegedin Miriovsky ustvrdila je na sjednici vijeća da je riječ o peticiji koja zagovara opće vrijednosti javne televizije. No, usprkos tome više potpisnika javilo se sindikatu i HND-u zbog izravnih ili neizravnih prijetnji i pritisaka, a jedna je kolegica s 30-godišnjim iskustvom bez prethodne najave pozvana u kadrovsku službu kako bi potpisala novi ugovor, kazala je Miriovsky. "Mislimo da vijeće to ima pravo znati i željeli smo na to upozoriti", dodala je, ističući da je ravnatelj HTV-a Mislav Stipić na prošloj sjednici obmanuo vijeće rekavši da nitko tko se bavi građanskim aktivnostima bilo koje vrste, neće snositi posljedice. No, sindikalna inicijativa nije naišla na jednoglasnu potporu vijeća. Neki su vijećnici tako prigovorili da se moraju utvrditi kriteriji za dovođenje gostiju na sjednicu ili da nemaju dovoljno informacija kako bi donijeli objektivni sud. Predsjednica Nadzornog odbora HRT-a Silvija Luks kazala je da se kadrovskom politikom ili problemom mobinga treba baviti uprava, koju se može smijeniti ako posao ne napravi dobro.
ZAGREB
Programsko vijeće HRT-a na današnjoj je sjednici raspisalo natječaj za povjerenika za korisnike usluga HRT-a kojemu bi se gledatelji ubuduće mogli obratiti pritužbama i zatražiti zaštitu svojih gledateljskih prava. Predsjednica Vijeća Nada Zgrabljić Rotar podsjetila je da je riječ o novini propisanoj posljednjim izmjenama Zakona o HRT-u. Osoba koju izaberu na tu dužnost trebala bi djelovati u interesu javnosti s ciljem poboljšanja kvalitete programa i unapređenja komunikacije s publikom. U radu bi morala biti neovisna, djelovati nepristrano i etično. Nakon što je jednoglasno prihvatilo pravilnik o radu novog povjerenika vijeće se zadržalo u raspravi o njegovoj naknadi. Privremeni ravnatelj HRT-a Josip Popovac kazao je da zakon predviđa naknadu u visini prosječne neto plaće na HRT-u, odnosno 6400 kuna.
ZAGREB
U Hrvatskoj je od 2000. vidljiv pomak u procesuiranju ratnih zločina, no isto se ne može reći za obeštećivanje preživjelih i obitelji žrtava koji vrlo teško mogu ostvariti pravo na naknadu nematerijalne štete i često su kroz pravosudni sustav dodatno kažnjeni jer moraju plaćati visoke sudske troškove kada izgube parnice, rečeno je na okruglome stolu u organizaciji Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, Građanskog odbora za ljudska prava i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek. Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac ustvrdio je da je potrebno hitno riješiti problem naknade štete te da bi se država trebala odreći naplate sudskih troškova od svih koji to nisu uspjeli ostvariti, kao što je to učinila kada je otpisala troškove svima koji su tužili državu prije izmjene zakonodavstva 2003. Po podacima Documente, većina od 105 tužbi preživjelih i obitelji žrtava za naknadu nematerijalne štete je odbijena, a samo 12 posto zahtjeva je odobreno. Od onih koji nisu uspjeli na sudu 16 posto ih je platilo ili plaća sudske troškove, a ostalima to prijeti. Ti su troškovi od 5000 kuna do čak 107.000 kuna. U nevladinim udrugama tvrde da je većina podnositelja tužbi lošeg imovinskog stanja te predlažu da vlada prije zatvaranja 23. poglavlja donese odluku o otpisu parničnih troškova.
ZAGREB
Na međunarodnoj konferenciji "Gospodarenje energijom u kulturnoj baštini", koja će se od 6. do 8. travnja održati u Dubrovniku, sudjelovat će oko 300 sudionika iz 22 zemlje svijeta s više od 80 stručnih radova kako bi pokušali odgovoriti na pitanje mogu li se na objektima koji su zaštićeni dio kulturne baštine primjenjivati mjere energetske učinkovitosti, najavila je danas na konferenciji za novinare Louisa Vinton, UN-ova koordinatorica i stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj, glavnog organizatora konferencije. Vinton je istaknula kako na konferenciji žele pokazati kako se mogu obnoviti zgrade koje pripadaju kulturnoj baštini tako da se potpuno slijede standardi energetske učinkovitosti. "To će u pravom smislu riječi biti svjetska, globalna konferencija na kojoj će biti zastupljeni sudionici iz svih kontinenata", rekla je. Istaknula je kako tom konferencijom na svjetsku razinu postavljaju važne ciljeve - očuvanje kulture baštine i uvođenje mjera energetske učinkovitosti.
ZAGREB/BOULDER
Udžbenik za studente međunarodnog prava i međunarodnih odnosa na američkim sveučilištima i koledžima u kojem je jedno čitavo poglavlje posvećeno pitanju gospodarskog pojasa odnosno ZERP-a u Jadranskome moru kao primjeru dovođenja u pitanje vladavine prava pri uređenju odnosa među državama na moru upravo je objavio američki znanstveni izdavač Westview Press. Udžbenik "Međunarodno pravo: suvremena pitanja i budući razvoj", što ga je, uz suautorstvo trideset autora, uredio američki profesor Sanford Silverburg, sadrži pregled glavnih tema međunarodnog prava i međunarodnih odnosa za američke studente. Među ukupno dvadeset osam poglavlja, uključena su tri poglavlja o pravu mora, od kojih je prvo u potpunosti posvećeno novijem razvoju međunarodnog prava s obzirom na Jadran i osobito pitanju gospodarskog pojasa odnosno ZERP-a. Autor tog poglavlja je ugledni međunarodni stručnjak za pravo mora, profesor Davor Vidas, direktor Odjela za pravo mora na Institutu "Fridtjof Nansen" u Oslu. Na osnovi ranije Vidasove studije o pitanju hrvatskog gospodarskog pojasa, u poglavlju se iscrpno razmatra stanje nastalo u Jadranskome moru nakon proglašenja ZERP-a 2003., te zatim, izuzimanja od primjene na članice EU, temeljem odluke Sabora u ožujku 2008. Na temelju analize talijanskih diplomatskih nota izjavljenih u UN-u te talijanskih propisa, Vidas zaključuje da je osnovni problem ZERP-a nastojanje Italije da se pri razgraničenju na moru ne primijeni crta sredine kakvom je, ugovorom iz 1968., razgraničen epikontinentalni pojas između Italije i Jugoslavije.
ZAGREB
Hrvatska pošta priopćila je danas kako je zaprimila obavijest od poštanske uprave Velike Britanije o neprihvaćanju vrijednosnih pisama za uručenje na njihovu području. Iz Hrvatske pošte poručuju kako se stoga od danas obustavlja prijam vrijednosnih pisama za Veliku Britaniju.
ZAGREB
Ivica Gaži, nekadašnji saborski zastupnik HDZ-a, ministar i župan Županije zagrebačke, preminuo je jučer u Zagrebu, potvrđeno je danas Hini iz obitelji Gaži. Ivica Gaži rođen je 1936. u Hlebinama. Završio je Poljoprivredni fakultet, a tijekom života bio je na istaknutim funkcijama u gospodarstvu i politici. Saborski zastupnik HDZ bio je u razdoblju od 1992. do 2000. godine, predsjednik saborskog Odbora za ekonomsku politiku i razvoj (1990.-1992.), te predsjednik saborskog Odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo. Ivica Gaži bio je i ministar poljoprivrede i šumarstva, župan Županije zagrebačke te je obnašao brojne druge političke i javne dužnosti.